DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 71 <-- 71 --> PDF |
M. Landekić: ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-622 Slika 5. Postotak profesionalnih bolesti i indeksa profesionalnih bolesti na 1000 zaposlenika prema djelatnostima u 2009. godini Picture 5 Percentage of occupational diseases and occupational diseases index per 1000 employees by activity in 2009 Razlozi takvih osjetnih razlika u broju evidentiranih profesionalnih bolesti u državnom šumarskom poduzeću te iznimno visokom indeksu profesionalnih bolesti na 1000 zaposlenika u odnosu na ostale navedene gospodarske djelatnosti Republike Hrvatske ponajprije su: a) velik udio ručno-strojnoga rada s velikim fizičkim opterećenjem izvoditelja; b) trajno iznimno teški uvjeti rada na otvorenom prostoru s ručno-strojnim radnim sredstvima, koja i uz tehnička unapređenja i sve veću ergonomsku prikladnost i nadalje imaju brojne štetne utjecaje (buka, vibracije, prašina, ispušni plinovi i dr.) te kroz dugotrajan rad kod zaposlenika prouzročuju profesionalna oboljenja; c) još uvijek niska svijest zaposlenika o dinamici rada, rasporedu energetskog potencijala i važnosti pravilnog i ravnomjernog korištenja odmora; d) izostaloj i nedostatnoj brizi poslodavca za pravilnu i dostatnu ishranu radnika, kao uvjet postizanja ener getskog potencijala, koji bi bio ekvivalentan visokoj energijskoj potrošnji koju zahtijeva većina šumskih poslova. 4. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI – Discussion and conclusions Unatoč vidljivim naporima posljednjih godina, hrvatsko se šumarstvo prema standardnim pokazateljima zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika nalazi na nezavidnom visokom mjestu po broju ozljeda na radu, ali i po brojnosti profesionalnih oboljenja i broja invalida rada. Ipak, valja priznati da se kroz cjelovito provođenje i značajno ulaganje “Hrvatskih šuma” u funkciju zaštite na radu u državnom šumarskom poduzeću, upravo šumarski sektor izdvaja u odnosu na većinu drugih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj. Svrstavanje šumarskog sektora u skupnu djelatnost s poljoprivredom i ribarstvom u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti neprihvatljivo je za šumarstvo, budući ukupni nalazi za objedinjene ove tri djelatnosti uvelike “zamagljuju” opasnosti i rizike, ali i godišnji obujam ozljeđivanja pri šumskom radu u Hrvatskoj. Vodeći se preporukama 3. međunarodnog skupa o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja u Zadru, za daljnje unapređenje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika u šumarstvu predlaže se: potaknuti žurnu izradu nedostajućih propisa, koji će usklađeno s EU smjernicama detaljno regulirati područje zaštite zdravlja i sigurnosti šumarskih radnika te kvalitetu šumskoga rada, intenzivno se uključiti u EU programe i projekte zaštite na radu u šumarstvu i programe razvoja kvalitete šumskog rada kroz npr. program univerzalnog šumskog radnika, odrediti standarde osposobljavanja i obučavanja šumarskih radnika kroz osnivanje i djelovanje Centra za šumski rad, koji će provesti certifikaciju pro- grama, nastavnog osoblja i materijalno-tehničkih uvjeta institucija koje su ovlaštene za osposobljavanje radnika u šumarstvu, u suradnji sa Šumarskim fakultetom i drugim institucijama, osmisliti program uvođenja visokih tehnologija kao strateški cilj razvoja šumarskog sektora, stalno unaprjeđivati postupke potvrđivanja i licenciranja izvoditelja šumskih radova, potaknuti obvezno obučavanje šumovlasnika koji pretendiraju samostalno izvoditi radove u svojim šumama, poticati znanstvene projekte za istraživanjem ključnih stajališta sigurnosti i zaštite zdravlja radnika pri šumskim radovima. |