DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 49 <-- 49 --> PDF |
M. Mamut: VEZAPRIRODNOGEOGRAFSKE I SOCIOGEOGRAFSKE OSNOVE DALMACIJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 37-50 ANALIZAPREVENCIJE I SUZBIJANJAPOŽARAOTVORENIH POVRŠINA– Analysis Prevention and Control of Fire of OpenArea Prema Ustavu Republike Hrvatske, za zaštitu od požara odgovorna je lokalna samouprava. Jedan od problema u provođenju preventivne zaštite od požara je zasigurno nekoordiniranost u provođenju i nejedinstvenost metodologije izrade propisa i planova zaštite od požara. Naime, Hrvatske šume d.o.o. imaju kategorizaciju ugroženosti šuma od požara, sukladno kojoj poduzimaju odgovarajuće mjere (Pravilnik o zaštiti šuma od požara), inspektori zaštite od požara djeluju u okviru MUP-a, a glavni vatrogasni zapovjednik i zapovjednici vatrogasnih zajednica provode samo stručni nadzor vatrogasnih postrojbi, dok preventivne ovlasti imaju vatrogasne inspekcije s izrazitim manjkom kadra. Nakon problema u preventivnoj zaštiti, analizom podataka, nameće se pitanje dojava o požaru i načinu prikupljanja podataka. U Republici Hrvatskoj dojave o požarima primaju se na dva broja: 93 i 112. Za posade 112 nije propisana sustavna obuka,a jedinstveni digitalni komunikacijski sustav za vatrogasce (TETRA) nije u potpunosti zaživio. Ovim problemima nameće se i sveprisutan problem osmatranja i nadzora. U vrlo teškim uvjetima rada, s trenutno raspoloživom opremom, osmatračnice organiziraju Hrvatske šume d.o.o., dok je vatrogasni video nadzorni sustav razvijen samo na prostoru Istarske županije, Makarske i na Marjanu.Tuje ponovljen isti problem dvojnosti, ili čak trojnosti. Os matračnice organiziraju Hrvatske šume d.o.o., Državna uprava za zaštitu i spašavanje nadležna je za nabavu mobilnih uređaja u svrhu dojave, a korištene repetitore održava MUP!? Po izbijanju požara nailazimo na probleme i u ustroju vatrogasnih službi i u opremljenosti. Posebno velike razlike u opremljenosti izražene su između jedinica lokalne samouprave sa i bez javne vatrogasne postrojbe. Malo je poznat podatak da 40 % stanovništva i 70 % teritorija štite DVD.Ustrojene interventne vatrogasne postrojbe nisu u redovnom vatrogasnom sustavu, već se uključuju samo za gašenje šumskih požara. Znatne štete u vatrogasnoj organizaciji ostavio je i Domovinski rat, no decentralizacija vatrogastva i državni program nabavke 210 vatrogasnih vozila (2002–2009) dovelo je do vidnih pomaka u opremanju postrojbi. Još uvijek je relativno rijetka mreža vatrogasnih postrojbi na najugroženijem (priobalnom) području. Nužno je napomenuti i činjenicu da se vatrogasna organizacija u priobalju značajno oslanja na pomoć zračnih snaga koje djeluju u sastavu Ministarstva obrane, pri čemu je očita još jedna dvojnost u funkcioniranju zaštite i posebno gašenja požara. Kad se analizira stanje u vatrogasnim postrojbama nužno je obratiti pozornost na ljudske resurse, njihovu obuku i iskustvo. Naime, vatrogasnu djelatnost provode različite vatrogasne postrojbe: teritorijalne (dobrovoljne, profesionalne), interventne postrojbe, te Hrvatska vojska, iako zakoni to ne spominju. Profesionalne vatrogasce velikim dijelom školuje vatrogasna škola, ali temelj obrazovanja su prekvalifikacije.Sustavno i trajno usavršavanje za gašenje šumskih požara nije regulirano, te su u zadnjih 10-ak godina svečešći ugroženi vatrogasci. Stradanja na Kornatima i Hvaru idu, nažalost, tome u prilog. Velik dio vatrogasnog sastava reguliran je kroz dragovoljno članstvo. Geografski zanimljiv podatak je da Državni hidrometeorološki zavod daje dnevna predviđanjapožarne opasnosti, što bi trebalo pomoći u prevenciji. Međutim, i tu se javljaju propusti i problemi: takva dnevna predviđanja ne objavljuju se ili se nedovoljno objavljuju u medijima, tako da ni sustav predviđanja ne rezultira automatskim pokretanjem sustavnih mjera zaštite. Dodatan problem javlja se i time što istraživanja hrvatskih klimatskih područja nisu aktualizirana duži niz godina.Državni vatrogasni sustav posebno je koncentriran na ljetnu požarnu sezonu, iako je analiza podataka o požarima pokazala je da je najveća ugroženost od požara podjednaka u razdobljima veljača/ožujak i srpanj/kolovoz. Sljedeće uvriježeno mišljenje je kako je priobalje puno ugroženije požarom, a podaci pokazuju da su opožarena površina i štete u nekim godinama bile veće u unutrašnjosti (1998.god. PU karlovačka zabilježila je 33 788 ha opožarene površine otvorenog prostora, a cijela Dalmacija iste godine 36 545 ha). Očito je da sustav nije u skladu s podacima i vremenom. Neusklađenost se odražava i u razmjeni podataka između subjekata vezanih za preventivu i gašenje požara. Hrvatske šume d.o.o. godišnje probijaju stotine km požarnih putova, kojih međutim još uvijek nema dovoljno, ali velik dio njih nije ucrtan na zemljovide, dijelom stare i 40 godina, kojima se koriste vatrogasne postrojbe. Stanje u privatnim šumama, čiji je udio oko 20 % u ukupnim šumama, potpuno je nezadovoljavajući i one predstavljaju najveće požarne opasnosti. Sustavna zaštita tih šuma tek je u začecima kroz novi Zakon o šumama. Zakonom o zaštiti okoliša (ZZO), donesenog u listopadu 2007. godine, propisane su obveze zaštite od požara. Na temelju tim zakonom propisanih obveza, ali i realnim potrebama, Hrvatske šume d.o.o. svake go- dine detaljno planiraju preventivne radnje utemeljene na Procjeni opasnosti šuma i šumskog zemljišta od šumskih požara. Državne šume, kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., razvrstane su u četiri kategorije, ovisno o stupnju opasnosti od požara, a na osnovi Pravilnika o zaštiti šuma od požara (NN 26/03). Najveći dio šuma i šumskog zemljišta (991 116 ha) nalazi se u četvrtom stupnju koji je najmanje ugrožen. U trećem stupnju je 659 145 ha, u drugom 257 145 ha, a u prvom stupnju je 22 584 ha najugroženijih šuma i šumskih površina. Ovakva klasifikacija nužna je ne samo da se |