DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 76     <-- 76 -->        PDF

I. Balenović, H. Marjanović, M. Benko: PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631
reda, koji se mogu pridružiti odgovarajućim kategori-kategorije relativnog obrasta, te je dao alternativnu mejama
obrasta. todu klasificiranja. Nešto kasnije, Klobučar i Per n
a r (2009) proširili su svoja istraživanja korištenja


Klobučar (2008) je istraživao dodatnu mogućdigitalne
analize slike u šumarstvu primjenjujući ne


nost primjene cikličkih snimaka, izradom histograma
uronske mreže u kategorizaciji obrasta.


drugog reda i utvrđivanjem njihove povezanosti s tri


Istraživanja odnosa između sastojinskih veličina i veličina mjerljivih na aerosnimkama


Research of relationships between stand parameters and parameters measurable on aerial photographs


Kostijal (1986) je istraživao odnos između broja
uočljivih krošanja na aerosnimkama (Nf) i promjera
srednjeg volumnog stabla (d1,30). Istraživanjem je dokazao
da je korelacija između te dvije veličine vrlo čvrsta
(0,944) i da se može izraziti jednadžbom:


d1.30 = 84,494 – 0,1924 Nf + 0,0001442 Nf2
Na temelju proučavanja odnosa između sklopa izmjerenog
na aerosnimkama i obrasta u sastojinama jele
i smreke, Kušan (1992) zaključuje da je veza između
sklopa i obrasta vrlo čvrsta (r = 0,733) te da sklop može
zamijeniti obrast prilikom primjene prirasno-prihodnih
tablica.
Odnos između srednje sastojinske visine (hs), broja
stabala po ha (N/ha) srednje sastojinske širine krošnje
(Ds) i volumena sastojine po ha (V/ha) u sastojinama
hrasta lužnjaka i običnog graba istraživali su pomoću
multiple korelacije Kušan i Krejči (1993). Testirali
su 14 linearnih i nelinearnih modela. Najbolje izjednačenje
podataka (r = 0,954) s najmanjim koeficijentom
varijacije postignuto je pomoću modela:


1,0741 N0,8504 Ds2,0360


V = 0,00171 hs
Korištenjem toga modela za procjenu volumena
standardna pogreška bila im je manja od 4,5 %, osim u


mladim sastojinama za koje su dobili veća odstupanja
(oko 12 %).


Benko (1995) je istraživao odnos između volume na
stabala hrasta lužnjaka i različitih varijabli stabla (visi ne,
promjera krošnje, površina projekcije krošnje, duljine
osvijetljenog dijela krošnje i dr.) koje je mjerio na aerosnimkama
pomoću analitičkog stereoinstrumenta. Multiplom
regresijom izradio je više linearnih modela
ovisnosti volumena stabla o mjerenim varijablama uz
koeficijente determinacije između 30 % i 70 %.


Pernar (1997) je istraživala odnos između prsnih
promjera, odnosno temeljnice mjerenih na terenu, te
promjera krošnje odnosno površine projekcije krošnje
mjerene na aerosnimkama. Unatoč korištenju jednostavnih
linearnih modela ovisnost prsnog promjera o promjeru
krošnje, odnosno temeljnice stabla o površini
projekcije krošnje, Pernar je dobila vrlo jake korelacije.
Pri tomu se za sve tri istraživane vrste drveća, običnu
jelu, običnu smreku i običnu bukvu, boljim pokazao
model procjene prsnog promjera pomoću promjera krošnje
(rjela=0,953; rsmreka=0,980; rbukva=0,978) dok je model
za temeljnicu imao nešto niže vrijednosti koeficijenta
korelacije (rjela=0,877; rsmreka=0,936; rbukva=0,942).


III. Ostala istraživanja primjene aerosnimaka u uređivanju šuma
III. Other research of application of aerial photographs in forest management
Seletković i dr. (2006) istraživali su primjenjivost
višefaznog uzorka u inventarizaciji šumskog prostora.
Nastojali su ustanoviti kako se sa što manjim
intenzitetom uzorkovanja, uporabom višefaznog uzorka
mogu dobiti zadovoljavajući rezultati procjene sastojinskih
strukturnih elemenata, koji bi mogli poslužiti u uređajnoj
inventuri šuma. Seletković i dr. (2006)
ukazuju da primjena višefaznog uzorka ima značajna
ograničenja u kasnijim fazama obrade i interpretacije.
Koristili su aerofotosnimke mjerila 1:20000, koje su se u
prvoj fazi (fotointerpretacija i delineacija stratuma) pokazale
upotrebljive, dok su se u drugoj fazi (aerofototaksacija)
pokazale neupotrebljive uslijed sitnog mjerila


snimaka. Slijedom toga zaključuju da višefazni uzorak
može poslužiti za delineaciju stratuma te planiranje
mreže uzoraka kao predradnje za terensku izmjeru.


Pernar i Šelendić (2006) istraživali su mogućnost
povećanja interpretabilnosti aerosnimaka i satelitskih
snimaka. Kombinacijom crno-bijele aerosnimke
velike prostorne rezolucije (0,5 m) i multispektralnog
Landsat ETM+ satelitske snimke male prostorne rezolucije
(30 m), udružili su njihove međusobne karakteristike,
kombiniranjem različitih kanala Landsat ETM+ i
crno-bijelog snimka. Ostvarivanjem sinergijskog učin ka
ustvrdili su da se na taj način omogućava bolje vizualna
interpretacija snimaka.


SADAŠNJE STANJE – FOTOGRAMETRIJA I PRIMJENA U UREĐIVANJU ŠUMA


Current state – fotogrammetry and application in forest management


Razvojem tehnologije, razvijala se i fotogrametrija, logne, preko analitičke do digitalne fotogrametrije (Late
je u posljednjih tridesetak godina prošla put od ana-paine i Frančula 2001). U analognoj i analitičkoj foto