DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 50     <-- 50 -->        PDF

M. Mamut: VEZAPRIRODNOGEOGRAFSKE I SOCIOGEOGRAFSKE OSNOVE DALMACIJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 37-50


utvr di potencijalna opasnost, već i da bi se odredile ko n
kretne mjere prevencije kako bi se ugroženost svela
na najmanju moguću mjeru.


U provođenju preventivnih mjera neophodno je odr žava
nje protupožarnih prosjeka s elementima šumskih ces ta.
Sve do 1992. godine protupožarni prosjeci bili su
go tovo u pravilu protupožarno nekorisni, ponekad čak i
štetni. Osobito je to slučaj u priobalju i na otocima, gdje
zbog konfiguracije terena prosjeci nisu mogli biti uređeni
za lakši pristup vozilima.Velik problem predstavljala je
trava i nisko raslinje, što je pridonosilo mogućem nastanku
požara na samoj “protupožarnoj” prosjeci. Iz navedenih
razloga, od 1992. godine započeta je intenzivnija izgradnja
protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta
kojima je moguć pristup vatrogasnih vozila, raznih drugih
tehničkih sredstava i ljudi do mjesta mogućeg požara
(Pentek i sur.2007).Od 1992. do 2008.god. Hrvatske
šume d.o.o. izgradile su 4 373 km ovakvih pro sjeka, prosječno
273 km/god. Najintenzivnija gradnja bi la je 1992.
god. (520 km) i 1994. god. (496 km). Radi us poredbe, b i
tan je podatak da je do 1992. god. bilo izgrađe no samo 58
km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta.


Usko uz ovu mjeru veže se i provođenje uzgojnih
mjera što ovisi o tipu šume(Prpić, 2009). Pod pojmom
uzgojnih mjera s ciljem preventivne zaštite od požara provode
se prorjeđivanja šuma, osobito uz prometnice, kresanje
i uklanjanje suhog granja; intenzivno se održavaju
protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta. Ovakvi
intenzivni radovi provode se na samo oko 500-600 ha
šuma i šumskih površina. Dosadašnje provođenje ovih
preventivnih mjera u šumama na dalmatinskom području
nema bitnijeg utjecaja na razinu zaštite, osobito stvaranjem
monokultura bora na većim kompleksima. Na takvim
prostorima vršni požar pri vjetru od 10 m/s skoro je
nerješiv problem (Šoštarić, 1989).


Cilj preventivne mjere motrenja i dojave je otkriti
požar što je moguće prije i u najkraćem roku dojaviti sve
bitne podatke (mjesto požara, intenzitet, veličina, smijer
širenja,...) organiziranim snagama za gašenje. Motrenje
se može obavljati ophodnjom pješice ili vozilom, te motrenjem
s motriteljskog mjesta. Motrionice, motriteljska
mjesta i vozila za ophodnju opremljeni su dalekozorom,
preglednim zemljovidom područja motrenja, sustavom
za dojavu i osnovnim alatom za gašenje početnih požara.
Na području cijele Republike Hrvatske ima 85 motrionica
i 45 motriteljska mjesta, te 130 ekipa za ophodnju.
Najveći broj dojava o požarima dojave djelatnici Hrvatskih
šuma d.o.o. (64 %) dok se 36 % dojava odnosi na
građane (Jurjević i sur.2009). Najmodernije organizirana
motriteljsko-dojavna služba organizirana je na
području Ist re, gdje se motrenje obavlja video nadzorom,
koji se us koro planira i na ostalim područjima priobalja
i otoka.


Vrlo važnu ulogu u suzbijanju požara imaju interventne
postrojbe koje djeluju na razini uprava šuma podružnica
na području krša. U Hrvatskim šumama d.o.o.
tre nutno je organizirana 21 interventna skupina radnika,
ko ji su osposobljeni i opremljeni vozilom ili brodom, odgo
varajućim alatom i opremom za prokopavanje, protupožarnih
prosjeka, kako bi se zaustavilo daljnje širenje
požara.


Uspješna zaštita od požara podrazumijeva i dobru organizaciju
informativno-promidžbenih aktivnosti. Prema
svom programu aktivnosti vezanih uz zaštitu šuma i šumskih
površina od požara, Hrvatske šume d.o.o. svake go-
dine uz sve prometnice i na prilazima šumama postave
oko 3000 znakova upozorenja i zabrane loženja vatre,
osobito u šumama I i II stupnja opasnosti od požara. Uz
glavne prometnice domaće stanovništvo i turisti putem
jumbo plakata upozoravaju se o ulozi šuma u životu čovjeka,
te opasnim radnjama koje mogu prouzročiti požar.
Osobito intenzivna promidžba provodi se u srpnju i kolovozu,
te se putem medija apelira na odgovorno ponašanje
građana na otvorenim površinama kako ne bi izazvali
šumski ili bilo kakav drugi požar(Jurković,1995).


Ukoliko do požara ipak dođe, posebice je važna
dobra organizacija raspoloživim snagama, opremom i
sredstvima za gašenje požara. Trenutna organizacija
vatrogasnih postrojbi u Republici Hrvatskoj pokazuje
relativnoneujednačenost i neprilagođenost. U kontinentalnom
dijelu RH je gusta mreža vatrogasnih postrojbi
(1566 DVD i 31 JVP) dok priobalje i otoci raspolažu s
daleko manjim brojem (235 DVD i 31 JVP). U požarnoj
sezoni nedovoljni broj vatrogasaca u priobalju nadoknađuje
se sezonskim vatrogascima (part-time) i
dislokacijom dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasaca
s kontinenta.


Velika požarna opasnost posebno prijeti od prelaska
šumskih požara iz BiH. Zbog takvih razloga sklapaju se
bilateralni sporazumi za ispomoć kod prirodnih i civilizacijskih
katastrofa. Republika Hrvatska ima sklopljene
sporazume sa susjednim zemljama (Bosna iHercegovina,
Mađarska, Slovenija), te Austrijom, Poljskom i Slovačkom.
Na temelju tih sporazuma, godišnje se organiziraju
združene vježbe ali bilateralni sporazumi nisu riješili lokalnu
ispomoć.


ZAKLJUČAK – Conclusion
Ugroženost i očuvanje otvorenih površina od po-prevencije, organizacije otkrivanja i gašenja požara.
žara ovisi o nizu prirodnogeografskih i sociogeograf-Otvorene površine moraju se promatrati u cjelini s poskih
čimbenika koji moraju činiti polazište u pla niranju sebnim naglaskom na poljoprovredne i šumske povri
provođenju bioloških, tehničkih i obrazovnih mjera šine. Provođenje preventivne zaštite i revitalizacija