DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 44     <-- 44 -->        PDF

M. Mamut: VEZAPRIRODNOGEOGRAFSKE I SOCIOGEOGRAFSKE OSNOVE DALMACIJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 37-50


tivne posljedice na ljudsku zajednicu i eološka pitanja,
no vatra može biti i pozitivan ekološki čimbenik
koji ima važan utjecaj na mogućnost obnove vegetacije.
Ugroženost pojedinih područja, pa tako i šuma,
različita je.Na prostoru Republike Hrvatske šumskim
požarima opožareno je 189 985ha povr šine
šumskog zemljišta i šuma,od čega je najveći dio na
prostoru dalmatinskih PU, čak 64,3% ili 122 241
ha površine šumskog zemljišta i šuma.


Ovaj podatak ne iznenađuje, ali upućuje na traže
nje učinkovitijih preventivnih mjera i poboljšanje
vatrogasne organizacije na tom prostoru.
Osobito velike šumske površine opožarene su
1998. (21 531 ha), 2000. (32 661 ha), 2003.
(15 694 ha) i 2007. (20 341ha). Sl. 3. Najveći udio
opožarenih šumskih površina u Dalmaciji bilježi
PU šibensko-kninska. Sl. 4. i 5.


Slika4. Udio PU u ukupnoj opožarenoj šumskoj površini na dal-
ma tinskom području 1998.–2008.


Figure 4The share of PU in total izgorjeloj forest area on the Dalmatian
area 1998.–2008.


Slika 5. Opožarena površina šuma i šumskog zemljišta Dalmacije po PU (u hektarima) po godinama


Figure 5Burned forest area and forest land in Dalmatia by the PU (in hectares) per year.


Opožarena površina prema vrsti vegetacije i namjeni –


Burned area by vegetation type and purpose


Požare otvorenih prostora, uključujući i šumske
požare moguće je analizirati prema načinu postanka
na prirodne i umjetne, ili prema tipu gorivog
materijala na podzemni požar (požar tla),
prizemni ili niski požar, požar u krošnjama ili visoki
požar i požar osamljenog drveća i grmlja
(Španjol i sur.2008). Najčešći je prizemni požar
koji se javlja u svim tipovima šuma, no požar u
krošnjama uništava najveće šumske komplekse,
pogotovo ako je potpomognut vjetrom, pa se tzv.
leteći plamen širi s krošnje na krošnju.


Iako je podatak o veličini opožarenih površina
značajan, optimističniju sliku daju podaci o strukturi
opožarene površine s obzirom na vegetaciju
koja je prekrivala prostor prije požara. Naime, u
razdoblju od 1998–2007. god., od ukupne opožarene
šumske površine(170 848 ha)na visoke šume
s dominacijom borovih šuma otpada 19 839ha, što
je svega 11,6 %. Najveći dio šumskih površina
85 690haili 50,2% prije požara bio je obrastao
panjačama, makijom, garizima, šikarama i šibljacima.