DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 68 <-- 68 --> PDF |
M. Landekić: ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-622 Razlog osjetne razlike u broju ozljeda ponedjeljkom između šumskih radnika Hrvatskih šuma d.o.o. i onih iz drugih gospodarskih djelatnosti, može se djelomično objasniti nužnošću “urađivanja” i “hvatanja” radnog tempa na početku radnog tjedna, koje je naglašeno vezano za složene fizičke poslove. Slika 3. Postotna zastupljenost ozljeda po danima između prosijeka za RH i Hrvatskih šuma d.o.o. Picture 3 Percentage distribution of injuries by days between the average for the Republic of Croatia and the Croatian Forests Ltd. 3.1 TREND PROFESIONALNIH OBOLJENJA U “HRVATSKIM ŠUMAMA” d.o.o. U ODNOSU NA DRUGE GOSPODARSKE DJELATNOSTI U 2009. GODINI – Trend of occupational diseases in the “Croatian forests” Ltd. in relation to other economic activities in 2009 Profesionalna bolest je svaka bo- lest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja (Šarić i Žu- škin 2002). Razvoj i nastanak profesionalne bolesti kod zaposlenika uzročno-posljedično je vezan za dugotrajne i neposredne utjecaje rada, pa samim time se može koristiti kao pokazatelj štetnog djelovanja radnih uvjeta. Dijagnosticiranje, registrira- Slika 4. Trend zaposlenika oboljelih od profesionalnih bolesti u 2009. godini nje i analiza nastanka profesionalne prema izobrazbi bolesti doprinosi adekvatnoj pro-Picture 4 The trend of employees suffering from occupational diseases according cjeni profesionalnih rizika, te služi to the education level in 2009 kao osnova za preventivne akcije u području zaštite zdravlja. U registar je tijekom 2009. godine upisano 195 profesionalnih bolesti s različitom zastupljenošću u pojedinim gospodarskim djelatnostima (Knežević i Šarić 2010), a detaljniji prikaz broja profesionalnih bolesti po djelatnostima vidljiv je u tablici 4. Prosječni radni staž oboljelog radnika u Hrvatskoj od profesionalne bolesti u 2009. godini na radnom mjestu koje je uzrokovalo profesionalnu bolest iznosi 21,52 godine (Šarić i Žuškin 2002), dok u Hrvatskim šumama prosječni radni staž oboljelih zaposlenika iznosi 19,48 godina. Opće prihvaćeno mišljenje, koje vlada među zaposlenicima šumarskog sektora, je da su poslovi koji ne zahtijevaju visokoškolsku izobrazbu ujedno i poslovi s opasnim i štetnim radnim sredstvima te otežanim uvjetima rada. Potvrda teze vidljiva je iz slike 4, gdje je upravo najveći broj priznatih profesionalnih bolesti, (ukupno 16 profesionalnih bolesti u šumarstvu) u Hrvatskim šumama d.o.o., evidentiran kod sjekača s niskom stručnom spremom (NSS). Taj broj čini 8,21 % od ukupnog broja priznatih profesionalnih bolesti u 2009. godini. |