DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 76 <-- 76 --> PDF |
I. Balenović, H. Marjanović, M. Benko: PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631 reda, koji se mogu pridružiti odgovarajućim kategori-kategorije relativnog obrasta, te je dao alternativnu mejama obrasta. todu klasificiranja. Nešto kasnije, Klobučar i Per n a r (2009) proširili su svoja istraživanja korištenja Klobučar (2008) je istraživao dodatnu mogućdigitalne analize slike u šumarstvu primjenjujući ne nost primjene cikličkih snimaka, izradom histograma uronske mreže u kategorizaciji obrasta. drugog reda i utvrđivanjem njihove povezanosti s tri Istraživanja odnosa između sastojinskih veličina i veličina mjerljivih na aerosnimkama Research of relationships between stand parameters and parameters measurable on aerial photographs Kostijal (1986) je istraživao odnos između broja uočljivih krošanja na aerosnimkama (Nf) i promjera srednjeg volumnog stabla (d1,30). Istraživanjem je dokazao da je korelacija između te dvije veličine vrlo čvrsta (0,944) i da se može izraziti jednadžbom: d1.30 = 84,494 – 0,1924 Nf + 0,0001442 Nf2 Na temelju proučavanja odnosa između sklopa izmjerenog na aerosnimkama i obrasta u sastojinama jele i smreke, Kušan (1992) zaključuje da je veza između sklopa i obrasta vrlo čvrsta (r = 0,733) te da sklop može zamijeniti obrast prilikom primjene prirasno-prihodnih tablica. Odnos između srednje sastojinske visine (hs), broja stabala po ha (N/ha) srednje sastojinske širine krošnje (Ds) i volumena sastojine po ha (V/ha) u sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba istraživali su pomoću multiple korelacije Kušan i Krejči (1993). Testirali su 14 linearnih i nelinearnih modela. Najbolje izjednačenje podataka (r = 0,954) s najmanjim koeficijentom varijacije postignuto je pomoću modela: 1,0741 N0,8504 Ds2,0360 V = 0,00171 hs Korištenjem toga modela za procjenu volumena standardna pogreška bila im je manja od 4,5 %, osim u mladim sastojinama za koje su dobili veća odstupanja (oko 12 %). Benko (1995) je istraživao odnos između volume na stabala hrasta lužnjaka i različitih varijabli stabla (visi ne, promjera krošnje, površina projekcije krošnje, duljine osvijetljenog dijela krošnje i dr.) koje je mjerio na aerosnimkama pomoću analitičkog stereoinstrumenta. Multiplom regresijom izradio je više linearnih modela ovisnosti volumena stabla o mjerenim varijablama uz koeficijente determinacije između 30 % i 70 %. Pernar (1997) je istraživala odnos između prsnih promjera, odnosno temeljnice mjerenih na terenu, te promjera krošnje odnosno površine projekcije krošnje mjerene na aerosnimkama. Unatoč korištenju jednostavnih linearnih modela ovisnost prsnog promjera o promjeru krošnje, odnosno temeljnice stabla o površini projekcije krošnje, Pernar je dobila vrlo jake korelacije. Pri tomu se za sve tri istraživane vrste drveća, običnu jelu, običnu smreku i običnu bukvu, boljim pokazao model procjene prsnog promjera pomoću promjera krošnje (rjela=0,953; rsmreka=0,980; rbukva=0,978) dok je model za temeljnicu imao nešto niže vrijednosti koeficijenta korelacije (rjela=0,877; rsmreka=0,936; rbukva=0,942). III. Ostala istraživanja primjene aerosnimaka u uređivanju šuma III. Other research of application of aerial photographs in forest management Seletković i dr. (2006) istraživali su primjenjivost višefaznog uzorka u inventarizaciji šumskog prostora. Nastojali su ustanoviti kako se sa što manjim intenzitetom uzorkovanja, uporabom višefaznog uzorka mogu dobiti zadovoljavajući rezultati procjene sastojinskih strukturnih elemenata, koji bi mogli poslužiti u uređajnoj inventuri šuma. Seletković i dr. (2006) ukazuju da primjena višefaznog uzorka ima značajna ograničenja u kasnijim fazama obrade i interpretacije. Koristili su aerofotosnimke mjerila 1:20000, koje su se u prvoj fazi (fotointerpretacija i delineacija stratuma) pokazale upotrebljive, dok su se u drugoj fazi (aerofototaksacija) pokazale neupotrebljive uslijed sitnog mjerila snimaka. Slijedom toga zaključuju da višefazni uzorak može poslužiti za delineaciju stratuma te planiranje mreže uzoraka kao predradnje za terensku izmjeru. Pernar i Šelendić (2006) istraživali su mogućnost povećanja interpretabilnosti aerosnimaka i satelitskih snimaka. Kombinacijom crno-bijele aerosnimke velike prostorne rezolucije (0,5 m) i multispektralnog Landsat ETM+ satelitske snimke male prostorne rezolucije (30 m), udružili su njihove međusobne karakteristike, kombiniranjem različitih kanala Landsat ETM+ i crno-bijelog snimka. Ostvarivanjem sinergijskog učin ka ustvrdili su da se na taj način omogućava bolje vizualna interpretacija snimaka. SADAŠNJE STANJE – FOTOGRAMETRIJA I PRIMJENA U UREĐIVANJU ŠUMA Current state – fotogrammetry and application in forest management Razvojem tehnologije, razvijala se i fotogrametrija, logne, preko analitičke do digitalne fotogrametrije (Late je u posljednjih tridesetak godina prošla put od ana-paine i Frančula 2001). U analognoj i analitičkoj foto |