DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Uz ovo stručno obrazovanje, njegov život obilježila je sklonost umjetnosti: nastupao je na koncertima sa svo jom violinom, a imao je velik talent za likovnu umjetnost. U okviru svog stručnog djelovanja puno je putovao po europskim i drugim zemljama te tako stekao široke poglede na svjetsko šumarstvo. Riccardo Marandini, u članku Aldo Pavari-moderni šumar, piše o znanstvenoj figuri prof. Pavarija i njegovim odnosima s eminentnim stranim znanstvenicima i njegovom sudjelovanju u svjetskim znanstvenim manifestacijama. Tako je na primjer 1933. g. zajedno sa H i ckelom i Ugrenovićem utemeljio “Sylva mediterranea”, ligu mediteranskih šumara zaduženu za šumarsku problematiku te regije. Antonio Gabrielli, piše o prof. Pavariju kao velikom istraživaču. Osnovao je Pokusnu šumarsku stanicu, koju je vodio od 1922. g. do smrti. U okviru te djelatnosti postignuti su veliki rezultati u pošumljavanju, ali i u povećanju produktivnosti postojećih šuma. Marco B o r ghetti, govori o znanstvenoj ostavštini prof. Pavarija, kultiviranju egzotičnih vrsta u Italiji, šumarskoj ekologiji, fenotipskoj prilagodljivosti i aklimatizaciji šumskih vrsta. Paolo Grossoni, piše o prof. Pavariju kao pokretaču botaničkog istraživanja i ekologije vrsta interesantnih za šumarstvo, o čemu svjedoče mnoge publikacije i podignuti nasadi. Raffaello Giannini, u svom članku “Misao Alda Pavarija u području šumske genetike”, posebno naglaša va važnost pokusne aktivnosti o obilježjima i proveni jenciji glavnih šumskih vrsta, odabiru sjemenskih baza te o tehnici umjetne hibridizacije. Ervedo Giordano, u članku “Šumske plantaže u ruralnom okružju”, iznosi angažiranje prof. Pavarija u promicanju uloge šumskog drveća u ruralnoj okolini, povećanju produktivnosti, podizanju plantaža topola, vjetrobranih pojaseva i učvršćenju tla na primorskim pješčanim terenima. Susanna Nocentini dala je prikaz radova prof. Pavarija na introdukciji i kultiviranju egzotičnih šumarskih vrsta u Italiji. U tu svrhu je u razdoblju od 1920–1939. postavljeno više od 450 pokusnih ploha sa 124 različite vrste listača i četinjača (borovi, duglazije, cedrovi, eukaliptusi, topole i dr.). Na kraju Studijskog dana prof. Ciancio, predsjednik talijanske Akademije šumarskih znanosti naglasio je kao najvažnije nasljeđe prof. Pavarija utemeljenje načela “selviculture naturalistice”, te posebno definiranje gospodarenja šumom uz primjenu prebornog načina gos podarenja u mješovitim i raznodobnim šumama. Zasluge prof. Pavarija za napredak šumarske doktrine su nesumnjivo značajane, a posebice za gospodarenje šumama u Italiji, glede različitih povijesnih, kulturalnih, socijalnih i ekonomskih uvjeta. Frane Grospić MEĐUNARODNA SURADNJA INTERNATIONAL COOPERATION 29. SVJETSKO PRVENSTVO ŠUMARSKIH RADNIKA, Zagreb, 23–26. rujna 2010. U Zagrebu slavili Estonac Andres Olesk i ekipa Austrije! Zagreb i Hrvatska bili su domaćini najvažnijeg šumarskog događaja godine, 29. svjetskog prvenstva šumarskih radnika koje je pod pokroviteljstvom predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor od 23–26. rujna održano na zagrebačkom jezeru Jarun. Na prvenstvu koje su organizirali ialc (Međunarodno udruženje za natjecanje šumarskih radnika) i Hrvatske šume d.o.o., nakon trodnevnih velikih borbi, u konkurenciji 120 natjecatelja, drvosječa iz 30 zemalja, svjetskim prvacima postali su Estonac Andres Olesk u pojedinačnoj i Austrijanci u ekipnoj konkurenciji. U prisutnosti velikog broja gostiju, predstavnika organizatora te natjecatelja, 29.svjetsko prvenstvo šumarskih radnika je nakon postrojavanja ekipa otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. On je izrazio Slika 1. Prvenstvo je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić |