DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 31     <-- 31 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36


UDK 630* 232.3 + 114.2 (001)


PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE
(Sekcija Aigeiros
Duby) NAEUGLEJU


PRODUCTION POTENCIAL OF BLACK POPLAR
(Section Aigeiros Duby) ON EUGLEY


121 1


Saša PEKEČ, Boris VRBEK, Saša ORLOVIĆ, Branislav KOVAČEVIĆ


SAŽETAK: Rad prikazuje mogućnost proizvodnje sadnog materijala pet
različitih klonova crne topole na euglejnom tlu. Ovo zemljište je u zoni korijenovog
sustava težeg mehaničkog sastava, sa sadržajem ukupnog praha i gline
od 65,16–75,72 %, a teksturna klasa je praškasta ilovača do ilovača. Izrazito
je povećan sadržaj kapilarnih pora u odnosu na nekapilarne pore, te je vlaga
u površinskom horizontu bila teže pristupačna biljkama. Kemijske osobine
ukazuju da je ovo zemljište slabo humusno, slabo opskrbljeno hranjivima i
ima lošije vodno-zračne osobine u odnosu na zemljišta koja se koriste za rasadničku
proizvodnju crnih topola. Visinski i debljinski prirast ožiljenica razlikovao
se kod ispitivanih klonova. Prema visinskoj strukturi, klonovi ´S1-3´i
´B-17´, postigl sui veće učešće ožiljenica II klase (2,0–2,5 m) koje se kretalo
od 46,2–53,9 % i neznatan udio I klase (›2,5 m) od oko 1 %, kao i veću srednju
visinu na kraju razdoblja, dok su klonovi´S6-7´, 260/81 i 155/81 imali manje
učešće sadnica II klase (7,4–13,4 %), te nisu imali ožiljenica u I klasi, dok je
III klasa zastupljena sa 52,7–82,41 % ožiljenica.


Ključne riječi:crna topola, sadni materijal, rasadnička proizvodnja, euglej


UVOD – Introduction
Tijekom početaka topolarstva na područjima Srbije ko-
visina biljaka. Prema prirastu američka crna topola (Popurišteni
su kultivari eurameričke topole kao što su lus deltoides Bartr ex Marsh), u odnosu na eurameričku
´Robusta´,´Serotina´i´Marilandica´,dobivene uglavnom
topolu (Populus ×canadensis Moench), ima brz prirast,
iz prirodnih malata ili izbojaka okolnih stabala. Svreme


kao osnovnu biološku osobinu.
nom je primijećena slaba otpornost ovih klonova u rasad


Međutim kako bi se dobio kvalitetan sadni materijal


ničkoj proizvodnji na rak kore topole (Dothichiza


crnih topola, potrebno je izabrati povoljno zemljište za rapopulea),
te se uvode novi euramerički klonovi iz Italije
sadničku proizvodnju (Živanov iIvanišević1986).


po putPopulus×euramericana(Dode) Guinier cl. ´I-214´,
S obzirom da topole čine kompleks aluvijalno-higrofilnih


cl.´I-154´, cl ´45/51´, i ostali, a unesen je i određen broj


šuma prema prirodnim uvjetima, rasprostiru se u inunda


klonova iz Europe iAmerike (Rončević isur.2002). cionoj ravni velikih rijeka (Jović i sur. 1991). Prema
Isti autori navode da je s obzirom naTalijansku školu raŠkoriću
isur.(1985) na inundcijama se nalaze tipovi
sadničke proizvodnje koja je primjenjivana na ovim pro-
tala kao što su fluvisol, humofluvisol i euglej. Imajući u
storima, osnovno mjerilo kvalitete sadnog materijala
vidu prirodno rasprostranjenje topola na tlu tipa fluvisol i
humofluvisol, i rasadnička proizvodnja topola se zasniva
Dr. sc. Saša Pekeč, istraživač suradnik, e-mail: pekecs@uns.ac.rs
na ovim tipovima tala. Euglejna tla u odnosu na fluvisol i


Dr. Sc. Boris Vrbek, znanstveni savjetnik,
e-mail: bori sv@sumins.hr


humofluvisolkoriste se ponajprije za rasadničku proizvo-
Dr. sc. Saša Orlović, znanstveni savjetnik, e-mail: sasao@uns.ac.rs


dnju sadnog materijala vrba (Salixsp.). Uzimajući u obzir


Dr. sc. Branislav Kovačević, viši znanstvni savjetnik,


hidrološke uvjete eugleja i teži granulometrijski sastav,


e-mail: branek@uns.ac.rs


1


Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, neophodno je obavljati ispitivanje sadnog materijala crnih
Antona Čehova 13, 21000 Novi Sad, Srbija


topola, kako bi se utvrdili klonovi tolerantniji na ovakve


2


Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41,


uvjete staništa.


10450 Jastrebarsko, Hrvatska




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 32     <-- 32 -->        PDF

S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ...
Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36


MATERIJAL I METODE – Materials and methods


Reznicama pet klonova crne topole, tijekom 2007. i


2008. godine osnovan je poljski pokus na euglejnom tlu.


Površina na kojoj je pokus osnovan nalazi se u zaštićenom
dijelu aluvijalne ravni u Srednjem Podunavlju na pokusnoj
plohi Instituta za nizinsko šumarstvo i životu
sredinu. U pokusu su korišteni sljedeći klonovi: ´S ´


1-3


(P.deltoidesBartr ex Marsh), ´B-17´ (P.deltoidesBartr
ex Marsh), ´S ´ (P.deltoidesBartr ex Marsh),´260/81´
(P.deltoidesBartr ex Marsh) i ´155/81´ (P.×canadensis
Moench). Pokus je imao 4 ponavljanja, u slučajnom rasporedu,
a u svakom ponavljanjubilo je 35 biljaka. Raz


6-7


2


mak sadnjeiznosio je 0.80 × 0.12 m, odnosno 0.096 m po
jednoj sadnici ili 104.000 sadnica po hektaru. S obzirom
da se radi o tlu koje nije tipično za proizvodnju topola,
očekivao se slabiji prijem biljaka, pa je korišten razmak
sadnje koji daje veći broj biljaka po hektaru, kako bi se i
nakon slabijeg prijema dobio ekonomski opravdan broj
biljaka za sadni materijal.


Na pokusnoj plohi otvoren je pedološki profil i opisane
su njegove morfološke karakteristike. Uzeti su
uzorci tla,te su u laboratoriji Instituta za nizinsko šumarstvo
i životnu sredinu, određene fizičke i kemijske
osobine tla po sljedećim metodama:



mehanički sastav tla po B-pipet metodi s pripremom u
Natrijevom-pirofosfatu,Bošnjakisur. (1997),

ukupna poroznost (P%), računskim putem iz specifične
i zapreminske mase zemljišta, Bošnjak i
sur. (1997),

retencija vlage pri tlaku0,33 bara, priborom Porous plate,
Bošnjakisur.(1997),


– retencija vlage pri tlaku 6,25 bara, priborom Presure
mambrane,Bošnjakisur.(1997),


– diferencijalna poroznost, računski na temelju
ukupne poroznosti i retencije vlage pri tlaku od
0,33b i 6,25b,Bošnjakisur.(1997),



sadržaj vlage u tlu do dubine od 60 cm, termogravimetrijskom
metodom,Bošnjakisur.(1997),

sadržaj humusa u tlu metodomTjurina po modifikaciji
Simakova,

sadržaj CaCO u tlu, volumetrijski sa Scheibler


3


ovim kalcimetrom,



kemijska reakcija tla, pH u vodielektrometrijski sa
staklenom elektrodom,

dušik po metodi Kjedahla,

lako pristupačni fosfor i kalij poAl-metodi, Egner-
Riehm –Dominigo,

razina podzemne vodemjeren je pomoću postavljenog
pijezometra


Tijekom vegetacijskog razdoblja, svakih 15 dana
mje rene su dimenzije promjera pri korijenovom vratu i
vi sine ožiljenica, razina podzemne vode i uzimani su
uzorci tla za određivanje momentalne vlage. Na temelju
postignutih visina, ožiljenice su svrstane u visinske kla se
›3,0 m (extra klasa), 2,51–3,0 m (I klasa), 2,01–2,50 m
(II klasa), 1,51–2,0m (III klasa), (Ivanišević 1991).
Obrada podataka obavljena je standardnim metodama
statističke analize za usporedbu srednjih vrijednosti
(ANOVA, test NZR na razini rizika 0.05).


REZULTATI – Results


Osobine tla


Soil properties


Prema napravljenim analizama teksturnog sastava
kod proučavanog euglejnog tla (Tablica 1), osim humusnog
horizonta izdvojen je prelazni horizontAaGso
i podhorizont sekundarne oksidacije (Gso) na osnovi
razlike u teksturnom sastavu. Do dubine od 60 cm,gdje
je i najveća masa korjenovog sustava sadnica, veći je


Tablica 1. Mehanički sastav tla


Table 1 Mehanical composition of soil


postotak sadržaja ukupne gline i praha.Teksturna klasa
po dubini pedološkog profila je praškasta ilovača, ilovača
i ilovasti pijesak.


Horizont
Horizon
Dubina
Depth(cm)
2.0 0.2
mm
Krupan
pijesak
Coarse
sand
0.2 -
0.02 mm
Sitan
pijesak
Fine
sand
0.002 mm
Prah
Dust
0.02Glina
Clay
<0.002 mm
>0.02 mm
Ukupan
pijesak
Total
sand
clay
<0.02 mm
Ukupna
glina +
prah
Total
class
Teksturna
Klasa
Texstural
Aa,p 0-30 4,45 19,82 55,60 20,12 24,28 75,72 praš. ilovača
AaGso 30-60 1,90 32,93 46,76 18,40 34,84 65,16 ilovača
Gso 60-90 2,27 85,80 7,12 4,80 88,08 11,92 ilov. pijesak




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 33     <-- 33 -->        PDF

S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36


Prema podacima ukupne poroznosti (Tablica 2), pilarnu vlažnost (6.25b) vrijednosti gornje granice su
ovo tlo svrstavamo u porozno. Gornja granica poljskog od 23.39 % vol. uAa,p horizontu pa do 6.82 % vol. u
vodnog kapaciteta je u rasponu od 48.14% vol. uAa,p Gso pothorizontu.Vrijednost kapilarnog uspona je pohorizontu
pa, do 22.92 % vol. u Gso sloju. Za lentokavoljnija
ispod dubine od 30cm.
Tablica 2. Vodno-zračne osobine tla
Table 2 Water-air properties of soil


Fiziološki
Retencija vode
Dubina Ukupna poroznost aktivna voda Kapilarni uspon
Horizont
Horizon Depth
(cm)
Total porosity
(% vol.)
(% vol.)
Water retention Physiollogically
active water
(% vol.)
Capillary rise
(cm)
0.33b 6.25b
Aa,p 0-30 57.59 48.14 23.39 22.59 14,9
AaGso 30-60 57.75 41.85 19.62 31.17 27,2
Gso 60-90 50.17 22.92 6.82 16.87 24,9


Analizirajući sadržaj pora u zemljištu (Tablica 3), vaju srednje pore (28,92%), a u najdubljem sloju grube
uviđa se da humusni horizont sadrži najviše sitnih finih pore. Prema dubini pedološkog profila, učešće grubih
pora (33,15 vol.%), u prijelaznom horizontu prevladapora
raste s dubinom, a učešće sitnih pora opada.
Tablica 3. Diferencijalna poroznost
Table 3 Differential porosity


Horizont
Horizon
Dubina
Depth
(cm)
Kapacitet
za zrak
Air
capacity
(% vol.)
Sadržaj pora
Soil pores(% vol.)
Grube
Coarse
(>10 µm)
Srednje
Medium
(10-0.2 µm)
Sitne fine
Fine
(<0.2 µm)
Aa,p
AaGso
Gso
0-30
30-60
60-90
2.86
5.17
27.25
2.86
5.17
27.25
21.58
28.92
16.10
33.15
23.66
6.82


U ovom tlu (Tablica 4), uočljiv je nešto veći udio Sadržaj humusa je najveći u površinskom horizontu,
karbonata u prijelaznomAaGso horizontu u odnosu na dok s dubinom njegov udio opada, a prema prosječnoj
humusni horizont, te Gso podhorizont, a prema klasifi-vrijednosti humusa ovo tlo je slabo humozno. Sadržaj
kacijisvrstava se u jako karbonatno.Alkalnost tlapo-hranjiva također opada s dubinom.
većava se sa dubinom, a u prosjeku je slabo alkalno.


Tablica 4. Kemijski sastav tla


Table 4 Chemical composition of soil


Horizont
Horizon
Dubina
Depth(cm)
CaCO3
%
pHin
H
2
O
Humus
Humus%-
Ukupan
Total N %
P
2
O
5
mg/ 100g
K
2
O
mg/ 100g
Aa,p 0-30 17.9 7.40 2.59 0.08 5.4 17.3
AaGso 30-60 23.3 7.80 1.21 0.04 2.8 8.2
Gso 60-90 15.4 7.82 0.96 0.02 2.9 4.0
prosjek 0-90 18.9 7.67 1.59 0.05 3.7 9.83


Momentalna vlaga u tlu je na dubini od 0–60 cm bila
u skladu s kretanjem podzemne vode, te je uAa,p horizontu
(slika 1), postotak vlage bio u rasponu od 54,77
do 63.54% od ukupne poroznosti, ai momentalna vlaga
kretala se u prosjeku između vrijednosti 0.33b i 6.25b.
KodAaGso sloja (slika 2), momentalna vlaga je u rasponu
od 56.35 do 77.90% od ukupne poroznosti. Iz
navedenogavidi se da je vo da u čitavom razdoblju bila
pri stupač nabiljkama.


U zavisnosti od načina vlaženja, ovo tlo se prema
klasifikaciji Škorić i sur. (1985) svrstava u hipo glejno,
gdje je vlaženje isključivo pod zemnom vodom.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 34     <-- 34 -->        PDF

S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36


Slika1. Dinamika momentalne vlage tla u
Aa horizontu


Figure 1The dynamics of soil moisture in
the immediate Aa horizon


Slika2. Dinamika momentalne vlage tla u
AaGso horizontu


Figure 2The dynamics of soil moisture in
the immediate AaGso horizon


Slika 3. Dinamika kretanja podzemne
vode
Figure 3 The dynamics of groundwater
Primanje reznica


Acceptance cuts


Osnovni problem kod rasadničke proizvodnje je za-vićisur. 1981).Kod istraživanih klonova crne topole, takorjenjivanje
dovoljnog broja reznica, koji osigurava i do-kođer je primijećeno slabo primanje reznica, na euglejvoljan
broj kvalitetnog sadnog materijala. Prilikom nom tlu, koje je na kraju vegetacijskog razdoblja iznosilo
uvođenja američkih crnih topola(Populus deltoides),pri-od 63.7–69.4 %.
mijećen je problem težeg ožiljavanja reznica (Marko-


Prirast sadnica


Growth of seedlings


Osnovno mjerilo kvaliteta za sadni materijal su dimenzije
biljaka.Ana lizirajući dinamiku visinskog pri rasta
sadnica (slika 4), može se uvi djeti da je klon


´260/81´ najbrže rastao u početku,
sve do polovice mjerenog razdoblja,
kada njegova krivulja rasta
opada, te daje najniže završne vrijednosti
visine, klon S za razliku


1-3


od prethodnog, ima slabiji rast u
početnoj fazi, a nakon toga se krivulja
rasta podiže, te ovaj klon
postiže i najveću konačnu visinu.
Najravnomjerniju krivulju rasta,


Slika 4. Prirast visine sadnica
Figure 4 Height growth of seedlings


bez znatnih oscilacija ima klon ´B-17´, dok klonovi
´155/81´ i ´S ´ ima najslabiji rast tijekom praćenog


6-7


razdoblja te najmanju konačnu visinu.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 35     <-- 35 -->        PDF

S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36
33
Slika 5. Prirast promjera sadnica
Figure 5 Diameter growth of seedlings
Prema analizi prirasta promjera,
(slika 5), može se zaključiti kako je
najveći prirast ostvario klon ´S
1-3
´,
dok su ostali klonovi imali podjed-
nak prirast promjera. Primjetno je da
je u početnom razdoblju najbolji pri-
rast promjera postigao klon ´260/81´.
Slika6. Učešće očekivanih varijanti u ukupnoj varijanti za visine ožiljenica ispitivanih
klonova crnih topola
Figure 6 Participation of the expected variance in total variance for the height of rooted
cuttings of black poplar clones tested
Slika7. Učešće očekivanih varijanti u ukupnoj varijanti za promjer izbojka ožiljenica
u visini korjenovog vrata ispitivanih klonova crnih topola
Figure 7 Participation of the expected variance in total variance for diameter shoots roo
ted cuttings in the amount of root collar of black poplar clones tested
Učešće očekivanih varijanti klo-
nova u ukupnom variranju visine
ožiljenice (Slika 6) mijenjale su se
tijekom vegetacijskog razdoblja.
Razlike među klonovimabile su vrlo
visoke polovicom lipnja (preko
80 % ukupnog variranja), da bi
nakon toga pale na razinu od oko
50 %. Sredinom rujna razlike među
klonovimautjecale su na ukupno va-
riranje blizu 70 %, što je vjerojatno u
vezi s razlikama u fenologiji zatva-
ranja vršnog pupa. Značajne razlike
među klonovima crne topole u raz-
doblju od kraja svibnja i tijekom lip-
nja mjeseca su dobili su Kovače-
vićisur. (2008a), pri čemu su uočili
i značajnu povezanost visine izbojka
u ovom razdoblju s formiranjem kor-
jenovog sustava neposredno nakon
sadnje reznica, kao i sa preživljava-
njem ožiljenica.
Učešće očekivanih varijanti klo-
nova u ukupnom variranju promjera
ožiljenice (Slika 7) na 10 cm visine,
ukazuju da su razlike među klono-
vima bile vrlo visoke polovicom lip-
nja (preko 80 % ukupnog variranja),
da bi nakon toga do sredine kolovoza
opale na razinu od blizu 10 %.Tome
nisu doprinijele promjene u variranju unutar klonova, jer
je koeficijent varijacije tijekom čitavog vegetacijskog
razdoblja bio stabilan (oko 7 %).Tijekom rujna doprinos
klonova ukupnom variranjubio je nešto veći (oko 20 %),
čemu su vjerojatno doprinijele razlike u fenologiji zatva-
ranja terminalnog pupa. Ovo ukazuje na značajne razlike
u dinamici promjera ožiljenica ispitivanih klonova u po-
četnim fazama rasta, da bi se te razlike tijekom ljetnog
perioda izgubile.
Dimenzije sadnica
Dimensions of seedlings
Za proizvodnju sadnog materijala moraju se osigurati
takvi uvjeti, (gustoća, zalijevanje, stavljanje gnojiva, ok -
opa vanje i zaštita), koji osiguravaju visinu biljaka preko
2,5 m(Rončević isur. 2002). Prilikom ovog istraživa-
nja, na kraju vegetacijskog razdoblja postignute su zna-
čajne razlike u srednjim visinama, dok su istraživani klo-


ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 36     <-- 36 -->        PDF

S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36


novi postigli podjednake promjere u visini korjenovog
vrata (Tablica 5). Test najmanje značajne razlike na razini
rizika od 5 %,razdvojio je dvije grupe klonova po srednjim
visinama: klonovi ´S ´ i ´B-17´ sa 194–197 cm i klonovi


1-3


´S ´, ´260/81´ i ´155/81´ sa 157–168 cm visine. Srednji


6-7


promjeri bili su ujednačeni i kretali su se u rasponu od
12,1 do 13,5 mm. Istražujući dimenzije sadnog materijala
na humofluvisolu (Galić i sur. 2007) navode srednje
visine ožiljenicaP.×canadensis cl. ´Panonnia´, od 1,69 m,
iP.× deltoides cl.´PE19/66´, ´182/81´, ´B-81´, i ´B-229´


Tablica 5.Srednje vrijednosti preživljavanja ožiljenica,
ukupna visina (h) i promjer u visini korjenovog
vrata (d) istraživanih klonova topola, rezultati
testa analize varijance i najmanje značajne razlike
na razini rizika od 5 %


Table 5 Maen values of survival of rooted cuttings, overall
height (h) and diameter at root collar level (d)
studied poplar clones, test results of analysis of
variance and least significant differences at the
level of risk of 5 %


Mjereni elementi-Measured elements
Klon
Clone
Prijem
Survival (%)
Visina
Height(cm)
Promjer
Diameter(mm)
S
1-3
B-17
260/81
S
6-7
155/81
F - ratio
p – value
66.5a
63.7a
65.8a
69.4a
68.8a
0.18
ns
0.9451
196.6a
193.9a
168.0b
165.4b
156.9b
7.658
**
0.0014
13.5a
12.8ab
12.5ab
12.1b
12.3ab
1.503
ns
0.2511


RASPRAVA


Proizvodne osobine ovoga tlaovisne su upravo od
dubine glejnog horizonta te od načina vlaženja. Glede
dubine glejnog horizonta, proučavano euglejno tlo
prema Wilde (1962), citiraAntić isur.(1984), pripada
.-gleju.


Između genotipova i svojstava talautvrđen je jasan
utjecaj na preživljavanje i rast ožiljenica topola prema
Kovačević isur.(2008a, 2008b). Ostvareni postotak
prijema ne zadovoljava norme kvalitetne proizvodnje
sadnog materijala crnih topola.Živanov isur.
(1985) navode proučavajući ožiljavanje pet klonovaP.
deltoides, (´450´, ´457´, ´618´, ´55/65´, ´725´), da je
najbolje ožiljavanje kada je osigurana vlage u tlu blizu
poljskom vodnom kapacitetu. Stanje vlage preko poljskog
vodnog kapaciteta,kao i ispod, negativno je utjeca lo
na ožiljavanje. Imajući u vidu da je vlaga u istraživanom
euglejnom tlu, na dubini do 30 cm, (graf. 3), bila između
vrijednosti poljskog vodnog kapaciteta i lentokapilarne
vlažnosti, dovodi do zaključka da je tojedan od uzroka
lošijeg prijema.Mahoney iRood,(1991), navode
značajan utjecaj razine podzemne vode na preživljava-


Slika 8. Visinske klase sadnica


Figure 8 Height cllas of seedlings


od 2,01–2,30 m. Na tlu teksturnog sastava ilovast pijesak
do pjeskovita ilovača, klon ´S ´ tijekom selekcioniranja za


6-7


proizvodnju biomasepostigao je srednju visinu od 2,08 m i
srednji promjer od 18,24 mm (Orlovići sur. 2003)


Tijekom istraživanja sadnog materijala crnih topola,
ustanovljeno je nekoliko graničnih visina za klase sadnica
(Ivanišević 1991).Na osnovi grafikona 8, može se


utvrditi da, prema visinskoj strukturi, istraživane ožiljenice
su u vrlo malom opsegu preko 2,5 m visine (I klasa) i
uglavnom se nalaze u II i III visinskoj klasi.


Klonovi ´S ´i ´B-17´, imaju manji dio ožiljenica


1-3


koji pripada I klasi (1,1 %), te povećan udio II klase
(46,2–53,9 %). Kod klonova ´S ´, ´260/81´ i ´155/81´,


6-7


I klasa je potpuno izostala na ovom tluu, manje je učešće
II klase ožiljenica (7,4–13,4 %), dok je III klasa
najviše zastupljena sa (52,7–82,41 %).Promjeri ispitivanih
klonovabili su od 12,1 do 13,5 mm u visini korjenovog
vrata.


– Discussion


nje, dimenzije, broj listova i lisnu površinu prirodnog
hibrida topole (Populus deltoides balsamifera),te smanjenje
navedenih parametara progresivno s povećanjem
razine podzemne vode.Monclus isur.(2005),
proučavajući genotipovePopulus deltoides×Populus
nigra, navode nisku otpornost visoko produktivnih
vrsta na nedostatak vode,i kao posljedicu toga smanjenje
biomase.


Prema dobivenim podacima (tab 5) na ovom tlu nema
značajnih razlika između klonova u pogledu prijema, a
slične podatke za klonove Populus × canadensis cl.
´I-214´iP.deltoides´I-65/59´(Lux), dobio je (Ivanišević1991).
Srednje visine ožiljenica ovise od mnogih
čimbenika kao što su: klon, vrsta tla, sadnje, tip sadnog
materijala, tehnološki postupci pri osnivanju, stavljanju
gnojiva, zalijevanje, i sl. (Marković i Rončević
1986,Živanovisur.1985,Ivanišević1991,Rončevićisur.
2002). Smanjena količina vode izaziva stres
od suše, što je posebno štetno za sadnice topola (Ste-
wartiMahoney,1990). Manje dimenzije ožiljenica i
slabiji prijem klonova Populus deltoides dovode se




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 37     <-- 37 -->        PDF

S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36


uglavnom u vezu s malim postotkom vlage u tlu, prema
Segelquistisur.(1993).


Nezadovoljavajući prijem, visinski prirast i prirast
promjera tj. slabije dimenzije ožiljenica na kraju vegetacijskog
razdoblja mogle bi se ponajprije dovesti u
vezu s osobinama ispitivanog tla. Ovo tlo je u zoni korjenovog
sustava do 60 cm dubine težeg mehaničkog sastava,
gdje sadržaj ukupnog praha i gline iznosi od
65,16–75,72 %, a kao povoljno tlo za uzgoj topolanavodi
se zemljište sa 30–50 % praha i gline (Živanov i
sur. 1985). Također sadržaj kapilarnih i nekapilarnih
pora ovoga tla je u odnosu95: 5 % do 30 cm dubine i


91:9%od 30–60 cm dubine, odnosno izuzetno je povećan
sadržaj nekapilarnih pora ovoga tla, dok se kao
optimalan odnos kapilarnih i nekapilarnih pora spominje
60:40 % (Vučić 1987).Isti autor iznosi podatak
optimalnog odnosa ukupnog pijeska, praha i koloidne
gline od 40:40: 20 %, dok ovo zemljište sadrži odnos
spomenutih frakcija 25:50: 25 % u površinskom horizontu,
što upućuje na lošija vodno-zračna svojstva, posebno
manji sadržaj kisika za razvoj korjenovog
sustava.


ZAKLJUČAK – Conclusion


U radu je proučeno euglej zemljište, u zaštićenom dijelu
aluvijalne ravni, s mogućnošću vlaženja samo podzemnom
vodom, podtipa: hipoglej. Ovo zemljište je u
zoni korjenovog sustava težeg mehaničkog sastava, s povećanim
sadržajem ukupnog praha i gline, teksturne
klase: praškasta ilovača do ilovača. Povećan je sadržaj kapilarnih
pora u odnosu na nekapilarne pore, te je vlaga u
zemljištu u površinskom horizontu (Aa,p) bila manje zastupljena
i teže pristupačna, dok je u prelaznomAaGso
horizontu bila pristupačnija. Kemijske osobine ukazuju da
je ovo zemljište slabo humozno, te slabo osigurano hranjivima.
Ispitano zemljište ima slabije elemente plodnosti,
posebice vodno-zračne osobine, u odnosu na zemljišta
koja se koriste za rasadničku proizvodnju crnih topola.


S obzirom na spomenute osobine tla, postotak preživljavanja
biljaka je bio slab i kretao se u rasponu od
63.7–69.4 %.Visinski prirast i prirast promjerarazlikovao
se kod ispitivanih klonova. Prema visinskoj strukturi,
klonovi ´S ´ i ´B-17´, postigli su veće učešće


1-3


ožiljenica II klase (2,0–2,5 m) koje se kretalo od
46,2–53,9 % i neznatan udio I klase (>2,5 m visine), od
oko 1 %, kao i veću srednju visinu na kraju razdoblja,
dok su klonovi ´S ´, ´260/81´i ´155/81´imali manje


6-7


učešće sadnica II klase (2,0–2,5 m) od 7,4–13,4 %, nisu
imali ožiljenica u I klasi (>2,5 m), dok je III klasa najviše
zastupljena sa 52,7–82,41 %.


ZAHVALA–Acknowledgement


Ovo istraživanje ostvareno je u okviru projekta koji
je financiralo Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj
Republike Srbije,pod brojem projektaTR20001. Zbog


LITERATURAAntić,M., N.Jović,V.Avdalović,1984: Pedologija,
Naučna knjiga, 403 str., Beograd, Bošnjak,
Đ.,Dragović,S.,Hadžić,V.,Babović,V.,
Kostić,N.,Burlica,Č.,Đorović,M.,Pejković,
M.,Mihajlović, T.D., Stojanović,
S., Vasić,G.,Stričević,R.,Gajić,B., Popović,
V.,Šekularac,G.,Nešić,Lj.,Belić,
M.,Đorđević,A.,Pejić,B.,Maksimović,
l.,Karagić,Đ.,Lalić,B.,Arsenić, I.1997:
Metode istraživanja i određivanja fizičkih svojstava
zemljišta, JDPZ, 278 str., Beograd.
Galić,Z., S.Orlović, B.Klašnja,A.Pilipović,
M.Katanić,2007: Improvement of production
of high-yield poplar varietes seedlings by mycorrhiza
application, Proc. Nat. Sci, Matica Srpska,
(112): 67–74 str., Novi Sad.
Ivanišević, P., 1991: Efekti đubrenja u proizvodnji
sadnica topola na aluvijalnim zemljištima Srednjeg
Podunavlja, Magisterij, Šumarski fakultet,
Beograd.


toga se zahvaljujemo g. Ministru i ostalom osoblju koji
su imali razumijevanja za realizaciju ovog projekta


– References
Jović,N., Z. Tomić, D.Đ.Jović,1991: Tipologija
šuma, Šumarski fakultet, 256 str., Beograd.
Kovacevic,B., V.Guzina, M.Kraljevic-Balalic,
M. Ivanovic, E. Nikolic-Đoric,
2008a: Evaluation of early rooting traits of eastern
cottonwood that are important for selection tests.
Silvae genetica 57 (1) 13–21.
Kovacevic,B., S.Orlovic, S.Roncevic,P.Ivanisevic,
B. Klasnja, 2008b: Significance


of genotype, date of cutting preparation and planting,
soil and year for survival and growth of black


th


poplar rooted cuttings. Proceedings of 16 Euro


pean Conference and Exibition, Spain, 614–617,


Valensia.


Mahoney J.M.and S. B.Rood,1991:Adevice for
studying the influence of declining water table on
poplar growth and survival,Tree Physiology 1991
8(3):305–314.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 38     <-- 38 -->        PDF

S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36


Monclus, R., E. Dreyer, M. Villar, F. M. Del-SimulatedAlluvial Groundwater Declines,Amerimotte,
D. Delay, J. M. Petit, B. Barba-can Midland Naturalist,Vol. 130, No. 2: 274–285.
roux, D.Thiec, C.Bréchet and F.Brigno-


Stewart, B.R.and J. M.Mahoney,1990: Collapse
las 2005: Impact ofdrought on productivity and


of riparian poplar forests downstream from dams
water useefficiency in 29 genotypes of Populus


in western prairies: Probable causes and prospects
deltoides×Populus nigra, New phytologist, Vol.


for mitigation, Environmaental management,Vol.
169, Issue 4, 765–777.


14, No 4: 451–464.
Marković,J., D.Gojković,P.Đoković, S.Ron


Škorić,A., G.Filipovski, M.Ćirić,1985: Klasifičević,
P.Ivanišević,1981: Tehnologija gaje


kacija zemljišta Jugoslavije, Akademija nauka i
nja topola i vrba; Rasadnička proizvodnja, Izveštaj


umjetnosti Bosne I Hercegovine, Posebna izdra-
Instituta za topolarstvo o radu u 1981.godini: 79–


nja, 73 str., Sarajevo.
94 str., Novi Sad.


Vučić,N., 1987:Vodni, vazdušni i toplotni režim zemMarković,
J., S. Rončević, 1986: Rasadnička


ljišta, RadoviVANU, Odeljenje prirodnih nauka,
proizvodnja, Monografija “Topole i vrbe u Jugo


Vojvođanska akademija nauka i umetnosti, 320
slaviji”, Institut za topolarstvo, 133–152 str, Novi


str., Novi Sad.
Sad.


Živanov, N., P. Ivanišević, 1986: Zemljišta za
Orlović,S., B.Klašnja,A.Pilipović, N.Rado


uzgoj topola i vrba, Monografija “Topole i vrbe u
savljević, M. Marković,2003: Mogućnost


Jugoslaviji”, Institut za topolarstvo, 103–121 str.,
rane selekcije crnih topola (Sekcija Aigeiros


Novi Sad.
Duby) za proizvodnju biomase na osnovu njihovih


Živanov,N., P.Ivanišević, I. Herpka, J. Mar


anatomskih i fizioloških svojstava, Topola


ković,1985: Uticaj đubrenja i navodnjavanja na


171/172: 35–44 str., Novi Sad.


razvoj topola u rasadnicima i zasadima, Zbornik
Rončević,S., S.Andrašev,P.Ivanišević,2002:


radova, Knjiga 16, str, 119–162, Institut za Topo-
Proizvodnja reproduktivnog sadnog materijala to


larstvo, Novi Sad.
pola i vrba,Topola 169/170: 3–22 str., Novi Sad.
Segelquist, C.A., M. L. Scott and G.T.Auble,
1993: Establishment of Populus deltoides Under


SUMMARY: The paper presents the results of poplar plants´ growing on the
soil that is not typical for poplar nursery production - on eugley soil. The diameter
and height increments were examined for five clones of black poplar:
´S1-3´ (P. deltoides Bartr ex Marsh), ´B-17´ (P. deltoides Bartr ex Marsh),


´S6-7 ´(P. deltoides Bartr ex Marsh), ´260/81´(P. deltoides Bartr ex Marsh) and
´155/81´(P. × euramericana (Dode) Guinier). This soil type is characterized
by the fact that the layer from the surface down to 60 cm depth, where the largest
mass of roots of seedlings is formed, contains the highest percentage of the
total content of clay and silt, and the worst water-air conditions. The texture
classes by the soil profile downwards were: silty loam, clay loam and loamy
sand. In this type of soil, we observed low survival of cuttings of the examined
black poplar clones that, at the end of the growing season, ranged from
63.7–69.4%. There was no significant difference in cutting survival among
them. The least significant differences test at the level of risk of 5% divided
examined clones in two groups by shoot height: clones ´S1-3´and´B-17´with a
194–197 cm and the clones´S6-7´,´260/81´and ´155/81´with a 157–168 cm
shoot height. The mean diameters were uniform and varied in the range from


12.1 to 13.5 mm. Diameter and height growth of clones varied depending on
clones, and the most of seedlings at the end of the growing season were classified
in 2nd(2,01 to 2,50 m) and 3rd(1,51 to 2,00 m) height class. Unsatisfactory
cutting survival, height and diameter plants increments and lower dimensions
of rooted cuttings at the end of the growing season could be primarily attributed
to the relatively bad water and air conditions of eugley soil.