DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 89 <-- 89 --> PDF |
štvo ne može nastaviti na isti način, a alternative postoje i znanstveni napredak ih daje na raspolaganje. Zabrinjavajuća je struktura svjetskog stanovništva. Za više od 2,3 milijarde stanovnika povećat će se populacija u tzv. zemljama u razvoju, tako će se stanje od 5,6 milijardi u 2009. povećati 2050. na 7,9 milijardi. Istovremeno će se stanovništvo razvijenih zemalja povećati od 1,23 milijarde na 1,28 milijardi u 2050. i to isključivo zbog migracijskih procesa. Afrika će 2050. godine dosegnuti 2 milijarde stanovnika. Za 2009. godinu FAO je dao u godišnjem izvješću dramatične podatke o tome da na svijetu ima 1,2 milijarde pothranjenih stanovnika, što je najveći broj u posljednjih 40 godina. Ozbiljno upozorenje znanstvenika da čovječanstvo ne može nastaviti živjeti na taj način i u tom broju, sada je očitije nego prije 20-ak godina. To potvrđuju i usporedbe sadašnjih satelitskih snimaka s prijašnjim, što dokazuje neodrživost takvog razvoja. Stopa smanjenja svjetske biološke raznolikosti postaje zabrinjavajuća. Očituje se aktualnim stanjem genetskog fonda živućih vrsta životinja, biljaka, gljiva, mikroorganizama i bakterija, koje su prisutne na zemlji i daju obilježje ekosustavu. Do danas su znanstvenici otkrili 1,8 milijuna vrsta, ali se smatra da na zemlji postoji 3,6 do 100 milijuna ili prosječno 10 milijuna vrsta. Saznanja o tome su još limitirana, ali ipak istraživanja napreduju. Tako na primjer bakterije vrste Prochlorococcus, koje je znanost dugo ignorirala, predstavljaju najbrojnije organizme na zemlji. U jednom mililitru vode pluta 70 000 do 200 000 jedinki. Koriste sunčevu energiju i čine specijalnu grupu Picoplanktona. Otkrivene su litoautotropske gljive i bakterije koje žive u porama minerala do dubine tla od dva do tri kilometra. U vulkanskim kraterima u oceanskim dubinama žive bakterije na temperaturi većoj od točke vrenja. Razmnožavaju se i pri temperaturi od 113 °C, a pri tem peraturi od 90 °C prestaju rasti. Šumski ekosustavi aktualno pokrivaju 31 % zemljane površine te iznose više od 4 milijarde hektara. To je prosječno 0,6 ha po glavi stanovnika aktualne svjetske populacije. Pet šumom najbogatijih zemalja (Ruska Federacija, Brazil, Kanada, USA i Kina) pokrivaju više od polovice šumskih površina na zemlji. FAO izvještava da je svjetski gubitak šuma u posljednjem desetljeću u porastu, ponajprije zbog konverzije šuma u poljoprivredno zemljište u tropskim područjima. Svake godine nestaje oko 13 milijuna ha šuma, što je malo manje nego u prethodnom deceniju. Najveću stopu gubitka bilježi Brazil i Indonezija, a najveće aktivnosti u podizanju novih šuma poduzimaju Kina, Indija, USA i Vijetnam, tako da se ukupni gubitak šuma smanjuje na 5,2 milijuna ha godišnje. Jasno je da novopodignute šume ne mogu imati biološku raznolikost kao šumski ekosustavi s prirodnom evolucijom. Optimistična je informacija da su na temelju projekta ARPA (Amazon Region Protected Areas) u 2008. g. realizirani parkovi i rezervati na 32 milijuna ha, od kojih najveći Tumucumaque Mountain Natonal Park ima 3,88 milijuna ha. Površine parkova još će se povećavati. Gubitak biološke raznolikosti ocjenjuje se stopom izumiranja vrsta, to je godišnji gubitak vrsta od milijuna postojećih. Prije industrijskog porasta taj je gubitak bio 0,1 do 1 na milijun jedinki, a sada iznosi preko sto. Objektivno bi bilo prihvatljivo godišnji gubitak od 10 vrsta na milijun postojećih. Znanstvenici raznih institucija upozoravaju da čovječanstvo ne može u budućnosti živjeti “prozapadnjački”. Materija, koja je potrebna našim metabolizmima, u nesrazmjeru je s onom koju omogućuje priroda. Aktualna ekonomija koristi 60 milijardi tona resursa godišnje iz ekosustava. To su obnovljivi i neobnovljivi resursi. Obnovljivi su sve biomase, a neobnovljivi su fosilna goriva, metali i minerali. Potrebno je da se potrošnja resursa stabilizira na razini od 6 do 10 tona godišnje po glavi stanovništva do 2050. godine, a to treba biti područje važnog istraživanja, jer je temelj znanosti o održivosti. Osnove održivosti temelje se na dva komplementarna okvira: učinkovitost – postići ista dobra i usluge sa što manjim utroškom energije i materijala, te dovoljnost – postići blagostanje s nešto manjim utroškom dobara i usluga. Ovaj opširni članak autor završava pričom poznatog znanstvenika Waltera Stahela iz švicarskog Product Life Institute od tri kamenoresca, kojima je upućeno pitanje što rade: jedan odgovara da radi da mu prođe njego vih osam sati rada, drugi kaže da reže kamene blokove, a treći da gradi katedralu. Održivost je katedrala koju svi moramo graditi zajedno, a to je epohalni izazov, u interesu cijelog čovječanstva i ovisi samo o nama. Studijski dan – Aldo Pavari (1888–1960), sjećanja na velikog talijanskog šumara Prigodom 50-godišnjice smrti prof. Alda Pavarija, 24. ožujka talijanska Akademija šumarskih znanosti organizirala je Studijski dan u znaku sjećanja na životni i znanstveni put velikog “maestra”, kako ga oslovljavaju talijanski šumari. Biografske podatke o prof. Pavariju opisala je njegova kćerka Elena Ginevra Pavari u knjizi Aldo Pavari – slučajno šumar. Ostavši rano bez roditelja, Pavari je imao teško djetinjstvo i adolescentsku dob. Prvo obrazovanje nakon osnovne škole stekao je u Školi za vinogradare i enologe u Albi. Dobivši stipendiju nastavio je sveučilišno obrazovanje u Visokoj školi za agrikulturu u Milanu, te Šumarskoj Akademiji u Tharandt-u u Njemačkoj. |