DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568 UDK 630* 188 + 174.7 (001) NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975 nom. illeg. U HRVATSKOJ NOMENCLATURAL-PHYTOCOENOLOGICAL REVISION OF THE ASSOCIATION Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975, nom. illeg. IN CROATIA Joso VUKELIĆ1, Antun ALEGRO2, Vedran ŠEGOTA2, Irena ŠAPIĆ1 SAŽETAK: U široj okolici Zavižana na sjevernom Velebitu, S. Bertović je (1975) opisao smrekovu asocijaciju sa šarenkastom šašuljicom (Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975). Naziv je asocijacije nelegitiman (čl. 31. i 34a, Međunarodni kodeks fitocenološke nomenklature /ICPN/, Weber, Moravec i Theurillat 2000) pa je u radu naziv promijenjen u Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco i tako nomenkaturno revidiran. Osim toga, fitocenoza je istražena na širem području Dinarida u Hrvatskoj te uspoređena sa srodnim smrekovim zajednicama subalpskoga pojasa, uz određivanje dijagnostički važnih vrsta. Ključne riječi:Ass. Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975, ass. Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco, florni sastav, Dinaridi, Hrvatska UVOD I PROBLEMATIKA ISTRAŽIVANJA – Introduction and research problems Anić je (1959) prvi opisao ovu asocijaciju, ističući pama u Švicarskoj, danas prihvaćenu za veći dio alps da je ona “najraskidaniji i najrazlomljeniji tip smre-koga područja. kove šume koji raste po vrlo strmim, suhim, i prisoj- Zbog nelegitimnosti Bertovićeva naziva asocijacije nim, stjenovitim i škrapovitim, uglavnom razgoljenim i zbog izbjegavanja homonimije među nazivima, Trivapnenim ili dolomitnim grebenima, glavicama i padi najstić je (1995, 2008) promijenio Bertovićev nazivnama, gdje konkurencijska sposobnost drugih vrsta ne Calamagrostio-Piceetum u Clematidi alpinae-Piceedolazi u obzir”. Nažalost, Anić nije priložio fitocenolo tum, ali nije naznačio sve elemente koji su po Kodeksu ške snimke, a asocijaciju je nazvao Piceeto-Calama-fitocenološke nomenklature potrebni za određivanje grostidetum arundinaceae, odnosno smrekova šuma sa novoga naziva, već poznate asocijacije (usp. članak 5. i šumskom milavom (Anić 1959: 98). 39a ICPN-a). Osim toga, a to je veoma važno, on pod Sastojine iz Anićeva opisa utvrđuje Bertović tim nazivom obuhvaća sve subalpske smrekove šume u (1975) kao novu asocijaciju Calamagrostio (variae)-hrvatskim Dinaridima, a to znači Bertovićevu asocija- Piceetum dinaricum na Zavižanu na sjevernom Vele-ciju Calamagrostio variae-Piceetum i Horvatov kom bitu. Bertović donosi 6 fitocenoloških snimaka, s pleks Piceetum subalpinum (Horvat 1950, 1962, uopćenom sociološkom pripadnošću pojedinih vrsta, Cestar 1965, Horvat, Glavač i Ellenberg uz opis lokaliteta i ekoloških uvjeta asocijacije. No, 1974). Budući da su nedavna istraživanja Vukelića, nije bio upoznat da je 1972. godine Schweingruber Alegra i Šegote (2010) ukazala na razlike u ekolo istim nazivom već označio jednu asocijaciju u Randal-škim uvjetima i flornoj građi subalpskih smrekovih 1 Prof. dr. sc. Joso Vukelić, Irena Šapić, dipl. ing., šuma u Hrvatskoj, pokazalo se da je Bertovićevu asoci Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, jaciju potrebno potpunije istražiti, definirati dijagnosti10000 Zagreb e-mail: jvukelic@sumfak.hr 2 čke vrste i imenovati prema obveznim fitocenološkim Doc.dr. sc. Antun Alegro, Vedran Šegota, dipl. ing., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pravilima. Naziv i opis Clematidi alpinae-Piceetum iz Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb opisanih razloga ne mogu biti prihvaćeni. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 10 <-- 10 --> PDF |
J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568 PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I METODA RADA – Research area and methods of research Fitocenološkim istraživanjima smrekovih šuma u kambisol (Bakšić i dr. 2010). Makroklimatske zna- Hrvatskoj asocijaciju Calamagrostio variae-Piceetum, čajke zavižanskoga skupa pokazuju prosječnu godišnju uz zavižansko područje (snimci 1–6 u tablici 1, Berto -temperaturu 3,5 °C, a prosječnu godišnju količinu obov i ć 1975), ustanovili smo u sjevernovelebitskoj pra-rina 1898 mm (meteorološka postaja Vučjak, razdoblje šumi Smrčeve doline (snimci 7 i 8) i na Samarskim 1961–1990, podaci DHMZ). Ekološka je amplituda pristijenama (snimci 9 i 10). Uglavnom se rasprostire iz nad dolaska zajednice vrlo uska, a specifične reljefne, pedo1400 m nadmorske visine (na Samarskim stijenama loške i klimatske prilike nepovoljne za uspješan rast nešto niže) na izrazito stjenovitim vrhovima, grebenima, šumske vegetacije. Te su se značajke odrazile na sastav kukovima, škrapama, gornjim strmim prisojnim padi-i vegetacijsku strukturu zajednice. nama, dok su donje, koje se u pravilu spuštaju prema vr-U istraživanjima je primijenjena metoda ciriškotačama na dubljim, manje acidofilnim tlima, monpelješke fitocenološke škole sa šestostupanjskom sjenovitijim i mnogo manje kamenitim terenima, obra-skalom, a snimci su prikazani u analitičkoj tablici (tasle smrekovom šumom s obrubljenim gladcem (Laserpi-blica 1) s potrebnim općim podacima. Florni je sastav tio krapfii-Piceetum abietis Vukelić et al. 2010; usp. razvrstan po socijalnoj pripadnosti vrsta, nomenklatura Vukelić i dr. 2010). Kamenitost terena, uglavnom biljaka usklađena je prema bazi podataka Flora Croauvijek iznad 40 %, bitna je značajka staništa ove aso cija-tica (Nikolić 2010), mahovina prema Koperskomu i cije i znatno utječe na prekinut sklop drveća, sastav gr-dr. (2000), a sintaksona prema pregledima Zupanmlja i prizemnoga rašća. Tla su najčešće različiti čiča (1999, 2007), Willnera i Grabherra (2007), podtipovi kalkomelansola od organogenoga, organomi-Trinajstića (2008), Vukelića, Alegra i Šeneral noga do posmeđenoga, te nešto rjeđe plitki kalko-gote (2010) i drugih fitocenologa. Tablica 1. Florni sastav asocijacije Hyperico grisebachii-Piceetum (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco Table 1 Floral composition of the association Hypericum grisebachii-Piceetum (Bertović 1975) nom. nov. hoc. loco Broj stupca / Number of column: 1 2 3 4 5 6 7 8 910 Lokalitet / Area: z z z z z zsd sd ss ss Nadmorska visina / Altitude (10 m): 156 156 152 160 140 145 142 145 122 150 Ekspozicija / Exposition: NW N SE W W SW NNNONWSE Inklinacija / Inclination (°): 30454540404531273015 Datum /Date: VIII - 1967 IX - 1967 VIII - 2010 Površina snimka / Releve‘ area (m2): 500 500 500 700 500 600 400 400 400 400 Asocc. different. spec. h Salix appendiculata B 1 1 + 1 1 + 1 + . 1 5 j Juniperus communis subsp. alpina 3 + 4 3 2 2 + + 2 2 5 g Sambucus racemosa + + 1 3 1 + . . + + 4 j Hypericum richeri subsp. grisebachii C 1 + . + + 1 + 1 + . 4 j Gentiana lutea subsp. symphyandra + 2 . . + + + . 1 + 4 j Achillea clavenae + . . + 1 1 + . . . 3 a Vaccinio-Piceenion Lonicera caerulea subsp. borbasiana B + 1 2 + + . 1 + 1 1 5 Lonicera nigra . . . . . . .+.1 1 Polystichum lonchitis C + + 1 2 + + . 1 + + 5 Vaccinium vitis-idaea + 2 1 . + . 4 2 3 Lycopodium annotinum . . . . . . 3 . + 2 2 Luzula luzulina +.+. . . . . . . 1 Luzula sylvatica .+....1... 1 Rhytidiadelphus loreus D . . . . . . 2 1 1 + 2 b Abieti-Piceenion Abies alba A..+.....31 2 Clematis alpina B2+1+1211+1 5 Abies alba . . . . . .++.1 2 Adenostyles alpina C2 3 2 2 3 + + 2 1 2 5 Veronica urticifolia + + . . . . . + + + 3 Valeriana tripteris . + . . . . + + + 1 3 c Vaccinio-Piceion Picea abies A4554345413 5 Picea abies B22 . 1112 . 2 . 4 Hieracium murorum C+ + . . . . + 1 + . 3 Stupanj udjela / Presence class |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 11 <-- 11 --> PDF |
J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568 Laserpitium krapfii 1 + . . + + . + . . 3 Picea abies .2.1.+.... 2 Gymnocarpium dryopteris . + . . 2 + . . . . 2 d Vaccinio-Piceetea, Piceetalia Sorbus aucuparia A. . ++ . . +++ . 3 Vaccinium myrtillus B1 1 1 + 1 . 1 2 2 2 5 Rosa pendulina 124222+1 . 4 Sorbus aucuparia . . . ++ . ++1+ 3 Rubus saxatilis + . . . . . +1+ . 2 Pinus mugo +....+1... 2 Homogyne sylvestris C1 1 . . . . 1 1 + 1 3 Oxalis acetosella ++ . + . . + . ++ 3 Melampyrum velebiticum . . + . . . + + 1 + 3 Gentiana asclepiadea . + . . + . . . + + 2 Solidago virgaurea agg. + . + . . . . . + + 2 Maianthemum bifolium . + + . . . + + . . 2 Huperzia selago . . . . . . 1+++ 2 Orthilia secunda ......1... 1 Dicranum scoparium D+ + + + . + 3 1 2 2 5 Rhytidiadelphus triquetrus 2 + . . . . 3 1 . 1 3 Polytrichum formosum . + + . . . 1 . + 1 3 Hylocomium splendens + . + + . . . . . . 2 Hypnum cupressiforme + + . . . + . . . . 2 e Erico-Pinion, Erico-Pinetalia Calamagrostis varia C3 2 1 2 3 2 2 2 1 3 5 Cirsium erisithales + + + 2 2 1 . + + + 5 Aquilegia nigricans . + . . . . + . . . 1 Buphthalmum salicifolium . . . . + 1 . . . . 1 f Aremonio-Fagion Rhamnus alpinus subsp. fallax B . . . . . + . . . . 1 Cardamine enneaphyllos C . 2 . . . . + 2 . + 2 Scopolia carniolica . . . . . . . . + 1 1 g Fagetalia Fagus sylvatica A. + . + . . . ++ . 2 Lonicera alpigena B. . + . + . + . + + 3 Daphne mezereum .+. .+.+.+. 2 Fagus sylvatica . . . .+. . . . . 1 Melica nutans C211 . . . . +++ 3 Prenanthes purpurea . . + + + . . + + + 3 Mercurialis perennis . + + 1 + 1 . . . . 3 Actaea spicata .+11++. . . . 3 Mycelis muralis . . + . . . . +++ 2 Poa nemoralis +. . . . .++. . 2 Phyteuma spicatum subsp. coeruleum . + . + . . . + . . 2 Heracleum sphondylium . . . + + + . . . . 2 Paris quadrifolia . . . + . . . . ++ 2 Viola reichenbachiana . . . . . . . + + + 2 Symphytum tuberosum . + . . . . + . . . 1 Lamium galeobdolon . . + . . . . . . + 1 Petasites albus . . .++. . . . . 1 Epilobium montanum . . . + . . . . . + 1 Asarum europaeum . . . . . . . . 1+ 1 Cystopteris montana . 2 . . . . . . . . 1 Neckera crispa D.........1 1 h Adenostylon, Adenostyletalia Rubus idaeus B+++21+. .++ 4 Ribes alpinum + . . ++ . . . 2 Polygonatum verticillatum C + . + 1 + + . . + + 4 Senecio ovatus +++1+ . . . . . 3 Viola biflora ++ . . . . 1 . ++ 3 Doronicum austriacum . + . + + . + . . . 2 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568 Veratrum album .+. . . .++. . 2 Aconitum lycoctonum subsp. vulparia . + . . + + . . . . 2 Dryopteris filix-mas . . . 2 + . . + . . 2 Geranium sylvaticum + . . . . . + . . . 1 Erigeron polymorphus . . + + . . . . . . 1 Ranunculus platanifolius . . + . . . . . . 1 1 i Querco-Fagetea Sorbus aria A........++ 1 Sorbus aria B. . . . . . .+++ 2 Cotoneaster tomentosa . . . . . . . . 1 . 1 Convallaria majalis C+ + . . + + . . + . 3 Carex ornithopoda . . . . . . ++++ 2 Anemone nemorosa ++ . . . . . . . + 2 Carex digitata +1...2.... 2 Carex montana .....1.... 1 Ctenidium molluscum D+ . . + + . 1 2 2 2 4 j Ostale vrste / Other species: Campanula rotundifolia agg. C + 1 . . . + 1 1 + 1 4 Asplenium viride . + . + . . ++++ 4 Festuca bosniaca ++ . +22 . . . . 3 Heliosperma pusilla + + . . . . + + . . 2 Carlina acaulis subsp. caulescens 1 . . + 1 1 . . . . 2 Valeriana montana . ++ . . . +1 . . 2 Poa alpina .+.+. .++. . 2 Geranium macrorrhizum . . 1 2 + + . . . . 2 Carduus acanthoides . . + 1 + + . . . . 2 Galium anisophyllum + . . . + . + . . . 2 Dryopteris carthusiana . + + 1 . . . . . . 2 Asplenium fissum . +++ . . . . . . 2 Cystopteris fragilis . + . + . . . + . . 2 Epilobium angustifolium . . . + + + . . . . 2 Thymus balcanus incl. praecox . . + + + . . . . 2 Solanum dulcamara . . . . + . . . ++ 2 Ranunculus carinthiacus . . . . . . + + . + 2 Dryopteris villarii . . . . . . + 1 1 2 Cystopteris regia . . . . . . . +++ 2 Phyteuma orbiculare + . . + . . . . . . 1 Moehringia muscosa + . . . . . . + . . 1 Polygonum viviparum . + . . . . + . . . 1 Cardaminopsis croatica . . + + . . . . . . 1 Schropularia canina . . 1 . + . . . . . 1 Gentiana germanica . . . + . + . . . . 1 Carex brachystachys . . . . + . . + . . 1 Aster bellidiastrum . . . . . . . . + 1 1 Ajuga reptans . . . . . . . .+1 1 Asplenium ruta-muraria . . . . . . . . + + 1 Asplenium trichomanes . . . . . . . . + + 1 Globularia belidifolia . . . . . . . . 2 . 1 Mahovine / Mosses D Tortella tortuosa ++ . + . . +111 4 Schistidium apocarpum agg. . . . . . . . + 1 1 2 Plagiomnium undulatum . . . + . + . . . . 1 Rhynchostegium murale . . . . . . . + + . 1 Plagiochila porelloides . . . . . . . . 1 1 1 Fissidens dubius . . . . . . . . 1+ 1 Homalothecium lutescens . . . . . . . . 1 + 1 Calypogeia arguta . . . . . . . . 1+ 1 Mnium marginatum . . . . . . . . +1 1 Dicranella sp. . . . . . . . .+1 1 Fissidens adianthoides . . . . . . . 1 . . 1 Tuidium tamariscinum . . . . . . . . . 1 1 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 13 <-- 13 --> PDF |
J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568 A Acer pseudoplatanus (4) B Sorbus chamaemespilus (7), Berberis croatica (9), Salix sp. (7) C Alchemilla velebitica (1), Anthoxanthum odoratum (1), Arabis alpina (1), Festuca spectabilis subsp. affinis (1), Festuca nigrescens (1), Galium lucidum (2), Polygala comosa (2), Fragaria vesca (2), Cicerbita alpina (2), Corydalis ochroleuca (3), Cardamine bulbifera (3), Pulmonaria officinalis (3), Urtica urens (4), Dactylis glomerata (4), Peltaria alliacea (4), Silene vulgaris (4), Saxifraga rotundifolia (4), Euphorbia amygdaloides (4), Stellaria holostea (4), Knautia drymeia (4), Melittis melissophyllum (6), Rhinanthus aristatus (6), Polygala alpestris subsp. croatica (7) Leontodon crispus subsp. rossianus (7), Carex pilosa (7), Lilium carniolicum (9), Saxifraga paniculata (9), Anthericum ramosum (9), Polygonatum odoratum (9), Valeriana officinalis (9), Thalictrum aquilegifoilum (9), Polypodium vulgare (10), Asplenium scolopendrium (10), Athyrium filix-femina (10), Gymnocarpium robertianum (10), Polystichum aculeatum (10), Cardamine trifolia (10), Dryopteris dilatata (10) D Isothecium alopecuroides (1), Plagiothecium nemorale (1), Mnium spinosum (1), Pohlia cruda (2), Sanionia uncinata (2), Marchantia polymorpha (4), Ditrichum flexicaule (4), Pseudoleskea incurvata (4), Schleropodium purum (4), Blepharostoma trichophyllum (9), Cirriphyllum tommasinii (10) A - drveće / Trees B - grmlje / Shrubs C - prizemno rašće / Undergrowth D - mahovine / Mosses a-f - sistematska pripadnost / sinsystematic affiliation 1-6 - Zavižan, 7-8 - Smrčeve doline, 9-10 - Samarske stijene Vrste s pokrovnošću + u jednom snimku Species with covering + in one releve REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Research results and discussion U deset fitocenoloških snimaka (tablica 1) zabilje-jinama smrekove šume s milavom (55 snimaka iz auženo je 153 vrsta višega bilja i 31 vrsta mahovina, od strijskih Alpa, Willner i Grabherr 2007, stupci 5 i 8 u tatoga se 38 vrsta višega bilja i 5 vrsta mahovina pojavljuje blici 34) nedostaje preko trideset vrsta iz Dinarida u više od 40 % snimaka. U isprekidanom sloju drveća (primjerice Salix appendiculata, Sambucus racemosa, potpuno pre vladava smreka, pojedinačno je prate jare-Lonicera caerulea subsp. borbasiana, Festuca bobika, bukva i mukinja, u nižim visinama češća je jela. U sniaca, Hypericum richeri subsp. grisebachii, Cardus sloju grmlja, uz vrste iz sloja drveća, raste još 19 vrsta, u acanthoides, Geranium macrorrhizum, Achillea claveviše od dvije trećine snimaka zabilježene su Lonicera nae, Gentiana lutea subsp. symphyandra, Ribes alpi caerulea inc. subsp. borbasiana, Clematis alpina, Vacci-num, Heracleum sphondylium, Asplenium fissum, nium myrtillus, Rosa pendulina, Salix appendiculata, Doronicum austriacum, Clematis alpina, Actaea spi- Rubus idaeus, Sambucus racemosa i Juniperus commu-cata, Cirsium erisithales i druge), dok u njima raste višenis subsp. alpina. Bez obzira na relativno velik broj od 100 vrsta koje nisu zabilježene u dinarskoj asocija vrsta, sloj je prizemnoga rašća prilično homogen, samo ciji. Od njih se pojavnošću ili zastupljenošću posebno 24 pridolaze na više od 40 % snimaka. Sa sociološkoga ističu Larix decidua, Pinus sylvestris, Polygala chastajališta prevladavaju tzv. “picetalne” (smrekove) vrste, maebuxus, Sesleria albicans, Homogyne alpina, Carex karakteristične za smrekove šume većega dijela Europe. alba, Hepatica nobilis, Erica carnea, Viola reichenbac- Njih je s mahovinama ukupno 38, odlučujuće su za sinsi-hiana, Athyrium filix-femina, Salvia glutinosa, Potenstematski položaj asocijacije, njihov je udio veći nego u tilla erecta, Gymnocarpium robertianum, Campanulagraničnoj fitocenozi Laserpitio krapfii-Piceetum. Udje cochleariifolia, Ranunculus nemorosus, a u sloju drlom i pokrovnošću svakako treba istaknuti vrste Cala veća mnogo su zastupljenije bukva, jela i gorski javor. magrostis varia, Cirsium erisithales, pa i Carex U području Austrije iz kojega potječu snimci, asocija ornithopoda. One pripadaju redu Erico-Pinetalia. Od cija Calamagrostio variae-Piceetum raste u srednjobrd ostalih viših kategorija red Fagetalia Pawl. 1928 i niže skom do visokobrdskom pojasu, do približno 1200 m, kategorije broje 31 vrstu, samo 7 preko 40 % snimaka; gdje još uvijek raste jela. Podloga je vapnenac i dolo sveza Adenostylion Br.-Bl. 1925 i red Adenostyletalia G. mit, a tlo je pretežito rendzina siromašna hranivima. & J. Br.-Bl. 1931 zastupljeni su sa 17 vrsta, 5 preko 40 Ovom je usporedbom otklonjena sumnja da je riječ o %. Vrste tih sintaksona znatno su manje rasprostranjene istoj asocijaciji, jer primjerice Zupančič (1999) za vele nego u graničnoj fitocenozi Laserpitio krapfii-Piceetum. bitsku smrekovu zajednicu navodi mogućnost da se Na više od 40 % ploha zabilježene su mahovine Di-„radi o geografskoj varijanti Schweingruberove asocicranum scoparium, Rhytidiadelphus triquetrus, Poly-jacije“. Istodobno Zupančič u opisu slovenskih subalptrichum formosum, Ctenidium molluscum i Tortella skih smrekovih zajednica dokazuje da se ne mogu tortuosa. identificirati s Bertovićevom asocijacijom iz 1975. go- Usporedba istraživane fitocenoze sa Schweingrube-dine, iako šuma smreke i alpskoga ribizla (Ribeso alrovom Calamagrostio variae-Piceetum pokazuje vrlo pini-Piceetum Zupančič et Acceto 1994) pokazuje velike razlike i njihovu potpunu samostalnost. U sasto-prilične sličnosti sa sastojinama iz Samarskih stijena. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568 Odabir dijagnostičkih vrsta asocijacije temeljen je na usporedbi deset snimaka iz tablice 1 i rezultata istraživanja Fukareka (1964), Stefanovića (1970), Zupančiča (1980, 1999), Zupančiča i Acceta (1994), Vukelića, Alegra i Šegote (2010) te ostalih fitocenologa. Iz usporedbe se izdvaja šira skupina razlikovnih vrsta koje karakteriziraju subalpska stjenovita staništa otvorenoga sklopa, a ne pridolaze ili su znatno rjeđe u ostalim smrekovim zajednicama. To su u ponajprije Juniperus communis subsp. alpina, Salix appendiculata, Sambucus racemosa, Hypericum richeri subsp. grisebachii, Achillea clavenae, Gentiana lutea subsp. symphyandra, zatim Festuca bosniaca, Cardus acanthoides, Carlina acaulis subsp. caulescens, Asplenium fissum, Melampyrum velebiticum i druge. One sve nisu primarno šumske vrste; staništa ove smrekove šume često su isprekidana planinskim rudinama i stjenovitim gromadama u čijim pukotinama te vrste rastu. Uz njih, u odnosu na ostale sastojine u Hrvatskoj, ali i šire, udjelom i pokrovnošću ističe se skupina šumskih vrsta – Calamagrostis varia, Polystychum lonchitis, Adenostyles alpina i Vaccinium vitis-idaea. One su važne za identifikaciju i razlikovanje ove asocijacije, iako se ne mogu označiti kao razlikovne, jer uspijevaju i uostalim dinarskim fitocenozama. Izbor vrsta za imenovanje istraživane asocijacije (name-giving taxon) razmjerno je složen i vrlo sužen. Da je to čest slučaj, priznaje se i u uvodu Kodeksa, po kojemu su nazivi „etikete koje često ne mogu sadržavati svojstvene i razlikovne vrste. U svakom slučaju, važno je točno znati što se misli pod imenom nego pronaći ime koje je svojstveno u svakom pogledu“. Najpogodnijom vrstom u istraživanoj asocijaciji pokazala se planinska (velecvjetna) pljuskavica, Hypericum richeri Vill. subsp. grisebachii (Boiss.) Nyman. Zastupljena je visokim stupnjem udjela i znatnije nego u srodnim fitocenozama, a njezina ekoindikatorska svojstva odgovaraju stanišnim uvjetima asocijacije i, naravno, nije korištena pri imenovanju zajednica obične smreke. Ona je svojta subalpskih šuma, subalpskih i alpskih travnjaka na vapnenačkoj podlozi. Rasprostranjena je od jugoistočnih Alpa, preko balkanskih planina do jugoistočnih Karpata. Šire shvaćenu svojtu definira Robson (1968) uz obrazloženje da zbog velike varijabilnosti ni jedna od lokalnih populacija drugačijega izgleda ne zaslužuje taksonomski status. Stoga u opseg taksona H. richeri subsp. grisebachii uključuje i H. alpigenum Kit. H. transsilvanicum Čelak. i H. balcanicum Velen. Suprotno tomu mišljenju Soó (1991) tvrdi da su H. alpigenum, H. transsilvanicum i H. richeri subsp. grisebachii tri dobro razlučene svojte. U tako shvaćenoj taksonomiji grupe velebitske populacije pripadale bi vrsti H. alpigenum. Slika 1. Karakterističan izgled asocijacije Hyperico grisebachii-Piceetum u predjelu Samarske stijene Figure 1 Characteristic appearance of the association Hyperico grisebachii-Piceetum in the area Samaraske stijene |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 15 <-- 15 --> PDF |
J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568 Zupančič, T. Wraber i Žagar (2004) imenovali su prema planinskoj pljuskavici asocijaciju Hyperico grisebachii-Pinetum mugo (Horvat 1938) ex Zupančič et al. 2004. Označili su ju svojstvenom vrstom te fitocenoze, a u sociološkom smislu uvrstili u razred Salicetea herbaceae Br.-Bl. et al. 1947. U šumskim zajednicama u Hrvatskoj Hypericum richeri subsp. grisebachii raste u klekovini bora i istraživanoj smrekovoj asocijaciji, koje se – bez obzira na istu sinsistematsku pripadnost – bitno razlikuju. Zato imenovanje smrekove asocijacije po vrsti Hypericum richeri subsp. grisebachii smatramo opravdanim, a vrsta Pinus mugo može poslužiti kao razlikovna vrsta prema ostalim smrekovim fitocenozama, jer u njima ne raste. Uz to,planinsku pljuskavicu označavamo kao razlikovnu vrstu za našu asocijaciju, posebno prema smrekovim šumama sjeverozapadnih Dinarida i predalpskoga područja. Slabije je razlikovna prema gornjim, graničnim položajima asocijacije Laserpitio krapfii-Piceetum, kao i prema subalpskim smrekovim šumama Bosne i Hercegovine na karbonatnim stijenama. Na temelju navedenoga, ispravan naziv analizirane asocijacije je Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco. Za nomenklaturni tip (lectotypus hoc loco) predlažemo Bertovićevu snimku br. 5 u tablici 17 (Bertović 1975: 34). Time su njezin naziv i samostalan status riješeni, a u sintaksonomskom smislu pripada svezi Vaccinio-Piceion Br.- Bl. 1938, redu Vaccinio-Piceetalia Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939 i razredu Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939 em. Zupančič 1976. Ekološke uvjete asocijacije detaljno je opisao Bertović (1975). Fitocenoza nema gospodarsko, ali ima veliko zaštitno i prirodoznanstveno značenje. Njezine najznačajnije sastojine nalaze se u Nacionalnom parku “Sjeverni Velebit”, sporadično u Samarskim stijenama na Bjelolasici i predjelu Smrekovac u risnjačkom masivu. Ona nema jedinstven sastav u tom cijelom arealu, visoki grebeni na kojima raste relativno su udaljene enklave svojih geobotaničkih i horoloških posebnosti. Primjerice, u velebitskim su sastojinama češće Laserpitium krapfii, Rosa pendulina, Festuca bosniaca, Poa alpina, Carlina acaulis subsp. caulescens, na Bjelolasici Aster bellidiastrum, Lycopodium annotinum, Dryopteris villari, Scopolia carniolica, mahovine Plagiochila porelloides, Mnium marginatum i druge. Razlike u determinaciji vrsta pri prijašnjim i sadašnjim istraživanjima (primjerice kod roda Dryopteris) te velika varijabilnost pojedinih vrsta i rodova (primjerice rod Campanula) nisu od primarnoga značenja, jer su dijagnostičke vrste i podvrste jasne i pridolaze u cijelome arealu zajednice. Pridolazak, uloga i zonalnost smrekovih sastojina u najvišem šumskom vegetacijskom pojasu Dinarida prilič no su oprečno shvaćeni (Anić 1959, Horvat 1960, 1962, Trinajstić 1970, Bertović 1975. i drugi ). U rješavanju toga pitanja važno je, među ostalim, detaljnije istražiti i definirati odnos bukve i smreke u graničnim, pa čak i u mješovitim sastojinama subalpskoga pojasa, što će biti važna problematika budućih istraživanja. ZAKLJUČCI – Conclusions Provedena fitocenološka istraživanja asocijacije Calamagrostio variae-Piceetum Bertović 1975 nom. illeg. pokazala su da se ona osim na Zavižanu (Berto v i ć 1975) rasprostire i u drugim dijelovima sjevernoga Velebita i na Samarskim stijenama na Bjelolasici. U 6 Bertovićevih i 4 nove snimke zabilježeno je 168 vrsta višega bilja i mahovina, od toga 38 pripadaju razredu smrekovih šuma (Vaccinio-Piceetea) i nižim jedinicama. Zbog prijašnje opisane različite fitocenoze pod istim nazivom (Schweingruber 1972) Bertovićev naziv Calamagrostio variae-Piceetum abietis nije legitiman i revidiran je u novi – Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco. Razlikovne su vrste prema ostalim smrekovim asocijacijama pretplaninskoga pojasa Dinarida Juniperus communis subsp. alpina, Salix appendiculata, Sambucus race mosa, Hypericum richeri subsp. grisebachii, Gentiana lutea subsp. symphyandra i Achillea clavenae. Osim po tim razlikovnim vrstama, smrekova šuma s planinskom pljuskavicom razlikuje se prema graničnoj fitocenozi Laserpiti krapfii-Picetum pridolaskom i znatno većom pokrovnošću vrsta Calamagrostis varia, Polystichum lonchitis, Adenostyles alpina, Vaccinium vitis-idaea te znatno manjim udjelom i pokrovnošću vrsta redova Fagetalia i Adenostyletalia. Za nomenklaturni tip (lectotypus hoc loco) predlažemo Bertovićevu snimku br. 5 u tablici 17 (Bertović 1975: 34). Time su njezin naziv i samostalan status riješeni, a u sintaksonomskom smislu pripada svezi Vaccinio- Piceion, redu Vaccinio-Piceetalia i razredu Vaccinio-Piceetea. ZAHVALA – Acknowledgement Za pregled članka i vrlo korisne sugestije zahvaljujemo dr. sc. Igoru Dakskobleru, višem znanstvenom suradniku Biološkoga instituta Jovana Hadžija Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, za stručnu tehničku pomoć pri terenskim istraživanjima djelatni cima Hrvatskih šuma, Uprave šuma podružnice Senj i Ogulin, Nacionalnoga parka “Sjeverni Velebit” i Nacionalnoga parka “Risnjak”. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 16 <-- 16 --> PDF |
J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568 LITERATURA – References Anić, M., 1959: Šumarska fitocenologija, II (skripta). Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Bertović, S., 1975: Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu. Glas. šum. pokuse 18: 5–75. Bakšić, D., I. Perković, N. Pernar, J. Vukelić, B. Vrbek, 2010: Pedofiziografske značajke i sadržaj teških metala Pb, Zn, Cd i Cu u smrekovim šumama sjevernoga Velebita i Štirovače. Croatian Journal of Forest Engineerin 32 (u tisku). Cestar, D., 1965: Prirast smreke u šumama gorskog i pretplaninskog područja Hrvatske. Disertacija, Šu marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Fukarek, P., 1964: Fitocenološka istraživanja Igmana. Elaborat, Sarajevo. Horvat, I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije. Zagreb, 73 str. Horvat, I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske (s 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak). Acta biol. II, 30: 1–179, JAZU, Zagreb. Horvat, I., V. Glavač, H. Ellenberg, 1974: Vege tations Südosteuropas. G. Fischer Verlag s. 768, Stuttgart. Koperski, M., M. Sauer, W. Braun, S. R. Grad- stein, 2000: Referenzliste der Moose Deutschlands. Bundesamt fur Naturschutz, Bonn – Bad Godesberg. Nikolić, T. (ur.), 2010: Flora Croatica, baza podataka. On-line (http:/hirc.botanic.hr/fcd). Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Robson, N. K. B., 1968: Hypericum L. In: T. G. Tutin, V. H. Heywood, N. A. Burges, D. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D. A. Webb, Flora Eurapea 2. Cambridge University Press, pp. 261–269. Cambridge. Schweingruber, F. H., 1972: Die subalpinen Zwergstrauchgesellschaften im Einzugsgebiet der Aare (Schweizerische nordwestliche Randal- pen). SH Anstalt f. forstliche Versuchwessen Mitteilungen, 48/2: 195–504. Soó, R., 1991: Rectificationes systematicae et nomenclatoricae. In: S. Jávorka, V. Csapody, Iconographia florae partis austro-orientalis Europae centralis. Akadémiai Kiadó, Budapest, pp. 11–36. Stefanović, V., 1970: Die Fichte und Fichtenwäder in Bosnien und Herzegovina in den Vegetationsverhältnissen der Dinariden. Ekologija, 5/1: 1–13, Beograd. Trinajstić, I., 1970: Höhengürtel der Vegetation und die Vegetationsprofile im Velebitgebirge. Mittl. Ostalp. Din. Ges. F. Vegetke 11: 219–224. Trinajstić, I., 1995: Plantgeographical divizion of forest vegetation of Croatia. Annal. Forest. 20: 37–66. Trinajstić, I., 2008: Biljne zajednice Republike Hrvatske. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 179 str. Vukelić, J., A. Alegro, V. Šegota, 2010: Altimontansko- subalpska smrekova šuma s obrubljenim gladcem (Laserpitio krapfii-Piceetum abietis ass. nova) na sjevernom Velebitu (Hrvatska). Šumarski list 134 (5–6): 211–228. Weber, H. E., J. Moravec, J.-P. Theurillat, 2000: International Code of Phytosociological Nomenclature, 3th Ed. J. Veget. Sci. 11: 739–768. Willner, W., G. Grabherr, 2007: Die Wälder und Gebüsche Österreich (1 Textband, 2 Tabellenband). ELSEVIER, Spektrum Akademischer Verlag. Zupančič, M., 1980: Smrekovi gozdovi Evrope in Balkanskega polotoka, I. Biološki vestnik, 28/2: 137–158, Ljubljana. Zupančič, M., 1990: Smrekovi gozdovi Evrope in Balkanskega polotoka, III. Biološki vestnik, 38/3: 5–22, Ljubljana. Zupančič, M., M. Acceto, 1994: Ribeso alpini-Piceetum ass. nova v Dinarskem gorstvu Slovenije. Razprave 4. razreda SAZU XXXV(9): 151–175. Zupančič, M., 1999: Smrekovi gozdovi Slovenije. SAZU, Dela 36: 1–222. Zupančič, M., T. Wraber, V. Žagar, 2004: Dinarska združba ruševja Hyperico grisebachii-Pinetum mugo na Snežniku. Razprave 4. razreda SAZU XLV(2): 185–261. Zupančič, M., 2007: Syntaxonomic problems of the classes Vaccinio-Piceetea and Erico-Pinetea in Slovenia. Fitosociologia 44/2: 3–13. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568 SUMMARY: Common beech (Fagus sylvatica) forms a strong vegetation belt in the sub-alpine region of the Croatian Dinaric range, with natural forests of common spruce (Picea abies) occurring as azonal communities in some specific localities of this belt. The association Laserpitio krapfii-Piceetum Vukelić, Alegro etŠegota 2010 inhabits sinkholes and northern, colder and shadier slopes from 1,100 to 1,400 m above the sea, while shady and open ridges and peaks above 1,400 m are occupied by the spruce forest described by S. Bertović (1975) under the name of Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975. Bertović’s name of the association is illegitimate (articles 31 and 34a, International Code of Phytocoenological Nomenclature - ICPN, Weber, Moravec and Theurillat 2000) since the name was already used by Schweingruber in 1972 for an association in the Randalpen in Switzerland. One of the objectives of this research was to revise the nomenclature and propose a new name for the phytocoenosis (Hyperico grisebachii-Piceetum), as well as define the diagnostic species and other features. We used a method of the Zurich-Montpellier Phytocoenological School with a six-degree scale. The floral composition was classified according to the social affiliation of the species. The plant nomenclature was adjusted to the Flora Croatia database (Nikolić 2010), while mosses were adjusted according to Koperski et al. (2000). The association Hyperico grisebachii-Piceetum is distributed above an altitude of 1,400 m (slightly lower on Samarske Stijene). It grows on distinctly rocky peaks, ridges, hooks, karrens, and upper, steep and sun-exposed slopes. The sites of this association are basically characterized by the rockiness of the terrain, which almost always exceeds 40 %. This contributes significantly to the broken tree canopy layer and to the composition of shrubs and ground vegetation (Figure 1). The soils mostly consist of different subtypes of calcomelanosol, from organogenic, over organomineral to browned soils, and less frequently of shallow calcocambisol (Bakšić et al. 2010). According to the macroclimatic features of the Zavižan set, the average annual temperature is 3.5 oC and the average annual precipitation amount is 1,898 mm (Vučjak meteorological station on Northern Velebit – 1,594 m, period 1061 – 1990). The ecological amplitude of the occurrence of the community is very narrow, whereas the specific relief, pedological and climatic conditions are unfavourable for the successful growth of forest vegetation. Ten phytocoenological relevés (Table 1, relevés 1– 6, Zavižan area; 7 and 8, Smrčeve Doline area; 9 and 10, Samarske Stijene area) contain 153 species of higher plants and 31 moss species. The interrupted tree layer is completely dominated by spruce, while the shrub layer, in addition to the species from the tree layer, contains further 18 species. Lonicera caerulea inc. subsp. borbasiana, Clematis alpina, Vaccinium myrtillus, Rosa pendulina, Salix appendiculata, Rubus idaeus, Sambucus racemosa and Juniperus communis subsp. alpina feature in more than two thirds of the relevés. From the sociological standpoint, there is a prevalence of so- called “picetal” (spruce) species, characteristic for spruce forests of the major part of Europe. Together with mosses, there are 38 such species in all. They are decisive for the sin-systematic position of the association and their participation is higher than in the marginal phytocoenosis Laserpitio krapfii-Piceetum. The species Calamagrostis varia, Cirsium erysithales, and even Carex ornithopoda, which belong to the order Erico-Pinetalia, deserve special mention in terms of participation and cover. Of other higher categories, the order Fagetalia Pawl. 1928 and lower categories consist of 31 species, of which 7 occur in over 40 % of the relevés. The alliance Adenostylion Br.-Bl. 1925 and the order Adenostyletalia G. & J. Br.-Bl. 1931 are represented by 17 species, with 5 species occurring in over 40 % of the relevés. The species of these syntaxa occur in a considerably lesser amount than is the case with the phytocoenosis Laserpitio krapfii-Piceetum mentioned above. The comparison of the newly-nominated phytocoenosis Hyperico grisebachii-Piceetum with Shwaingruber’s Calamagrostio variae-Piceetum shows big differences, as well as their absolute independence. Over thirty species from the Dinaric Alps |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 18 <-- 18 --> PDF |
J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568 (e.g. Salix appendiculata, Sambucus racemosa, Lonicera caerulea subsp. borbasiana, Festuca bosniaca, Hypericum richeri subsp. grisebachii, Cardus acanthoides, Geranium macrorrhizum, Achillea clavene, Gentiana lutea subsp. symphyandra, Ribes alpinum and many others) are missing from stands of spruce forest with small-reed in the Austrian Alps (Willner and Grabherr 2007, columns 7 and 8, Table 34). On the other hand, these stands contain more than 100 species which were not recorded in the Dinaric association. Of these species, Larix decidua, Pinus sylvestris, Polygala chamaebuxus, Sesleria albicans, Homogyne alpina, Carex alba, Hepatica nobilis, Erica carnea, Campanula cochleariifolia, Ranunculus nemorosus and others are particularly prominent in terms of occurrence or participation. The investigated spruce association differs from subalpine spruce forests growing in Slovenia (Zupančič 1999) and in other Dinaric regions (Vukelić, Alegro and Šegota 2010). To select diagnostic species of the association, we compared ten relevés from Table 1 and used the results of research into the forest vegetation of south-eastern Europe, primarily that of Fukarek (1964), Stefanović (1970), Zupančič (1980, 1999), Zupančič and Acceto (1994), Vukelić, Alegro and Šegota (2010) and other phytocoenologists. Special mention should be made of a broader group of differentiating species which characterize the subalpine, open-canopy rocky sites and which either do not occur in other spruce communities or are present to a much lesser degree. These include in the first place Juniperus communis subsp. alpina, Salix apendicullata, Sambucus racemosa, Hypericum richeri subsp. grisebachii, Achillea clavenae, Gentiana lutea subsp. symphyandra, than Festuca bosniaca, Cardus acanthoides, Carlina acaulis subsp. caulescens, Asplenium fissum, Melampyrum velebiticum and others. Not all of them are primarily forest species; the sites of this spruce forest are frequently interspersed with mountain clearings and massive blocks whose cracks are inhabited by these species. In relation to other spruce forests in Croatia and wider, there is also a group of forest species with high participation and cover that includes Calamagrostis varia, Polystychum lonchitis, Adenostyles alpina and Vaccinium vitis-idaea. These species play an important role in the identification and differentiation of this association, although they cannot be determined as differentiating since they are also present in other Dinaric phytocoenoses. St John’s wort, Hypericum richeri Vill. subsp. grisebachii (Boiss.) Nyman, proved to be the most suitable species for nominating the association. Its participation and amounts are much higher than in the related phytocoenoses, while its eco-indicator properties are ideally suited to the site conditions of the association. Moreover, it has not been used in the nomination of common spruce communities. In forest communities of Croatia, Hypericum richeri subsp. grisebachii is found in mugo pine stands and in the investigated spruce association. Regardless of the same sin- systematic affiliation, these two associations differ profoundly. Based on the above, the valid name of the analyzed association is Hyperico gri- sebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco. We propose Bertović’s relevé No 5 in Table 17 (Bertović 1975, p. 34) to be the nomenclatural type (lectotypus hoc loco), This will solve the problem of the name and independent status of the association. In the syntaxonomic sense, it belongs to the alliance Vaccinio- Piceion, order Vaccinio-Piceetalia and class Vaccinio-Piceetea. The phytocoenosis does not have any commercial importance, but is of high protective and natural-scientific significance. The most important stands are found in North Velebit National Park, but the association also occurs sporadically in Samarske Stijene on Bjelolasica and in the Smrekovac area in the Risnjak massif. The composition of the phytocoenosis is not uniform across the entire distribution range. The high ridges on which it grows are relatively distant enclaves with their specific geobotanical and horological features. Key words: Ass. Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975, ass. Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco, floral composition, Dinaric mountains, Croatia |