DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 93 <-- 93 --> PDF |
BIOENERGIJA IZ ODRŽIVO GOSPODARENIH ŠUMA – UGLJIK NEUTRALNI IZVORI OBNOVLJIVE ENERGIJE Prvi sastanak AEBIOM (Europska udruga za biomasu) radne grupe glede održivosti, kao vrlo važne teme za sektor bioenergije, održan je 14. 10. 2010. u Kući obnovljive energije u Bruxellesu pod predsjedniš tvom Kjella Anderssona iz SVEBIO-a (Švedska udruga za biomasu). Cilj je bio definirati zajedničku poziciju u vezi tema vezanih za održivost, kako bi se utjecalo na europske institucije i stvorila zdrava javna percepcija upotrebe bioenergije. Glavna tema ove radionice bila je priprema deklaracije, koja potvrđuje da je bioenergija iz održivo gospodarenih šuma dio zatvorenog ugljičnog ciklusa, kao proturječje nedavno objavljenoj publikaciji “Bioenergija – ugljična vremenska bomba”, objavljenoj od strane nekih nevladinih udruga koje se protive bioenergiji. Zašto je važno u Deklaraciji naglasiti gledišta održivosti? Mnogi su razlozi koji nas primoravaju, da reagiramo u vezi tema povezanih s održivosti. Ponajprije, zeleni su započeli kampanju protiv uporabe bioenergije svojom publikacijom “Bioenergija – ugljična vremenska bomba”, u kojoj tvrde da je uporaba bioenergije gora od uporabe fosilnih goriva. Ova tvrdnja prijetnja je cijeloj politici EU u vezi s obnovljivom energijom. Drugo, bioenergija je često okrivljavana za negativan utjecaj prenamjene korištenja zemljišta. Stoga je Europska komisija do 30. 10. 2010. objavila javne konzultacije o neizravnoj prenamjeni korištenja zemlje i biogoriva. Treći razlog je LULUCF. Izraz LULUCF je donijela UNFCC (Konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama) i odnosi se na pohranu ugljika unutar šumskog sektora i kroz “poboljšane” aktivnosti uporabe zemlje. Međutim, neka poboljšana korištenja zemlje ponekad su kontraproduktivna. Npr., jedna od predloženih ideja je, da se šuma ostavi nedirnuta, a to dugoročno ne štedi ugljik, jer je šuma zasićena i više ne prima CO2, nego povećava mogućnost za šumske požare, a istovremeno se povećava emisija CO2 uporabom fosilnih goriva. Glede uporabe biomase, tvrdi se da bi bioenergetski sektor trebao biti odgovoran za emitiranje CO2 prilikom sječe i izrade i spaljivanja resursa biomase. Stoga, najvažnije je analizirati ovaj problem i utjecati na Europske institucije, tako da se mišljenje bioenergetskog sektora uključi u buduću EU legislativu ove teme. I konačno, Europska komisija započela je s radom na drugom izvještaju o održivim kriterijima za čvrstu biomasu, koji će biti objavljen do kraja 2011. Prvi izvještaj, objavljen u veljači 2010., predložio je neobvezujuće sheme/kriterije i bio je žestoko kritiziran od nekih nevladinih udruga za okoliš i od energetskog sektora. Stoga, cilj AEBIOM-a je temeljito proučiti postojeće pozitivne i negativne točke u izvještaju o održivosti čvrste/plinovite biomase, da se dođe do odgovarajućih prijedloga, kako bi kriteriji za održivost trebali izgledati i kako bi trebali biti implementirani. Europska udruga za biomasu (AEBIOM) je 10. 11. 2010. organizirala radionicu u Europskom parlamentu. Naveli su činjenice da se ugljične zalihe u europskim šumama povećavaju i da je biomasa iz šuma dio neutralnog ugljikovog ciklusa bioenergije. S ovom radionicom, AEBIOM je zajedno sa znanstvenicima iz Austrije i Finske privukao pozornost time, da uštede CO2 povezane s bioenergijom, u velikoj mjeri ovise o parametrima korištenim u metodologiji računanja i ne predstavljaju uvijek stvarnost. AEBIOM je pretstavio svoju deklaraciju, pokazujući da uporaba bioenergije iz održivo gospodarenih šuma ne samo da smanjuje emisiju CO2 zamjenjujući fosilna goriva, nego, ako se s njom propisno gospodari, povećava ugljične zalihe u šumama. Deklaracija Biomasa iz održivo gospodarenih šuma: ugljik neu tral ni izvor obnovljive energije Europska udruga za biomasu dokazuje, da korištenje biomase može biti povećano dok se istovremeno zadržava neutralnost ugljika u održivo gospodarenim i gospodarskim šumama te štedi CO2 zamjenjujući fosilna goriva. Ključne uloge šume – šuma ima važne uloge za društvo i ekonomiju u Europi: pruža sirovinu za industriju; isporučuje različite oblike biomase za energiju; osigurava brojna radna mjesta; pruža mjesto za rekreaciju, odmor, biljni i životinjski svijet, očuvanje prirodnih staništa, vodene prirodne cikluse te stabilizaciju klime u regiji. U Europi, šuma je stoljećima zaštićena i njena uporaba regulirana je nacionalnim legislativama s ciljem osiguranja održivog gospodarenja šuma. Šuma kontinuirano sprema ugljik – jedno gledište održivog gospodarenja šuma je izbjegavanje prevelikog iskorištavanja. To znači da u šumama drvne zalihe trebaju biti trajno osigurane. Takva šuma je ugljično neutralna šuma. Nekoliko nacionalnih inventura europskih šuma uvjerava nas, da je ovaj cilj i više nego zadovoljen. Površina šuma i drvna zaliha značajno se povećavaju iz godine u godinu sa sekvestracijom (pohranom, spremanjem) otprilike oko 400 milijuna tona CO2 godišnje. Prema tomu europska šuma ne samo da proizvodi drva za različite svrhe, nego je i važno mjesto za spremanje ugljika. Ona slijedi prirodni ciklus, s velikim rastom u početku i progresivnim zasićenjem, dok ne dosegne ravnotežu u kojoj se rast izjednačava s opadanjem. Takva zrela šuma, ne proizvodi dodatnu biomasu za industriju i |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 94 <-- 94 --> PDF |
644 energiju, i više ne prima ugljik. Drugim riječima, rastuća šuma je bolji primatelj ugljika nego zrela, sporo rastuća šuma. Stare šume imaju zalihe ugljika, ali ga više ne mogu primati. Ako siječemo manje nego što šume prira- šćuju, zalihe ugljika se povećavaju. Dodatno, ugljik iz zrelijih šuma bit će otpušten prirodnim poremećajima kao što su šumski požari, vjetar ili pojava velikog broja štetnika/ kukaca. Zatvoreni ugljični ciklus – stabla apsorbiraju CO2 iz atmosfere putem fotosinteze. Korištenjem drva ili propa- danjem šuma CO2 otpušten je u atmosferu. Ugljični ci- klus zatvoren je bez CO2 povećanja u atmosferi. Izgaranje fosilnih goriva znači iznenadno otpuštanje CO2, koji je bio pohranjen u zemljinoj kori milijunima godina. Život šume počinje pošumljavanjem (obnovom sastojina). Progresivno raste količina uskladištenog ugljika, te može biti iskorištena za industriju i energetske potrebe, dajući prostor za snažan rast mladih stabala. Stoga, ne postoji ugljični dug kad se iskorištava bio- masa. Inteligentna strategija u borbi protiv klimatskih promjena trebala bi biti zasnovana na održivoj uporabi šuma za sirovinu i bioenergetske svrhe, dok bi fosilna goriva trebala zauvijek ostati pod zemljom. Carbon stock in the forest is continuously growing(Source: Rautinen A. and al.) Growing stock volume (billion m3 ) Growing stock volume Rast uskladištenog Uskladišteni ugljik Površina Površina šuma Zaliha ugljika u šumama kontinuirano Forest area 160 155 150 145 140 135 130 125 1990 2000 2005 23 22 21 20 19 18 Forest area (million ha) AEBIOM očitovanje (izjava) Bioenergija može biti proizvedena dok se istovre- meno zalihe ugljika u šumi povećavaju, osiguravajući ugljični neutralni izvor obnovljive energije: korištenje bioenergije umjesto fosilnih goriva sma- njuje CO2 emisiju na neograničeno vrijeme, budući da biomasa kontinuirano raste. povećavanje zaliha ugljika u šumi bez iskorištava- nja šuma velika greška je, zato što će šuma ostarjeti, s manjom godišnjom proizvodnjom i prema tome manjom zamjenom fosilnih goriva, dok se u isto vrijeme pohranjuje sve manje i manje ugljika. Uči- nak na klimu će biti značajno lošiji. u održivo gospodarenoj šumi biomasa je ugljična imovina i njena uporaba ne stvara ugljični dug. To se događa samo kod deforestacije ili prevelikog iskorištavanja šume, a to nije slučaj u Europi. Europa pruža dobar primjer održivog gospodarenja šumama. Mehanizmi se moraju implementirati tako da bi se osiguralo, da uvoz drvne mase za industriju i energiju izvan europskih država i područja, mora ta- kođer biti proizvod održivog gospodarenja šumama. Politika obnovljive energije povećat će potražnju za čvrstom biomasom u nadolazećim godinama. Takva biomasa doći će iz šuma, poljoprivrede i otpada, i potrebne su namjenske mjere za dodatnu proizvod - nju i ponudu biomase. Preveli: Hrvoje Dundović, dipl. oec., UŠP Našice Mr. sc. Josip Dundović, Hrvatska udruga za biomasu |