DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Prvi nalaz u Hrvatskoj bio je u Zalesini u Gorskom kotaru u svibnju 2009.godine. simptomi: venuće lišća; odumiranje izbojaka, grančica, grana i stabala; nekroza i diskoloracija kore (tamnosmeđa boja). Napada stabla različite dobi. Neophodno je proširiti istraživanja na ostala područja u Hrvatskoj gdje ima jasena, i pratiti klimatske promjene na pojavu i širenje nove fitopatogene gljive. Dr. sc. Milan Pernek i dr.sc. Dinka Matošević: IPP u šumarstvu i Poseban nadzor karantenskih organizama Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarstvo u Hrvatskom šumarskom institutu prema odredbama Zakona i biljnom zdravstvu i Zakona o šumama nadležan je za: izvještajno prognozne poslove, zdravstveni pregled rasadnika, zdravstveni pregled sjemenskih sastojina i za posebni nadzor. Prema čl.63 Zakona o biljnom zdravstvu ovlašten je za: – Praćenje zdravstvenog stanja bilja, prikupljanje podataka, laboratorijske analize. – Prognoza štetnih čimbenika, izvještavanje o prisutnosti. – Otkrivanje štetnih organizama, procjena rizika, – Znanstvena istraživanja. – Predlaganje preventivnih mjera i mjera suzbijanja, – Podučavanje o štetnim organizmima. – Uvođenje i razvoj informatičkog sustava. – Sustavno prikupljanje i obrada i čuvanje podataka o štetnim organizmima. U 2010. godini HŠI zadužen je za posebni nadzor karantenskih štetočina: borove nematode, azijske strizibube i smolastog raka bora. Dr. sc. Dinka Matošević: Kestenova osa šiškarica (Dryocosmos kuriphilus) Kestenova osa šiškarica je novi i značajan štetnik pitomog kestena. U Europi i Hrvatskoj nalazi se na listi karantenskih štetočina. Domaćini su mu europski, japanski, američki i kineski kesten, stvara šiške na svim navedenim vrstama kestena. Ima jednu generaciju godišnje, a razmnožava se partenogenezom (aseksualno) bez oplodnje. Poznate su samo ženke koje izlaze iz šiški tijekom ljeta. Odlažu 3–5 jaja u pup, a svaka ženska može odložiti preko 100 jaja. Šiške su 5–20 mm velike, a razvijaju se u izbojcima, peteljkama i na žilama lista. Glavni način širenja je prenošenjem zaraženih biljnih dijelova ( reznice, plemke, sadnice) i pasivno širenje ženki vozilima ili čovjekom. Zbog napada osice smanjuje se urod kestena, koji može biti manji i do 80 %. Kod jakog napada narušava se zdravstveno stanje kestena. To je karantenski štetnik. Zbog biologije i zaštićenosti u šiški primjena insekticida je nedjelotvorna. U rasadnicima se može primijetiti mehaničko suzbijanje odstranjivanjem šiški. U Kini i Koreji je apliciran parazit Torymus sinensis s velikim uspjehom. U Italiji je poznato 16 vrsta parazitoida, ali s niskom postotkom parazitarnosti. Dr. sc. Milan Pernek: Borova menatoda (Bursaphenchus xylophilus) i azijske strizibube (Anoplophora chinensis i A. glabripenis) Kestenova osa šiškarica u Hrvatskoj prvi je puta na- đena u Lovranu u svibnju 2010.godine, a zatim na po- dručju Zagreba, Samobora i Ozlja. Kestenova osa šiškarica je nova invazivna vrsta štetnika u Hrvatskoj. Očekuje se širenje tog štetnika u kestenove sastojine na širem području u Hrvatskoj Nemetoda Borova nemetoda potječe iz Sjeverne Amerike. Borovim trupcima uvezena u Japan, zatim Kinu, Koreju i Tajvan. 1999. godine nađena na primorskom boru u Por tugalu, a 2010. godine na Madeiri u Španjolskoj. Domaćini su vrste iz roda borova, a od listača i roda jela, pa čempresa, cedra, ariša i duglazije. Vektori (prenosioci) su kukci iz porodica cvilidreta, krasnika i pipa. Nemetoda se u početku hrani epitelnim staničjem, a kasnije micelijem gljiva iz roda Ceratocystis, Botritis i dr. Simptomi napada je žučenje i venuće izbojaka s brzim prelaskom na grane i cijelu krošnju. Stablo ugiba za 30–40 |