DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 75 <-- 75 --> PDF |
I. Balenović, H. Marjanović, M. Benko: PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631 Prema Kušanu (1996) istraživanja procjene sastojinskih veličina mogu se podijeliti na dvije grupe ovis no o njihovom cilju: istraživanja pouzdanosti i točnosti procjene sastojinskih veličina i istraživanja odnosa između sastojinskih veličina i veličina mjerljivih na aerosnimkama. Istraživanja pouzdanosti i točnosti procjene sastojinskih parametara Research of reliability and accuracy assessment of stand parameters Lukić (1981) je ispitivao pouzdanost fotointerpretacijske inventure drvnih masa šuma jele. Fotogrametrijskom izmjerom promjera krošanja i visine stabala, izračunao je volumen srednjeg stabla elementarne jedinice uzorka po formuli: log V = a + b log D + c log h. Za parametre a, b, i c koristio je vrijednosti iz istraži vanja Pranjić (1963) i to a = - 4,359; b = 0,932 i c = 2,726, te je dobio da je pogreška u iznosu volumena po hektaru 14,08 %. Procjenu sklopa na aerosnimkama pomoću mreže točaka proučavao je Pavičić (1983) koji je utvrdio da je mreža točaka dovoljno dobra i ekonomična metoda za procjenu sklopa. Kostijal (1986) je u bukovim šumama procjenjivao razliku broja krošanja na aerosnimkama u odnosu na broj stabala po ha utvrđen na terenu, te je dobio odstu panja između 5 i 38 %. Utvrdio je da su razlike u snažnoj negativnoj korelaciji s promjerom srednjeg plošnog stabla uz Pearsonov koeficijent korelacije (r) od -0,902. Benko (1993) je procjenjivao taksacijske elemente stabla na ICK aerosnimkama mjerila 1:10000. Na temelju 30 terestrički i fotogrametrijski izmjerenih ploha uspoređivao je promjere krošanja i visine stabala poljskog jasena, običnog bagrema i crne johe. U svojem istraživanju navodi da postoji značajna razlika između mjerenja promjera krošanja na aerosnimkama i mjerenja na terenu za sve tri vrste, tj. sustavno podcjenjivanje promjera krošnje izmjerene na aerosnimci. Promjer krošnje koji je mjerio na aerosnimkama u prosjeku je iznosio: 60 % za crnu johu, 66 % za poljski jasen, te 62 % za bagrem, od promjera izmjerenog na terenu. Pri mjerenju visina dominantnih stabala, kod sve tri vrste Benko (1993) je dobio dobru podudarnost visi na mjerenih na aerosnimkama s visinama izmjerenim na terenu. Kušan (1992) je istraživao mogućnost određivanja volumena sastojina jele i smreke fotointerpretacijom aerosnimki, uz pomoć prirasno-prihodnih tablica, pri čemu je koristio Hauserove i švicarske prirasno-prihodne tablice za jelu. Ulazni podaci za prirasno-prihodne tablice mjereni na aerosnimkama bili su: broj stabala po ha, srednja sastojinska visina te sklop kao faktor redukcije. Vrijednosti prosječnog volumena po hektaru, dobi vene putem terenske izmjere prsnih promjera i visina na 23 plohe, usporedio je s volumenom po hektaru dobivenim pomoću fotogrametrijske izmjere i prirasno-prihodnih tablica. Pri tomu je prosječno odstupanje između vrijednosti dobivenih terenskom izmjerom i fotogrametrijskom izmjerom bilo -3,2 % kada su koriš te ne Hauserove tablice, odnosno -5,7 % kada su korištene švicarske tablice. Međutim, regresijska analiza pokazala je da se pomoću švicarskih prirasno-prihodnih tablica može postići pouzdanija procjena volumena sastojina (r = 0,925) nego Hauserovim tablicama (r = 0,766). Usporedbu terestrički i fotogrametrijski određenih podataka dendrometrijskih provela je Pernar (1997). Na prethodno izlučenim sastojinama na 878 ploha odredila je: vrstu drveća, promjer krošnje, te broj stabala unutar plohe. Volumen sastojina određen je pomoću prirasno- prihodnih tablica na osnovi broja stabala, te je reduciran sklopom kako bi se dobili stvarni podaci za svaku izlučenu sastojinu po ha. Temeljnica je određena na temelju promjera krošnje i površine projekcije krošnje. Utvrđena je visoka korelacija između fotogrametrijskih i terenskih podataka za sve promatrane dendrometrijske parametre. Pernar i dr. (2003) istražili su mogućnost primjene aerofotosnimaka iz cikličkog snimanja RH u uređivanju šuma. Na pet različitih načina procijenili su volumene sastojina po hektaru: (I) uz pomoć Špirančevih prirasno- prihodnih tablica, (II) uz pomoć normala prema ekološko-gospodarskim tipovima, (III) svrstavanjem odsjeka u klase prema uređajnom i dobnom razredu i bonitetu uz korištenje referentnog odsjeka, (IV) svrstavanjem odsjeka u klase prema uređajnom i dobnom razredu bez referentnog odsjeka, (V) na osnovi terestrički izmjerene maksimalne, minimalne i prosječne drvne zalihe po hektaru. Kao najprihvatljiviju metodu navode procjenu pomoću Špirančevih prirasno-prihodnih tablica, za koje su ustvrdili odstupanje od -2,08 % u odnosu na terestrički izmjerenu drvnu zalihu. Pernar i Klobučar (2003) istraživali su mogućnosti primjene histograma vrijednosti piksela sastojinske scene (256 nijansi, od bijele do crne) i vizualne interpretacije digitalnog ortofota u procjeni relativnog obrasta i stanja sastojine. U tu svrhu koristili su crno-bijele aerofotosnimke približnog mjerila 1:20000, s 60 % preklopom, dobivene tijekom cikličkog snimanja Republike Hrvatske. Utvrdili su tri oblika histograma prvoga |