DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Program savjetovanja Dr. sc. Milan Pernek: Uvod u stručni program Naglašena su tri čimbenika koji utječu na pojavu i širenje karantenskih bolesti i štetnika. Prvi: globalno trgovanje je u ekspanziji; drugi: klimatske promjene i treći: štetočine se udomaćuju izvan svog prirodnog prostora. Prema podacima Državnog meteorološkog zavoda 2010. godine: Smanjenje prosječnog broja dana sa snijegom, povećanje broja vrućih dana i značajno smanjenje oborina u zimi. Iz navedenog se postavlja pitanje: da li je zabrinutost opravdana? Odgovor je da zbog globalnih promjena, šume pokrivaju 47 % kopnene površine Republike Hrvatske, zbog pojave nematode (Bursaphelenchus) u borovim šumama u Portugalu, strizibube (Anoplophora) u šu- mama SAD-a, a nađena je i kod nas, ali ne u šumama, pojave šiške pitomog kestena ( Drycosmus) u RH 2010. i gljive (Chalara) na jasenu 2010. godine. Prof. dr. sc. Boris Hrašovec: EPPO – problem invazivnih vrsta bolesti i štetnika u šumama Europe EPPO – European and Mediterranean Plant Pro tection Organization (Europska i mediteranska or ga ni zacija zaštite bilja). In vazivna vrsta je ona koja je unesena u područje u kojemu se prirodno ne javlja. To je strana vrsta koja ugrožava biološku raznolikost. Dramatična situacija nastaje pojavom čovjeka putnika i čovjeka trgovca – drvetom i drvenom ambalažom. Broj invazivnih vrsta u Europi raste. Europska organizacija za okoliš navodi da se od 1950. godine više od jedne invazivne vrste godišnje unosi u Europu. Europa ima 10 822 nezavičajne vrste, a 19 do 15 % njih predstavlja potencijalnu opasnost za europsku biološku raznovrsnost. Invazivne vrste imaju visoku cijenu. U 2008. godini izravni troškovi protiv invazivnih štetnih vrsta u EU iznosili su oko 10 milijardi Eura. Od 1992.godine EU je utrošila 38 milijuna Eura kroz 180 projekata, u i oko NATURA 2000 objekata vezano za očuvanje ugroženih vrsta i staništa. Procjenjuje sa da SAD godišnje tro še 80 milijardi Eura za borbu protiv invazivnih vrsta. Postoje Međunarodni standardi za fitosanitarne mjere. EU ima fitosanitarnu legislativu koja je transpa rentna, usuglašena s međunarodnim obvezama i lako dostupna (na 20 jezika). Direktiva 2000/29/EC: 1. Standardizacija biljne karantene za zemlje članice; 2. Zaštita područja EU protiv invazivnih stranih štetočina; 3. Sprječavanje širenja invazivnih vrsta unutar članica EU, 4. Omogućavanje trgovine između zemalja članica. Aneksi su: štetni organizmi, zabranjene robe, po seb ni zahtjevi i robe koje podliježu fitosanitarnom nad zoru. Hrvatska je članica EPPO od 1994. godine, 1 do 2 puta godišnje održavaju se paneli (razmatranja, rasprave) o najaktualnijim invazivnim stranim vrstama za EPPO zemlje. Za navedenu problematiku posebnog nadzora zadužen je Hrvatski šumarski institut. Posebni nadzor je službeni postupak prikupljanja i čuvanja podataka o prisutnosti štetnih organizama, koji uključuju inspekcijske preglede, praćenje zdravstvenog stanja bilja i sustavno istraživanje nad zaraženim, ugroženim i nezaraženim područjima. Prof. dr. sc. Danko Diminić &Lea Barić: EPPO Alert – Chalara fraxinea – nova opasna bolest jasena (Fraximus spp. ) u Europi. U posljednjih 10-tak godina zapaženo je masovno odumiranje običnog jasena (F. excelsior L.) diljem Europe. Glavni uzročnik je gljiva C. fraxinea, koju je prvi opisao Kowalski 2006.godine. zbog opasnosti ugroženosti jasena ta gljiva je stavljena na EPPO Alert (hitnost, znak za uzbunu) listu. To je kronična bolest sa smrtnim ishodom. Još nedostaju podaci i patogenosti, biologije, geografskoj rasprostranjenosti, ekonomskim gubicima. EPPO radionica o C. fraxinea održana je u Oslu 30. 6.–2. 7. 2010. godine. sudjelovala su 44 stručnjaka iz 23 zemlje. Sadržaj rasprave bio je: identifikacija patogena, domaćini, mehanizam širenja bolesti i epidemologija, ugroženost područja i moguće mjere zaštite. C. fraxinea prisutna je u sljedećim zemljama: Norveška, Švedska, Finska, Danska, Estonija, Litva, Latvija, Nizozemska, Njemačka, Švedska, Finska, Danska, Estonija, Litva, Latvija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Francuska, Švicarska, Češka, Slovačka, Slovenija i Hrvatska. Domaćini su obični jasen (F. excelsior), poljski jasen (F. angustifolia), a crni jasen (F. ornus) je osjetljiv u testu inokulacije. Simptomi su male nekrotične pjege (zone) na granama i deblu, koje povećanjem dovode do venuća te odumiranja grana i krošnje. Biologija: Plodna tijela razvijaju se na peteljkama lis ta tijekom ljeta. Askospore sudjeluju u zarazi i raznose se vjetrom. |