DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 50 <-- 50 --> PDF |
V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602 Slika 4. Preklop DKP i DOF5 nakon homogenizacije Figure 4 DCM and DOP5 overlay after the homogenization ljenog odstupanja, što je uzrokovano malim brojem IT u ovoj gustoći, a što izravno utječe na manje zadiranje u samu geometriju izvornog katastarskog plana. Na područjima s katastarskim česticama velikih površina (poljoprivredno i šumsko zemljište) biti će teško zadovoljiti zakonom propisane uvjete. Većini korisnika katastarskih podataka bitan je vizualni rezultat homogenizacije (slika 4). Sa slike je jasno vidljiv rezultat homogenizacije u odnosu na nesklad katastarskog plana i stanja u naravi prije provedene homogenizacije. Ovako dobiveni podaci pružaju dobru osnovu za daljnje korištenje i održavanje. 4. ZAKLJUČAK – Conclusion Prevođenje katastarskih podataka u novi službeni referenti sustav ima mnoge prednosti, od povećanja položajne kvalitete i međusobne podudarnosti podataka do uporabe GNSS metoda bez potrebe za dodatnim međudatumskim transformacijama. Međutim, to je posao koji još praktički nije niti započeo. Iz tog razloga je u ovom radu obavljeno ispitivanje metoda transformacije katastarskih podataka u novi službeni referentni sustav. Transformirana je katastarska općina, čiji su listovi katastarskog plana nastali grafičkom metodom izmjere, a upotrijebljene su dvije vrste transformacija: 7-parametarska transformacija i Jedinstveni transformacijski model. Provedenim analizama nakon transformacije utvrđeno je da JTM, osim što funkcionira za cijelo područje Republike Hrvatske bez potrebe dodatnog utvrđivanja parametara, pruža i zadovoljavajuću točnost potrebnu za transformaciju katastarskih planova u novi sustav. Za K.o. Brckovljani transformacija nije utjecala na geometriju podataka te je homogenost podataka ostala na istoj razini kao i prije homogenizacije. Iz tog je razloga nakon postupka transformacije bilo potrebno provesti i postupak homogenizacije katastarskog plana. Pristup po kojemu se katastarski plan transformira, pa tek onda naknadno homogenizira, mogao bi poslužiti kao osnova u slučajevima gdje postoje podloge potrebne za izvođenje homogenizacije u novom sustavu. U tom bi se slučaju identične točke, ali i kontrolne točke, potrebne za proces homogenizacije mogle izravno mjeriti CROPOS-om u novom sustavu, što bi pridonijelo još većoj kvaliteti same homogenizacije katastarskog plana. Transformacija katastarskih podataka u novi referentni sustav neće riješiti unutarnju nehomogenost podataka. Iz tog razloga, a i iz zakonskih razloga, potrebno je provesti homogenizaciju katastarskog plana da bi se mogao postupno osnivati katastar nekretnina. Homogenizaciju je potrebno provesti nad svim listovima katastarskog plana nastalim grafičkom metodom izmjere. Analizom podataka nakon homogenizacije utvrđeno je da je predviđeni broj identičnih točaka koji |