DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 50 <-- 50 --> PDF |
M. Mamut: VEZAPRIRODNOGEOGRAFSKE I SOCIOGEOGRAFSKE OSNOVE DALMACIJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 37-50 utvr di potencijalna opasnost, već i da bi se odredile ko n kretne mjere prevencije kako bi se ugroženost svela na najmanju moguću mjeru. U provođenju preventivnih mjera neophodno je odr žava nje protupožarnih prosjeka s elementima šumskih ces ta. Sve do 1992. godine protupožarni prosjeci bili su go tovo u pravilu protupožarno nekorisni, ponekad čak i štetni. Osobito je to slučaj u priobalju i na otocima, gdje zbog konfiguracije terena prosjeci nisu mogli biti uređeni za lakši pristup vozilima.Velik problem predstavljala je trava i nisko raslinje, što je pridonosilo mogućem nastanku požara na samoj “protupožarnoj” prosjeci. Iz navedenih razloga, od 1992. godine započeta je intenzivnija izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta kojima je moguć pristup vatrogasnih vozila, raznih drugih tehničkih sredstava i ljudi do mjesta mogućeg požara (Pentek i sur.2007).Od 1992. do 2008.god. Hrvatske šume d.o.o. izgradile su 4 373 km ovakvih pro sjeka, prosječno 273 km/god. Najintenzivnija gradnja bi la je 1992. god. (520 km) i 1994. god. (496 km). Radi us poredbe, b i tan je podatak da je do 1992. god. bilo izgrađe no samo 58 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta. Usko uz ovu mjeru veže se i provođenje uzgojnih mjera što ovisi o tipu šume(Prpić, 2009). Pod pojmom uzgojnih mjera s ciljem preventivne zaštite od požara provode se prorjeđivanja šuma, osobito uz prometnice, kresanje i uklanjanje suhog granja; intenzivno se održavaju protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta. Ovakvi intenzivni radovi provode se na samo oko 500-600 ha šuma i šumskih površina. Dosadašnje provođenje ovih preventivnih mjera u šumama na dalmatinskom području nema bitnijeg utjecaja na razinu zaštite, osobito stvaranjem monokultura bora na većim kompleksima. Na takvim prostorima vršni požar pri vjetru od 10 m/s skoro je nerješiv problem (Šoštarić, 1989). Cilj preventivne mjere motrenja i dojave je otkriti požar što je moguće prije i u najkraćem roku dojaviti sve bitne podatke (mjesto požara, intenzitet, veličina, smijer širenja,...) organiziranim snagama za gašenje. Motrenje se može obavljati ophodnjom pješice ili vozilom, te motrenjem s motriteljskog mjesta. Motrionice, motriteljska mjesta i vozila za ophodnju opremljeni su dalekozorom, preglednim zemljovidom područja motrenja, sustavom za dojavu i osnovnim alatom za gašenje početnih požara. Na području cijele Republike Hrvatske ima 85 motrionica i 45 motriteljska mjesta, te 130 ekipa za ophodnju. Najveći broj dojava o požarima dojave djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o. (64 %) dok se 36 % dojava odnosi na građane (Jurjević i sur.2009). Najmodernije organizirana motriteljsko-dojavna služba organizirana je na području Ist re, gdje se motrenje obavlja video nadzorom, koji se us koro planira i na ostalim područjima priobalja i otoka. Vrlo važnu ulogu u suzbijanju požara imaju interventne postrojbe koje djeluju na razini uprava šuma podružnica na području krša. U Hrvatskim šumama d.o.o. tre nutno je organizirana 21 interventna skupina radnika, ko ji su osposobljeni i opremljeni vozilom ili brodom, odgo varajućim alatom i opremom za prokopavanje, protupožarnih prosjeka, kako bi se zaustavilo daljnje širenje požara. Uspješna zaštita od požara podrazumijeva i dobru organizaciju informativno-promidžbenih aktivnosti. Prema svom programu aktivnosti vezanih uz zaštitu šuma i šumskih površina od požara, Hrvatske šume d.o.o. svake go- dine uz sve prometnice i na prilazima šumama postave oko 3000 znakova upozorenja i zabrane loženja vatre, osobito u šumama I i II stupnja opasnosti od požara. Uz glavne prometnice domaće stanovništvo i turisti putem jumbo plakata upozoravaju se o ulozi šuma u životu čovjeka, te opasnim radnjama koje mogu prouzročiti požar. Osobito intenzivna promidžba provodi se u srpnju i kolovozu, te se putem medija apelira na odgovorno ponašanje građana na otvorenim površinama kako ne bi izazvali šumski ili bilo kakav drugi požar(Jurković,1995). Ukoliko do požara ipak dođe, posebice je važna dobra organizacija raspoloživim snagama, opremom i sredstvima za gašenje požara. Trenutna organizacija vatrogasnih postrojbi u Republici Hrvatskoj pokazuje relativnoneujednačenost i neprilagođenost. U kontinentalnom dijelu RH je gusta mreža vatrogasnih postrojbi (1566 DVD i 31 JVP) dok priobalje i otoci raspolažu s daleko manjim brojem (235 DVD i 31 JVP). U požarnoj sezoni nedovoljni broj vatrogasaca u priobalju nadoknađuje se sezonskim vatrogascima (part-time) i dislokacijom dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasaca s kontinenta. Velika požarna opasnost posebno prijeti od prelaska šumskih požara iz BiH. Zbog takvih razloga sklapaju se bilateralni sporazumi za ispomoć kod prirodnih i civilizacijskih katastrofa. Republika Hrvatska ima sklopljene sporazume sa susjednim zemljama (Bosna iHercegovina, Mađarska, Slovenija), te Austrijom, Poljskom i Slovačkom. Na temelju tih sporazuma, godišnje se organiziraju združene vježbe ali bilateralni sporazumi nisu riješili lokalnu ispomoć. ZAKLJUČAK – Conclusion Ugroženost i očuvanje otvorenih površina od po-prevencije, organizacije otkrivanja i gašenja požara. žara ovisi o nizu prirodnogeografskih i sociogeograf-Otvorene površine moraju se promatrati u cjelini s poskih čimbenika koji moraju činiti polazište u pla niranju sebnim naglaskom na poljoprovredne i šumske povri provođenju bioloških, tehničkih i obrazovnih mjera šine. Provođenje preventivne zaštite i revitalizacija |