DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 39 <-- 39 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWS Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 37-50 UDK 630* 431 VEZAPRIRODNOGEOGRAFSKE I SOCIOGEOGRAFSKE OSNOVE DALMACIJE S UGROŽENOŠĆU OTVORENOG PROSTORAPOŽAROM TIES BETWEEN THE GEOGRAPHICALAND SOCIAL GEOGRAPHICAL FEATURES OF DALMATIAWITH THE ENDANGERMENT OF FOREST FIRES 1 Marica MAMUT SAŽETAK: U radu je istražen međuutjecaj prirodnih i društvenih karakteristika dalmatinskog područja s ugroženošću otvorenog prostora požarom. Istraživanje je provedeno na području dalmatinskih PU (PU Zadarska, PUŠiben sko-Kninska, PU Splitsko-Dalmatinska, PU Dubrovačko-neretvanska) u dese togodišnjem razdoblju 1998–2008. U međusobnu vezu dovedeni su službeni statis tički podaci o požarima MUP-a RH s klimatskim, vegetacijskim i de mografskim stanjem istraživanog prostora. Rezultati istraživanja pokazali su velik utjecaj klimatskih čimbenika, vrste vegetacije i demografskih prilika obalnog i otočnog prostora na učestalost požara i veličinu opožarenih površina. Istarživani prostor ima klimu tipa Cs i podtipa Csa sa suhim ljetima (. 22 °C) i vrlo kišovitim zimama (1400 mm) što u kombinaciji s dominantnim vjetrovima ovog prostora izuzetno povoljno djeluje na širenje požara i otežava suzbijanje požara otvorenih prostora. Biljni pokrov Dalmacije uglavnom čine primorske šume i mediteransko bilje bogato smolom i eteričnim uljima te su lako zapaljive i nazvane “pirofilnim ekosustavima”. U opožarenim šumskim površinama Republike Hrvatske Dalmacija participira sa čak 64,3 % (122 241 ha) no najvećim dijelom (50,2 %) su to površine pod panjačama, makijom, garizima, šikarama i šibljacima. Bitan prirodni čimbenik prostora koji doprinosi većem broju požara je geološka građa te litološki i pedološki sastav. Oko 80 % pros to ra građeno je od vodopropusnih va p nenaca na kojemu se tijekom vremena razvio ljuti krš, kao dobar preduvjet za nastanak i širenje požara. Ovakvu prirodnu osnovu prate i za požar povoljne socijalne karakteristike prostora. Demografska slika dalmatinskog zaleđa i otoka ukazuje na sve stariju populaciju i demografsko pražnjenje, što se izravno odražava i na održavanje otvorenih površina. Dok u Republici Hrvatskoj u otvorenim opožarenim površinama najveći udio imaju poljoprivredne površine (51,4 %), u Dalmaciji su to šume i šumska zemljišta (53,5 %). Sve veće površine zapuštenih poljoprivrednih zemljišta u dalmatinskom dijelom prekriva slaba šumska vegetacija, stoga ne čudi ni podatak da je 31,7 % požara otvorenog prostora Republike Hrvatske bio na području dalmatinskih PU i da je oko 38,9 % opožarene otvorene površine u dalmatinskim PU. Podaci o opožarenim površinama po PU jasno su dati kroz st ru kturne dijagrame priložene u radu i ukazuju da je najveći broj požara u analizi ranom desetogodišnjem razdoblju zabilježen je u PU Splitsko-dalmatinskoj (gotovo 1000požara godišnje), najveći dio opožarenih šumskih površina je u PU Šibensko Dr. sc. Marica Mamut, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, ul. Dr. F.Tuđmana 24, Zadar, mmamut@unizd.hr |