DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 44 <-- 44 --> PDF |
M. Mamut: VEZAPRIRODNOGEOGRAFSKE I SOCIOGEOGRAFSKE OSNOVE DALMACIJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 37-50 tivne posljedice na ljudsku zajednicu i eološka pitanja, no vatra može biti i pozitivan ekološki čimbenik koji ima važan utjecaj na mogućnost obnove vegetacije. Ugroženost pojedinih područja, pa tako i šuma, različita je.Na prostoru Republike Hrvatske šumskim požarima opožareno je 189 985ha povr šine šumskog zemljišta i šuma,od čega je najveći dio na prostoru dalmatinskih PU, čak 64,3% ili 122 241 ha površine šumskog zemljišta i šuma. Ovaj podatak ne iznenađuje, ali upućuje na traže nje učinkovitijih preventivnih mjera i poboljšanje vatrogasne organizacije na tom prostoru. Osobito velike šumske površine opožarene su 1998. (21 531 ha), 2000. (32 661 ha), 2003. (15 694 ha) i 2007. (20 341ha). Sl. 3. Najveći udio opožarenih šumskih površina u Dalmaciji bilježi PU šibensko-kninska. Sl. 4. i 5. Slika4. Udio PU u ukupnoj opožarenoj šumskoj površini na dal- ma tinskom području 1998.–2008. Figure 4The share of PU in total izgorjeloj forest area on the Dalmatian area 1998.–2008. Slika 5. Opožarena površina šuma i šumskog zemljišta Dalmacije po PU (u hektarima) po godinama Figure 5Burned forest area and forest land in Dalmatia by the PU (in hectares) per year. Opožarena površina prema vrsti vegetacije i namjeni – Burned area by vegetation type and purpose Požare otvorenih prostora, uključujući i šumske požare moguće je analizirati prema načinu postanka na prirodne i umjetne, ili prema tipu gorivog materijala na podzemni požar (požar tla), prizemni ili niski požar, požar u krošnjama ili visoki požar i požar osamljenog drveća i grmlja (Španjol i sur.2008). Najčešći je prizemni požar koji se javlja u svim tipovima šuma, no požar u krošnjama uništava najveće šumske komplekse, pogotovo ako je potpomognut vjetrom, pa se tzv. leteći plamen širi s krošnje na krošnju. Iako je podatak o veličini opožarenih površina značajan, optimističniju sliku daju podaci o strukturi opožarene površine s obzirom na vegetaciju koja je prekrivala prostor prije požara. Naime, u razdoblju od 1998–2007. god., od ukupne opožarene šumske površine(170 848 ha)na visoke šume s dominacijom borovih šuma otpada 19 839ha, što je svega 11,6 %. Najveći dio šumskih površina 85 690haili 50,2% prije požara bio je obrastao panjačama, makijom, garizima, šikarama i šibljacima. |