DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 39     <-- 39 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWS Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 37-50


UDK 630* 431


VEZAPRIRODNOGEOGRAFSKE I SOCIOGEOGRAFSKE
OSNOVE DALMACIJE S UGROŽENOŠĆU
OTVORENOG PROSTORAPOŽAROM


TIES BETWEEN THE GEOGRAPHICALAND SOCIAL
GEOGRAPHICAL FEATURES OF DALMATIAWITH
THE ENDANGERMENT OF FOREST FIRES


1


Marica MAMUT


SAŽETAK: U radu je istražen međuutjecaj prirodnih i društvenih karakteristika
dalmatinskog područja s ugroženošću otvorenog prostora požarom. Istraživanje
je provedeno na području dalmatinskih PU (PU Zadarska, PUŠiben sko-Kninska, PU Splitsko-Dalmatinska, PU Dubrovačko-neretvanska) u
dese togodišnjem razdoblju 1998–2008. U međusobnu vezu dovedeni su službeni
statis tički podaci o požarima MUP-a RH s klimatskim, vegetacijskim i de mografskim
stanjem istraživanog prostora. Rezultati istraživanja pokazali su
velik utjecaj klimatskih čimbenika, vrste vegetacije i demografskih prilika obalnog
i otočnog prostora na učestalost požara i veličinu opožarenih površina.
Istarživani prostor ima klimu tipa Cs i podtipa Csa sa suhim ljetima (. 22 °C) i
vrlo kišovitim zimama (1400 mm) što u kombinaciji s dominantnim vjetrovima
ovog prostora izuzetno povoljno djeluje na širenje požara i otežava suzbijanje
požara otvorenih prostora. Biljni pokrov Dalmacije uglavnom čine primorske
šume i mediteransko bilje bogato smolom i eteričnim uljima te su lako zapaljive
i nazvane “pirofilnim ekosustavima”. U opožarenim šumskim površinama Republike
Hrvatske Dalmacija participira sa čak 64,3 % (122 241 ha) no najvećim
dijelom (50,2 %) su to površine pod panjačama, makijom, garizima,
šikarama i šibljacima. Bitan prirodni čimbenik prostora koji doprinosi većem
broju požara je geološka građa te litološki i pedološki sastav. Oko 80 % pros to ra
građeno je od vodopropusnih va p nenaca na kojemu se tijekom vremena razvio
ljuti krš, kao dobar preduvjet za nastanak i širenje požara. Ovakvu prirodnu
osnovu prate i za požar povoljne socijalne karakteristike prostora. Demografska
slika dalmatinskog zaleđa i otoka ukazuje na sve stariju populaciju i demografsko
pražnjenje, što se izravno odražava i na održavanje otvorenih površina.
Dok u Republici Hrvatskoj u otvorenim opožarenim površinama najveći udio
imaju poljoprivredne površine (51,4 %), u Dalmaciji su to šume i šumska zemljišta
(53,5 %). Sve veće površine zapuštenih poljoprivrednih zemljišta u dalmatinskom
dijelom prekriva slaba šumska vegetacija, stoga ne čudi ni podatak da
je 31,7 % požara otvorenog prostora Republike Hrvatske bio na području dalmatinskih
PU i da je oko 38,9 % opožarene otvorene površine u dalmatinskim
PU. Podaci o opožarenim površinama po PU jasno su dati kroz st ru kturne dijagrame
priložene u radu i ukazuju da je najveći broj požara u analizi ranom desetogodišnjem
razdoblju zabilježen je u PU Splitsko-dalmatinskoj (gotovo 1000požara godišnje), najveći dio opožarenih šumskih površina je u PU Šibensko


Dr. sc. Marica Mamut, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju,
ul. Dr. F.Tuđmana 24, Zadar, mmamut@unizd.hr