DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Mamut: VEZAPRIRODNOGEOGRAFSKE I SOCIOGEOGRAFSKE OSNOVE DALMACIJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 37-50 kninskoj (42,4 %), poljoprivrednih zemljišta u PU Zadarskoj (51,6 %), ostale površine prema namjeni manje su zastupljene. Najveći dio opožarenih površina otvorenog prostora (90,5 %) nije pod državnom skrbi i najveći broj požara izazvan je nehatom (čak 75 %) te je nužno povećati brigu i nadzor nad provođenjem preventivnih mjera zaštite od požara, čime bi štete bile znatno smanjene. Ključne riječi: Dalmacija, prirodnogeografske karakteristike, sociogeografske karakteristike, otvoreni prostor, šumske površine, požari UVOD – Introduction U novije vrijeme kod nas i u svijetu sve je aktualnija problematika požara. Statistički podaci MUP-a Republike Hrvatske požare selektiraju na kategoriju požara otvorenog prostora (šume, ostalo šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, odlagalište otpada, ostali otvoreni prostor)i požare objekata (građevinski objekti, prometna sredstva). U ovom radu cilj je objasniti vezu prirodne osnove dalmatinskog prostora i znatno učestalijeg broja požara otvorenoga prostora i veće opožarene površine u odnosu na kopneni dio Hrvatske.Vrlo često se pogrešno izjednačava pojam požara otvorenog prostora sa šumskim požarom. Dosadašnja iskustva pokazala su da je većina požara otvorenog prostora inicirana paljenjem vatre na zapuštenom i zakorovljenom poljoprivrednom zemljištu, koja se u skladu s klimatskim prilikama i ružom vjetrova širi i često u konačnici zahvaća i šume. Budući da su šume hrvatskog priobalja i otoka u gotovo 60 % degradirane i prekrivene panjačama, šikarom, makijom i goletima, a samo 9,9% su visoke šume alepskog i crnog bora (Butorac i sur.2009), veći dio požara otvorenog prostora je u kategoriji ostalog šumskog zemljišta.Velik interes požari izazivaju zbog materijalnih šteta koje iza sebe ostavljaju, ali i zbog degradacije tla i vegetaciješto je rezultat erozije na opožarenim površinama. Ovaj problem prepoznat je odavnina, čemu svjedoče sačuvani suhozidi na padinama priobalja i otoka Dalmacije. Požari hrvatskog mediteranskog područja poprimaju zabrinjavajuće razmjere i gotovo su sastavni dio ljetnog razdoblja, na što i brojčano ukazuju obra đeni podaci za Dalmaciju u ovome radu. Analiza je provedena na osnovi službenih podataka MUP-a RH za prostor četiriju Policijskih uprava (PU Splitsko-dalmatinska, PU dubrovačko-neretvanska, PU šibensko-kninska i PU zadarska) te na osnovi zapisa Nacionalnog savjetnika za upravljanje i kontrolu (suzbijanje) šumskih požara. Kako bi se smanjila učestalost i razmjeri požara koji rezultiraju često katastrofalnim uništavanjem šuma, šumskih površina, poljoprivrednih površina, ugrožavanjem naselja i ljudi, nužno je temeljito poznavanje prirodnih i društvenih karakteristika prostorakoje usmjeravaju i određuju način provođenja preventivnih mjera zaštite. PRIRODNOGEOGRAFSKE I DRUŠTVENE ZNAČAJKE DALMACIJE I NJIHOV UTJECAJ NA NASTAJANJE POŽARA– Geographical and Social Features Dalmatian and their Impact on the Formation of Fire Kako bi što bolje sagledali uzroke i posljedice požara otvorenog prostora dalmatinskog krškog prostora date su osnovne društvene i prirodne karakteristike ovog područja. Značajni društveni čimbenici koji pogoduju razvoju požara su demografska slika i turistički potencijal prostora koji su se kroz vrijeme mijenjali, te klima, biljni pokrov, reljef, geološka podloga i tlo kao prirodne datosti dalmatinskog zaleđa, priobalja i otoka. Svi elementi su međusobno jako povezani. Demografska slika otoka i dalmatinskog zaleđa u posljednjem desetljeću znatno je izmijenjena (Wertheimer-Baletić, 2005).Ekonomska pre orijen tacija potisnula je poljodjelstvo i stočarstvo, što je masovno pokrenulo stanovništvo s otoka,a u priobalju iz zaleđa u turistička mjesta i gradove uz more, te tako smanjilo broj seoskog stanovništva (Živić i sur. 2005).Mnoge do tada obrađivane i uređivane poljoprivredne površine zapuštene su i na njih najprije prodire livadna, a zatim i šumska vegetacija.Time su nekadašnje prirodne zapreke za širenje požara (uređeni maslinici, vinogradi, voć nja ci, oranice i sl.) postali prostor novih požarnih žarišta izvan ranijih šumskih površina.Dodatni otežavajući čimbenik je i njihova neposredna blizina naselja i prometnica te velika količina lako gorivog materijala.Stanovništvo starije životne dobi koje je ostalo na otocima i u zaleđu vrlo često izaziva požare spaljivanjem korova, ne vodeći računa o nepostojanju dovoljno širokog koridora koji bi sprječio nekontrolirano širenje vatre.Takvo stanje u ljetnom razdoblju kada je vegetacija presušena, temperatura visokabitno potencira opasnost od požarau turistički privlačnom dalmatinskom prostoru Republike |