DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS


UDK 630* 907


BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ZAŠTIĆENIH
PRIRODNIH VRIJEDNOSTI U ŽUPANIJAMA
SJEVEROZAPADNE HRVATSKE


BIOLOGICAL-ECOLOGICALAND SPATIALVALORISATION OF PROTECTED
NATURALVALUES IN NORTHWEST CROATIAN COUNTIES


Željko ŠPANJOL*, Damir BARČIĆ*, Roman ROSAVEC*, Boris DORBIĆ**


SAŽETAK: Republiku Hrvatsku jedinstvenom čine prirodne ljepote i njihova
raznolikost te prirodni i ljudski potencijal. Svaka pojedina županija odlikuje se
specifičnim i divljenja vrijednim krajobrazima i prirodnim vrijednostima, a
takve su i županije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Iznimna je vrijednost zaštićenih
dijelova prirode ponajprije u proučavanju građe, sastava, opstanka i razvoja
prirodnih ekosustava. Provedeno istraživanje dalo je temeljne podatke koji
se mogu vrednovati u nekim gospodarskim djelatnostima i razvojnim modelima.
Nadalje, bitno je upozoriti i na potrebu aktivne zaštite, korištenja i unaprjeđivanja
stanja u okolišu. Veliko značenje prirodne vrijednosti imaju i u turističkoj,
rekreativnoj i zdravstvenoj valorizaciji, jer se ona kao gospodarska i duhovna
vrijednost oslanja i ostvaruje u prvom redu na primarnim vrijednostima prirodne
sredine. S obzirom na ograničene mogućnosti korištenja zaštićenih dijelova
prirode, te na njihovu opću, odnosno specifičnu zaštitu proizlazi da se zaštićeni
dijelovi prirode mogu koristiti samo na strogo kontroliran i umjeren način.


U sjeverozapadnoj Hrvatskoj zaštićen je velik broj prirodnih vrijednosti. Zaštita
obuhvaća gotovo sve kategorije zaštite. Navedeni dijelovi prirode kao i svi
ostali koji su Zakonom zaštićeni u sjeverozapadnoj Hrvatskoj prikazani su tablično
te su navedene njihove osnovne značajke i kratak opis.


U Zagrebačkoj županiji je zaštićeno približno 11,52 % od njezine ukupne
površine, dok je u gradu Zagrebu ukupna zaštićena površina 21,4 %. Varaždinska
županija ima 1,7 % zaštićenih površina. Bjelovarsko-bilogorska županija
ima najmanju zaštićenu površinu, a ona iznosi manje od 1 %. Koprivničko-križevačka
županija ima zaštićeno 2,36 %, Međimurska 19,87 %, Krapinsko-zagorska
5,1 %, a Sisačko-moslavačka 15,34 % od ukupne površine županije.


Ključne riječi:zaštita prirode, zaštićene prirodne vrijednosti, valorizacija


1. UVOD – Introduction
Položaj sjeverozapadne Hrvatske otvara ovom po-nih dobara. Na ovom prostoru križaju se dva važna pro


dručju vrlo velike mogućnosti u korištenju svih prirod-
metna koridora: transverzalni primarnog značenja koji
je najkraća i prometno najpogodnija veza srednjeg Po


*


Izv.prof.dr.sc. Željko Španjol, Zavod za ekologiju i uzgajanje


dunavlja i sjevernog Jadrana,i longitudinalni,sekun


šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska
25, 10 000 Zagreb, E-pošta: spanjol@sumfak.hr


darnog značenja koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje
Doc. dr. sc. Damir Barčić, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma,


Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istočnim susjedima.


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25,


Kad se tome pridodaju i zaštićene prirodne vrijednosti


10 000 Zagreb, E-pošta: damir.barcic@zg.htnet.hr
Dr. sc. Roman Rosavec, dipl. ing. šum., Zavod za ekologiju i


koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, razumljivo
uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,


je da se radi o vrlo vrijednom prostoru,kako za stano-


Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb, E-pošta: rosavec@sumfak.hr


**
vništvo ovoga područja,tako i za Republiku Hrvatsku


Boris Dorbić, dipl. ing. agronomije




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


u cijelosti. Zaštićene prirodne vrijednosti sjeverozapadne
Hrvatske navedene su prema trenutnoj geografskoadministrativnoj
podjeli Republike Hrvatske, odnosno
prema županijama. Na istraživanom području zakonskom
regulativom obuhvaćen je niz površinski manjih i
većih područja. U smislu valorizacije može se raspravljati
o dovoljnoj zaštiti, zatim neprimjerenom odnosu
prema prirodnim vrijednostima i prenaglašenom isticanju
zaštite i širenju tih područja. Naravno da se zaš tićena
područja, posebice u odnosu prema postojećoj kategorizaciji
mogu razlikovati s obzirom na nacionalno, regionalno
i lokalno značenje. Smisao same zaštite bez obzira
na važnosti trebao bi se temeljiti na kvalitetnom upravljanju
u okviru javnih ustanova,što bi jamčilo očuvanje
određenih prirodnih vrijednosti. Istovremeno i takav
način upravljanja može otvoriti niz socijalnih i gospodarskih
problema. Primjer mogu biti parkovi prirode i
način upravljanja u njima, gdje često dolazi do problema
u tumačenju ograničenog gospodarenja, što dijelom
proizlazi iz nedefinirane nadležnosti Zakona o zaštiti
prirode i Zakona o šumama. S druge strane u nekim nacionalnim
parkovima opravdano se postavlja pitanje da
li su važnije ekološke vrijednosti ili turistička djelatnost
? Iako se danas govori o biološkoj raznolikosti, prirodnim
vrijednostima, naravno i kulturnoj baštini,potrebno
je naglasiti snažan antropogeni utjecaj osobito izražen u
Europi. Stoga su i pred zaštitom prirode u Hrvatskoj
brojni izazovi. Priroda, tj. okoliš je postaodefinitivno
“politiziraniokoliš” (Brand iGörg,2002). Današnja
zakonskazaštitaprepuna konvencija, mjera, direktivai
planova upućuje na ugroženost prirodnih uvjeta, promjene
u stanišnim uvjetima i negativan utjecaj na biološku
raznolikost. Stoga Cifrić (2007) navodi da su
mjere zaštite prirode i okoliša “čišćenje savjesti”,jer se
ne zbivaju bitni pomaci koji bi se trebali ostvariti u njihovim
ciljevima. Problem biološke raznolikosti nije u
njenomkorištenjuzaljudskepotrebe, negojeuciljui
načinunakoji se toradi, kaoiučinjenicidasetoprirodno(
jednakotakoikulturno) bogatstvokoristizakratkoročnu
dobit, uglavnom u cilju stjecanja profita
(Rifkin,2005 uCifrić,2007). Nadalje,odnos prema
zaštiti vrsta i njihovih staništa može se promatrati na
dvije razine. Na ekološkoj razini (praktična) i na kulturnoj
(teoretskoj) razini (Cifrić,2007). Pregled zaštićenih
prirodnih vrijednosti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
upućuje na raznolikost zaštite u biološkom smislu, iako
ostavlja mnoga otvorena pitanja kroz nedifinirano
upravljanje,što za posljedicu ima nejasnu valorizaciju
zaštićenog prostora.


LEGENDA:
1. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
2. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
3. GRAD ZAGREB
4. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA
5. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
6. VARAŽDINSKAŽUPANIJA
7. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
8. KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
Slika 1. Smještaj županija i grada Zagreba u sjeverozapanom dijelu Hrvatske


Figure 1Position of counties and city of Zagreb in the northwest part of Croatia




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Research results


Zaštićene prirodne vrijednosti po županijama – Protected natural values by counties


2.1 Zaštićene prirodne vrijednosti Varaždinske županije – Protected natural values in Varazdin county


Na područjuVaraždinske županije susrećemo četiri
kategorije zaštićenih prirodnih vrijednosti: “spomenik
prirode”, “značajni krajobraz”, “park šuma”i “spomenik
parkovne arhitekture”.


Od ukupno zaštićenih 29 područja na kategoriju
“spomenik prirode”otpada 7,58 ha ili 0,36 %, na kategoriju
“značajni krajobraz”otpada 1 363 ha ili 65 %, na
kategoriju “park-šuma”otpada 537 ha ili 26 % te ostatak
od 178,01 ha ili 8,5 % otpada na kategoriju “spomenika
parkovne arhitekture”. Promatrajući površinu zaštićenih
prirodnih vrijednostiVaraždinske županije u odnosu na


Tablica 1. Zaštićene prirodne vrijednostiVaraždinske županije


Table1 Protected natural values in Varaždin county


površinu cijele županije,može se zaključiti da je površina
zaštićenih prirodnih vrijednosti u županiji relativno
mala (1,7 % ili 2 085,59 ha) usporedivši je s površinom
županije (126 100 ha).


Kategorija Površina (ha) Godina Površine predložene za zaštitu
zaštite prema Prostornom planu županije
1. Park-šuma
1.1. Park-šumaTrakoščan 450 1955 Dravska park šuma,
1.2. Dravska park-šuma 87 2001 park šuma uVaraždinskimToplicama,
2. Značajni krajobraz
2.1. Područje Kalnika 1 363 1985
3. Spomenik prirode
3.1. PećinaVindija -1964 šuma oko jezera Bis u Ivancu i
3.2. Belina lipa -1964 oko kapelice Sv. Duha u Prigorcu.
3.3. Mačkova spilja iliVelika pećina -1966
3.4. Gaveznica 5,78 1998
3.5. Skupina stabala bijelih topola 1,8 2001
4. Spomenik parkovne arhitekture
4.1. Arboretum Opeka 52 1947
4.2. Varaždinsko groblje 6,17 1966
4.3. Maruševec – park oko dvorca 6,78 1962
4.4. Križovljangrad – park uz Dvorac 30,99 1952
4.5. Park u Bajnskim dvorima 10,42 1968
4.6. Park uVelikom Bukovcu 10,88 1963
4.7. Park uVidovcu 1,45 1972
4.8. Park u Jalkovcu 2,68 1972
4.9. Parku Šaulovcu 5,64 1970
4.10. Park u Martijancu 6,16 1969
4.11. Parku Klenovniku 16,07 1963
4.12. Park u Novom Marofu 13,7 1962
4.13. Park u Varaždinskim Toplicama 15,07 1963
4.14. Skupina stabala kod Varaždinskih toplica -1963
4.15. Dvije lipe u Bednji -1969
4.16. Dva divlja kestena i jablan u Martijancu -1969
4.17. Belina lipa u Visokom -1966
4.18. Platana u Jalžabetu -1963
4.19. Platana u Varaždinu -1975
4.20. Tisa u Varaždinu -1975
4.21. Lipa u Ivancu -1962
Ukupna površina 2085,59 ha




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


2.2 Zaštićene prirodne vrijednosti Zagrebačke županije–Protected natural values in Zagreb county


Zagrebačka županija je najveća u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj, a s obzirom na površinu ima mali broj zaštićenih
prirodnih vrijednosti koje su svrstane u sljedeće
kategorije: park prirode, park-šuma, značajni krajobraz,
posebni rezervat, spomenik prirode i spomenik
parkovne arhitekture.


Tablica 2. Zaštićene prirodne vrijednosti Zagrebačke županije


Table2 Protected natural values in Zagreb county


Kategorija “parka prirode” s površinom od
30 623,22 ha zauzima 88,16 % površine zaštićenih
dijelova prirode Zagrebačke županije. U kategoriji
“park – šuma”zaštićena su 2 područja koja zauzimaju
površinu od 379,15 ha ili 1,09 % od ukupne površine
po dručja pod zaštitom, dok su u kategoriji “značajni


Kategorija Površina (ha) Godina zaštite
1. Park prirode
1.1. Medvednica,dio (20%)
1.2. Žumberak i Samoborsko gorje dio (78 %)
4 593,22
26 030,00
1981
1999
2. Park šuma
2.1. Anin dol-Tepec
2.2. Tepec – Palačnik - Stražnik
29
350,15
1963
1970
3. Značajni krajobraz
3.1. Slapnica
3.2. Okić grad-okolica
3.3. Zelinska glava
319,80
6,60
951,56
1964
1970
1991
4. Posebni rezervat
4.1. Smerovišće
4.2. Dubravice
4.3. Jastrebarski lugovi
4.4. Sava kod Zaprešića
4.5. Strmec-Sava
4.6. Crna Mlaka
4.7. Varoški lug
4.8. Markovčak-Bistra,dio (61%)
4.9. Stupnički lug
4.10. Japetić
4.11. Novakuša
4.12. Česma
4.13. Grabik-odjel 32 b
4.14. Varoški lug
3
6
61,18
243
287
650
811,39
151,46
18
28,80
2,28
48,53
18
91
1963
1966
1967
1970
1970
1980
1982
1963
1964
1975
1982
1982
1983
1988
5. Spomenik prirode
5.1. Grgosova spilja
5.2. Velika Gorica - “turski”hrast lužnjak
5.3. Šupljak-tisa
5.4. Vrbovec-velelisna lipa
5.5. Bijeli bor
5.6. Rakitovec-hrast lužnjak
-
-
-
-
-
-
1974
1964
1964
1965
1966
2001
6. Spomenik parkovnearhitekture
6.1. Lug-park oko dvorca
6.2. Jastrebarsko-park oko dvorca
6.3. Samobor-park u Langovoj 39
6.4. Božjakovina-park oko dvorca
6.5. Samobor-park u Bistracu
6.6. Gornja Bistra-lječilišni park
6.7. Samobor-park Mojmir
6.8. Samobor-tisa
6,80
9,47
0,60
6,86
2
7,72
1,01
-
1948
1961
1962
1965
1969
1971
1976
1963
Ukupna površina 34 734,43




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


krajobraz”3 područja s površinom od 1 277,96 ha ili
3,68 %. U kategoriji “posebni rezervat”zaštićeno je 14
područja s površinom od 2 419,64 ili 6,97 %. U kategoriji
“spomenik prirode”zaštićeno je 6 područja,čija je
površina neznatna i nije izražena u hektarima. Kategorija
“spomenik parkovne arhitekture”ima 8 područja
ukupne površine 34,46 ha ili 0,1 % od ukupne površine
zaštićenih prirodnih vrijednosti.


2.3 Zaštićene prirodne vrijednosti Grada Zagreba


Iako razmjerno malo, područje grada Zagreba ima
priličan broj zaštićenih prirodnih vrijednosti.Tose ponajprije
odnosi na područja u kategoriji “spomenik parkovne
arhitekture”, gdje su zaštićena 22 područja,
ukupne površine od 349,7 ha, odnosno 2,4 % od
ukupne zaštićene površine. Potom slijedi kategorija
“posebni rezervat”,koja ima 8 područja ukupne površine
844,25 ha, odnosno zauzima 5,8 % ukupne zaštićene
površine. U kategoriji “park prirode” nalazi se
samo Medvednica (dio, 53 %) koja je zaštićena 1981.
godine u površini od 12 180,78 ha,što predstavlja 83 %
ukupne zaštićene površine. Kategorija “park – šuma”
ima također samo jedno područje, a to je Dotrščina po-


Tablica 3. Zaštićene prirodne vrijednosti Grada Zagreba


Table 3 Protected natural values in the City of Zagreb


U Zagrebačkoj županiji ukupno je zaštićeno
34 734,43 ha, ukoliko se izuzme površina posebnog rezervata
Markovčak – Bistra (dio 61 %)od 151,46 ha
koji se nalazi unutar parka prirode Medvednica (dio,


20 %), onda je ukupna površina 34 582,97 ha,što u odnosu
na površinu županije od oko 300 000 ha iznosi
približno 11,52 %.


–Protected natural values in the City of Zagreb


vršine 400 ha, odnosno 2,8 % koja je zaštićena 1964.
godine. U kategoriji “značajni krajobraz”nalaze se 2
područja ukupne površine 768 ha, što iznosi 5,3 %
ukupne zaštićene površine, a u kategoriji “spomenik
prirode”zaštićena su 4 područja,čija površina nije izražena
u hektarima,budući se radi o maloj površini.


Od ukupne površine grada Zagreba koja iznosi
64 135,5 ha, zaštićeno je 14 542,73 ha.Odnosno ako se
izuzme površina posebnih rezervata šumske vegetacije od
844,25 ha,koji se nalaze unutar parka prirode Medvednica,
onda je ukupna zaštićena površina 13 698,48 ha, odnosno
21,4 %.


Kategorija Površina (ha) Godina zaštite
1. Park prirode
Medvednica, dio (53 %) 12 180,78 1981
2. Posebni rezervat
2.1. Bliznec – Šumarev grob
2.2. Gračec – Lukovica – Rebar
2.3. Mikulić potok – Vrabečka gora
2.4. Pušinjak – Gorščica
2.5. Rauchova lugarnica – Desna Trnava
2.6. Tusti vrh – Kremenjak
2.7. Babji zub – Ponikve
2.8. Markovčak – Bistra, dio (39 %)
175,73
23,41
90,93
186,79
101,01
20
148,60
98,78
1963
1963
1963
1963
1963
1963
1963
1963
3. Park šuma
3.1. Dotrščina 400 1964
4. Značajni krajobraz
4.1. Lipa – Rog
4.2. Goranec
218
550
1975
1977
5. Spomenik prirode
5.1. Veternica – spilja
5.2. Zagreb – paulovnija u Kuševićevoj 5
5.3. Cerje – klen
5.4. Zagreb – divlji kesten
-
-
-
-
1979
1964
1964
1968
6. Spomenik parkovnearhitekture
6.1. Zagreb – Botanički vrtFarmaceutsko–biokemijskog fakulteta
6.2. Zagreb – Botanički vrtPrirodoslovno-matematičkog fakulteta
6.3. Zagreb – park u Jurjevskoj 27
6.4. Zagreb – Mallinov park
6.5. Zagreb – park u Mlinovima 72
2,49
4,70
0,75
3,11
0,50
1969
1971
1948
1960
1963




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


6.6. Zagreb – park Maksimir
6.7. Zagreb – park Ribnjak
6.8. Zagreb – park u Jurjevskoj 30
6.9. Zagreb – park Zrinjevac
6.10.Zagreb – park na trgu kralja Tomislava
6.11.Zagreb – Strossmayerov park
6.12.Zagreb – park uz dvorac Junković
6.13.Zagreb – vrt zgrade u Prilazu Đure Deželića 14
6.14.Zagreb – park Opatovina
6.15.Zagreb – park Petra Svačića
6.16.Zagreb – perivoj srpanjskih žrtava
6.17.Zagreb – park Kralja Petra Krešimira
6.18.Gračani – oskoruša
6.19.Zagreb – pustenasta paulovnija
6.20.Gračani – oskoruša
6.21. Zagreb – mamutovac u ul. M. Pijade 115
6.22.Zagreb – obalni mamutovac na Paunovcu
316
5
0,15
3
3,45
2
2,50
0,01
0,85
0,69
2,10
2,40
-
-
-
-
-
1964
1970
1970
1970
1970
1970
1971
1998
2000
2000
2000
2000
1966
1967
1966
1970
1998
Ukupna površina 14 542,73 ha


2.4 Zaštićene prirodne vrijednosti Bjelovarsko-bilogorske županije


Protected natural values in Bjelovar and Bilogora county


Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je u sje-jedno zaštićeno stablo, a to je stablo ginka u Daruvaru,
verozapadnoj Hrvatskoj te ima najmanje zaštićenih pri-koje je zaštićeno u kategoriji “spomenik parkov ne arhirodnih
vrijednosti u usporedbi sa susjednim županijama. tekture”1967. godine.
Iako površinom velika županija (265 200 ha) ima tek


2.5 Zaštićene prirodne vrijednosti Koprivničko-križevačke županije


Protected natural values in Koprivnica and Križevci county


Koprivničko-križevačka županija ima ukupno 14 za-prirode” i “spomenik parkovne arhitekture”. Ukupna
štićenih dijelova prirode u pet kategorija: “posebni re-zaštićena površina iznosi 4 078,85 ha, ali ako se izuzme
zervat”, “park-šuma”, “značajni krajobraz”, “spomenik površina posebnog rezervata Mali Kalnik koji se nalazi


Tablica 4. Zaštićene prirodne vrijednosti Koprivničko - križevačke županije


Table4 Protected natural values in Koprivnica and Križevci county


Kategorija Površina (ha) Godina zaštite
1. Posebni rezervat
1.1. Đurđevački pijesci
1.2. Mali Kalnik
1.3. Veliki Pažut
1.4. Crni jarci
1.5. Dugačko brdo
19.5
5,35
1 000
72,25
10,91
1963
1985
1983
1965
1973
2. Park šuma
2.1. Župetnica 80 1983
3. Značajni krajobraz
3.1. Kalnik, dio (68 %)
3.2. Čambina
2 837
50
1985
1999
4. Spomenik prirode
4.1. Pitomi kesten u području Močila
4.2. Repaš - sedam stabala hrasta lužnjaka
4.3. Stara lipa u Novigradu Podravskom
4.4. Zovje kod Đelekovca
-
0,1
-
1
2001
1998
2002
2000
5. Spomenik parkovnearhitekture
5.1. Park kod OŠ Vladimir Nazor u Križevcima
5.2. Park kod Više Poljoprivredne škole u Križevcima
1,33
1,41
1971
1971
Ukupna površina 4 078,85 ha




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


mental models that guarantee their survival and ensure active protection, utilization
and improvement of the natural environment. These sites play an important
role in the tourist, recreational and health valorisation based on
primary values of the natural surrounding. In view of the limited possibilities
of utilizing the protected parts of nature and of their general and specific protection,
these sites may only be used in a strictly controlled and moderate
manner.


There is a large number of protected natural values in the northwest part of
Croatia. Almost all categories of protection are present. Protected natural values
are shown in the tables with their basic features and a brief description,
by counties.


Aproximately 11.52% of the total area in Zagreb county is protected, while
in the City of Zagreb 21.4% of the total area is under protection. Bjelovar and
Bilogora county has the least protected area, less than 1% of the total area.
Protected natural values in Koprivnica and Križevci county cover 2.36%, in
Međimurje county 19.87%, in Krapina and Zagorje county 5.1%, and in Sisak
and Moslavina county 15.34% of the total county area.


Key words:nature protection, protected natural values, valorisation




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


u sklopu značajnog krajobraza Kalnik, tada ukupna površina
zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Koprivničko-
križevačke županije iznosi 4 073,50 ha. U
kategoriji «značajni krajobraz» zaštićena su 2 područja
s površinom od 2 887 ha ili 70,8 %, u kategoriji “posebni
rezervat” zaštićeno je 5 područja s površinom od
1 108,01 ha ili 27,2 % u odnosu na cjelokupno zaštiće nu
površinu. U kategoriji “park-šuma” zaštićeno je 1
područje površine 80 ha koji zauzima 2 %, a u kategoriji
«spomenik prirode» zaštićena su 4 područja čija je
ukupna površina 1,1 ha odnosno 0,03 % i kategorija
“spomenik parkovne arhitekture” ima 2 područja ukup ne
površine 2,74 ha ili 0,07 % od ukupne površine zaštićenih
dijelova prirode. Od ukupne površine županije
koja iznosi 174 600 ha, zaštićeno je 2,36 %.


2.6 Zaštićene prirodne vrijednosti Međimurske županije


Protected natural values in Međimurje county


Međimurska županija ima tri kategorije zaštićenih
prirodnih vrijednosti: “spomenik prirode”, “značajni
krajobraz” i “spomenik parkovne arhitekture”. Značajni
krajobraz Mura jedini je u Međimurskoj županiji,
a čini 99 % ukupno zaštićene površine na području ove
županije. U kategoriji “spomenik prirode”zaštićeno je
5 područja od kojih značajnu površinu imaju samo Be-


Tablica 5. Zaštićene prirodne vrijednosti Međimurske županije


Table5 Protected natural values in Međimurje county


dekovićeve grabe – vlažne livade površine 13 ha. U kategoriji
“spomenik parkovne arhitekture”zaštićeno je
8 područja, a samo perivoj Zrinski u Čakovcu ima površinu
koja se može izraziti u hektarima (13,5 ha).Od
ukupne površine županije koja iznosi 72 956 ha, zaštićeno
je 19,87 % površine.


Kategorija Površina (ha) Godina zaštite
1. Spomenik prirode
1.1. Donji Vidovec – hrast lužnjak
1.2. Novo Selo Rok – kesteni i livada
1.3. Vratišinec – skupina stabala oko Crkve Sv. Križa
1.4. Vratišinec – skupina smreke na groblju
1.5. Bedekovićeve grabe – vlažne livade
-
-
-
-
14 469,40
1995
1969
1969
1969
2002
2. Značajni krajobraz
2.1. Mura 13,5 2002
3. Spomenik parkovne arhitekture
3.1. Čakovec – perivoj Zrinski
3.2. Nedelišće – platana
3.3. Strelec – stara lipa
3.4. Donja Dubrava – ginko
3.5. Vučetinec – tulipanovac
3.6. Pribislavec – magnolija
3.7. Čakovec – dvije glicinije
3.8. Sveti Urban – dvije platane
-
-
-
-
-
-
-
-
1975
1963
1969
1995
1995
2001
1995
1995
Ukupna površina 14 495,9 ha


2.7 Zaštićene prirodne vrijednosti Krapinsko-zagorske županije


Protected natural values in Krapina and Zagorje county


Zaštićene prirodne vrijednosti svrstane su u četiri nik prirode”zaštićena su četiri područja koji imaju
kategorije: “park prirode”, “značajni krajobraz”, “spo-malu površinu koja nije izražena u hektarima. Kategomenik
prirode”i “spomenik parkovne arhitekture”. U rija “spomenik parkovne arhitekture”ima 9 područja
kategoriji “park prirode”zaštićena je samo Medved-ukupne površine 59,58 ha, što je 0,96 % ukupne povrnica,
odnosno 27 % njene ukupne površine koji pripada šine zaštićenih prirodnih vrijednosti na području ove
ovoj županiji. Kategorija “značajni krajobraz” ima županije. U Krapinsko – zagorskoj županiji zaštićeno
2 područja jednake površine (50 ha), s time da je Zele-je ukupno 6 211,58 ha, što čini 5,1 % površine županije


njak zaštićen 1949. godine, a Sutinske toplice 1980. (122 422 ha).


godine. Zajedno u ukupnoj površini zaštićenih prirod


nih vrijednosti zauzimaju 1,6 %. U kategoriji “spome




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


Tablica 6. Zaštićene prirodne vrijednosti Krapinsko-zagorskežupanije


Table6 Protected natural values in Krapina and Zagorje county


Kategorija Površina (ha) Godina zaštite
1. Park prirode
1.1. Medvednica – dio 27% 6 052 1981
2. Značajni krajobraz
2.1. Zelenjak
2.2. Sutinske toplice
50
50
1949
1980
3. Spomenik prirode
3.1. Hušnjakovo
3.2. Gupčeva lipa
3.3. Horvatove stube – tisa
3.4. Stubičke toplice – hrast-Galženjak
-
-
-
-
1948
1957
1964
1965
4. Spomenik parkovnearhitekture
4.1. Marija Bistrica – park oko dvorca
4.2. Stubički Golubovec – park oko dvorca
4.3. Mirkovec – park oko dvorca
4.4. Gornja Bedekovčina
4.5. Bežanec – park oko dvorca
4.6. Donje Oroslavlje-park oko dvorca
4.7. Selnica – park oko dvorca
4.8. Klokovec – park oko dvorca
4.9. Miljana – park oko dvorca
1,92
21,535,78
4,92
6,50
2,96
9,90
4,32
1,75
1950
1952
1965
1965
1965
1965
1969
1970
1971
Ukupna površina 6 211,58


2.8 Zaštićene prirodne vrijednosti Sisačko – moslavačke županije


Protected natural values in Sisak and Moslavina county


Zaštićene prirodne vrijednosti u Sisačko-moslava-rode”, “regionalni park”, “posebni rezervat”, “spomenik
čkoj županiji svrstane su u šest kategorija: “park pri-prirode”, “park-šuma” i “spomenik parkovne arhitek-
Tablica 7. Zaštićene prirodne vrijednosti Sisačko-moslavačkežupanije


Table7 Protected natural values in Sisak and Moslavina county


Kategorija Površina (ha) Godina zaštite
1. Posebni rezervat
1.1. Krapje đol
1.2. Rakita
1.3. Đon močvar
25
-
20
1963
1969
1964
2. Park prirode
2.1. Lonjsko i Mokro polje – dio – 94 % 47 578 1990
3. Regionalni park*
3.1. Moslavačka gora* 15 295,49 2007
4. Spomenik prirode
4.1 Sisak – hrast lužnjak – Julius -1998
5. Park šuma
5.1 Kotar – Stari gaj
5.2. Petrova gora – Biljeg
5.3. Potok – Novska
5.4. Brdo Djed
5 218
102
233,01
27,77
1975
1969
1993
2000
6. Spomenik parkovne arhitekture
6.1. Park – Strossmayerovo šetalište u Petrinji
6.2. Sisak – hrast lužnjak
1,50
-
1969
1998
Ukupna površina 68 500,77 ha


* Regionalni park Moslavačka gora nalazi se pod preventivnom zaštitom od 2007. godine i obuhvaća površinu od 15 296 ha.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


ture”. U kategoriji “posebni rezervat”je 45 ha ili 0,07 %
ukupno zaštićene površine, na kategoriju “park prirode”
otpada 47 578 ha ili 69,46 %, na park-šume otpada
5 580,78 ha ili 8,15 %, a ostatak od 1,5 ha ili 0,002 % otpada
na “spomenike parkovne arhitekture”. Površina zaštićenih
prirodnih vrijednosti Sisačko-moslavačke
županije u odnosu na površinu cijele županije iznosi
15,34 %. Površina županije je 446 300 ha, a zaštićenih
prirodnih vrijednosti 68 455,77 ha (posebni rezervati nalaze
se unutar parka prirode Lonjsko i Mokro polje).


Napomena: Početkom veljače 2008. godine Mini-
star stvo kulture proglasilo je preventivnu zaštitu koridora
Mura-Drava na području Republike Hrvatske i to u


3. RASPRAVAPovijest razvoja ljudskog društva vezana je uz stalnu
borbu čovjeka kao misaonog bića za život i blagostanje.
U toj borbi čovjek uvijek mijenja prirodu i okoliš kako
bi ih prilagodio svojim potrebama (Španjol,1996). U
današnje vrijeme ti utjecaji uglavnom su usmjereni na
zaštićene prirodne vrijednosti i ostala prirodna bogatstva.
Bez obzira na toŠpanjoli dr.(2003) smatraju da
Hrvatska nimalo ne zaostaje u zaštiti svojih nacionalnih
ljepota u odnosu na druge zemlje.
Zbog negativnog utjecaja čovjeka,mijenja se raznolikost
složenih bioloških sustava te često pritom dolazi do
narušavanja prirodne ravnoteže. Nestankom različitih
vrs ta i njihovih staništa smanjuje se ekološka stabilnost
prirodnih sustava. Kako za osnovna prirodna bogatstva
nema nadomjestaka, svaka izgubljena vrsta ili ekosustav
predstavlja nepovratni i trajni gubitak za biološku raznolikost
određenog područja (Čehulić,2002).
Sjeverozapadna Hrvatska najbliža je europskim
zemljama i predstavlja svojevrsnu vezu ostalih dijelova
Hrvatske s Europom radi svoga zemljopisnog položaja.
U svakom slučaju ona bi trebala više koristiti i valorizirati
zaštićene prirodne vrijednosti i na tome temeljiti
svoj razvoj. Jedan od razvojnih potencijala vezan uz
mnogobrojna zaštićena područja, kao i područja koja će
biti zaštićena je svakako turizam i turistička valorizacija
zaštićenih prirodnih vrijednosti. Činjenica je da danas
turizam sve više preferira kontakt čovjeka s prirodom,
njezinim potpunim doživljavanjem. Osim toga,turizam
je izvanredna mogućnost da se zaštićene prirodne vrijednosti
ekonomski valoriziraju, posebno usklađivanjem
ciljeva zaštite sa stupnjem i oblikom turističkog
razvoja. Međutim, turizam nosi sa sobom opasnost od
razaranja svoje vlastite baze, a to je prirodni okoliš.
Može se čak dogoditi da zaštićena prirodna vrijednost
postane bespredmetna uslijed prevelikog i učestalog posjećivanja
od strane turista (Španjol,1993). Jednako
tako suvremeni turizam mijenja regije ne samo u ekolo


škom smislu,nego i demografskom, socijalnom i gospodarskom.
Radi zaštite prirodnih vrijednosti i uporabe
kategoriji “regionalni park”, površine 144 695,52 ha.
Regionalni park Mura-Drava prostire se na području
5 županija: Međimurske,Varaždinske, Koprivničko-križevačke,
Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije.
S obzirom da se nalazi pod preventivnom
zaštitom, regionalni park Mura-Drava nije uzet u obračun
zaštićenih površina navedenih županija u ovom
članku (Međimurska,Varaždinska i Koprivničko-križevačka
županija).


– Discussion
zemljišta potrebno je dobro i stručno uskladiti turistički
razvoj s planiranjem uprostoru.
Često se ističe da moderni turizam pretvara prirodni
okoliš u “turistički raj”,time što ga poboljšava u smislu
novog estetskog ideala. No,još su češća gledišta i stavovi
koji smatraju da turizam vulgarno transformira i
nepopravljivo oštećuje okoliš, iako često i sam turizam
služi kao politički argument zaštite prostora. Uočavajući
određena destruktivna svojstva turizma, problematiziran
je osnovni turistički paradoks koji u osnovi znači da turizam,
kao jedna od reakcija na ekološku krizu, služeći
se metodama industrijskog rasta i sam generira ekološke
probleme i konačno potrebu bijega koja se nastoji razriješiti
različitim projektima “alternativnog turizma”
(Dragičević,1987). Zbog toga je i turizam specifična
gospodarska djelatnost u kojoj su zastupljene mnoge
uloge karakteristične za gospodarske grane. Negativni
utjecaj turizma očituje se u fizičkoj ili prostorno-ekološkoj,
socijalno-ekonomskoj, društveno-moralnoj i demografskoj
degradaciji prostora i turističke destinacije
(Španjol,1987).
Vrlo osjetljivo pitanje je kako sačuvati prirodne vrijednosti
nekog prostora, a ujedno ga turistički valorizirati.
Velika opasnost prijeti ako se predimenzioniraju
turistički potencijali nekog prostora. Prihvatni kapacitet
mora biti usklađen s ekološkim kapacitetom.Tobi
trebale biti odrednice održivog turizma. Neovisno da li
se radi o zaštićenom ili nezaštićenom području na temelju
zakona o zaštiti prirode. U smjernicama razvoja
potrebno je izbjegavati da zaštićeno područje postane
klasično turističko odredište, vođeno isključivo ekonomskim
razvojem.
Kada se govori o zaštićenim prirodnim cjelinama,
treba spomenuti da one pružaju izuzetnu priliku za
predstavljanje mnogobrojnih djelatnosti. Neke od njih
su: znanstveno–istraživačke posjete, osnivanje stručnih
službi za prezentaciju i čuvanje zaštićenih prirodnih


vrijednosti (stručni vodiči, ogledni panoi, čuvari i sl.),
održavanje kulturnih manifestacija u zaštićenim podru




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


čjima s naznakom prirodnosti i izvornosti ovih krajeva,
održavanje stručno-znanstvenih skupova u prostoru zaštićenih
dijelova prirode i sl. (Španjol,1993). U smislu
vrednovanja bitno je postojanje jasnog i definiranog
upravljanja unutar zaštićenih područja. Naravno ovdje
je nužno razlikovati stupanj i oblik zaštite koji je zakonski
određen. Stoga Marinović-Uzelac (2001) navodi
kako prostorne planove nije potrebno izrađivati za
sve vrste zaštićenih prostora, a za neke je to i nemoguće.
Temeljni uvjeti koje zaštićeni prostor mora zadovoljavati
da bi prostorni plan imao smisla su sljedeći: izvjesna
prostranost teritorija, diferenciranost zaštite i
uporabe zemljišta, te izloženost utjecaju vanjskih čimbenika
(Marinović-Uzelac,2001). Uzevši u obzir
bilo koje zaštićeno područje, njegovu prirodnost i očuvanost,
može se razlikovati ukupni ekološko–turistički
potencijal zaštićenih prirodnih vrijednosti. Za postizanje
toga cilja potrebno je neka područja obnoviti ili revitalizirati;
posebice ona vezana uz povijesna zbivanja. Metodologija
obnove povijesnih prirodnih vrijednosti temelji
se na teoriji zaštite,u kojoj postoje neke specifičnosti jer
se tu radi o živim organizmima, ponajprije biljnim koji
se neprestano mijenjaju i teško ih je valorizirati. Osim
spomeničkog dijela; cjelinu najčešće u nekim kategorijama,
kao što je npr. spomenik parkovne arhitekture čini
i graditeljsko naslijeđe velike povijesne i umjetničke
vrijednosti. U obnovi povijesnih parkova rijetko se
može primijeniti samo jedna metoda, već će najčešće
biti potrebna kombinacija nekoliko metoda obnove,kao
što su konzervacija, revitalizacija, restauracija, rekonstrukcija,
rekompozicija i replika (Šćitaroci,1992).


Da bi se ostvarile osnovne uloge zaštićenih područja,
potrebno je njihov prostor planski organizirati. Samo se
planiranje provodi sa svrhom usklađenog razmještaja
različitih funkcija zaštite i unaprjeđenja prirodnih vrijednosti,
s potrebama izgradnje infrastrukture za dopuštene
i prihvatljive oblike korištenja zaštićenog područja, ponajprije
rekreaciju i turizam (Martinić,2010).


Budući da su zaštićene prirodne vrijednosti službeno
kategorizirane prema Zakonu o zaštiti prirode
(NN 70/05) olakšano je njihovo vrednovanje. Istovremeno
različite oblike vrednovanja potrebno je provoditi
mjerama upravljanja, posebice kroz javne
ustanove. Nažalost rijetki su primjeri sustavnog ulaganja
i provođenja određenih projekata. U pogledu zaštite,
osnovni oblik trebao bi biti opća zaštita prirodne
sredine i očuvanje većih prostora prirodnog i antropogenog
krajolika od devastacije i prevelikih promjena
radi gospodarskog utjecaja i izgradnje (MarinovićUzelac,
2001). Stoga i dolazi često do neshvatljivih
zahtjeva za brzom zaštitom određenih prostora (šumski
kompleksi), a zanemaruje se razvoj unutar već zaštićenih
područja. Često takvi zahtjevi dolaze kroz institucionalni
okvir. Uloga parkova prirode jedan je od
takvih primjera gdje bi oni trebali biti veći pojasevi za
zaštitu specifičnih dijelova prirode osobito posebnih
rezervata. Danas su neki parkovi prirode (npr. Medvednica)
posebno ugroženi urbanizacijom, a u manjoj
mjeri neprimjerenim gospodarenjem prirodnim bogatstvima.
Stoga valorizacija u istraživanim županijama i
općenito u svim zaštićenim područjima treba usmjeriti
razvoj,naglašavajući ekološke vrijednosti, ali ovisno o
stupnju zaštite povezivati i druge djelatnosti zbog socijalnog
i gospodarskog učinka.


4. ZAKLJUČAK – Conclusion



Cjelokupni prostor sjeverozapadne Hrvatske potrebno
je vrednovati i selektivno koristiti sukladno njegovim
osnovnim značajkama,koje ukazuju na najbolju moguću
namjenu, bila ona razvojna ili zaštitna.

Povećanjem kvalitete prostora sjeverozapadne Hrvatske
i ravnomjernim korištenjem bogatstava može se
postići viši stupanj razvijenosti te ostvariti napredak i
viša kvaliteta života stanovništva ovoga prostora.
– Zaštićene prirodne vrijednosti pružaju izuzetnu i
neponovljivu mogućnost aktivne zaštite, korištenja
i unaprjeđenja prirodnog okoliša u području sjeverozapadne
Hrvatske.
– Uzevši u obzir zapušteno stanje i stupanj očuvanosti
pojedinih zaštićenih dijelova prirode na području
sjeverozapadne Hrvatske,svakako je potrebno više
pozornosti obratiti upravo na održavanje i revitalizaciju
njihovih vrijednosti s ciljem podizanja razine
svijesti lokalnog stanovništva o njihovoj vrijednosti
i istinskom značenju za svoj kraj.


– Mogućnosti i predispozicije sjeverozapadne Hrvatske
osiguravaju uvjete za kvalitetniju provedbu
mjera upravljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima
i povezanost s turističkom djelatnošću, stoga
se danas ne može govoriti o dovoljnoj prostornoj i
biološko-ekološkoj valorizaciji.
– Upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i
korištenje u turizmu mora se provesti kroz zoniranje
prostora zaštićenih prirodnih vrijednosti za prihvat
posjetitelja, a u isto vrijeme sačuvati kvalitetu tog
prostora,koji je jedan od razloga dolaska turista.

Postojeća zaštićena područja potrebno je očuvati u izvornom
stanju naravno uz povećana ulaganja,budući
da neka od njih imaju i povijesnu vrijednost, samim
time sastavni su dio prirodne i kulturne baštine.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62


5. ZAHVALA–Acknowledgement


Rad je izrađen u okviru izrade diplomskog rada pod verozapadne Hrvatske”.
naslovom “Analiza zaštićenih prirodnih vrijednosti sje


6. LITERATURA– References


Brand,U., C. Görg,2002: Nachhaltige Globalisierung
? Sustainable Development als Kitt des neoliberalen
Scherbenhaufens. In: Görg,
Ch./Brand, U. /Hrsg./. Mythen globalen Umweltmanagements.:
Westfälisches Dampfboot.
12–47., Münster.


Cifrić,I., 2007: Pravo na život ili izumiranje. Biološka
raznolikost kao vrijednost, Soc. ekol. 16, (4):
297–319., Zagreb.


Čehulić,I., 2002: Zaštićeni dijelovi prirode na području
varaždinske županije, Diplomski rad, Sveučilište
u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.


Dragičević,M., 1987: Problemi saturacije jugoslavenskog
turističkog prostora,Turizam i prostor –
ekološki aspekti konfliktnih situacija, Zbornik
radova 1–16., Zagreb.


Koščević,J., 2002: Zaštićeni dijelovi prirode na području
Koprivničko-križevačke županije, Diplom
ski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski
fakultet, Zagreb.


Marinović-Uzelac,A., 2001: Prostorno planiranje.
Dom i svijet. 548 str., Zagreb.


Martinić, I.2010: Upravljanje zaštićenim područji ma
prirode, planiranje, razvoj i održivost, Sveučilište
u Zagrebu, Šumarski fakultet, 367 str.,
Zagreb.


Rauš,Đ., 1991: Zaštita prirode i čovjekova okoliša,
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 254
str., Zagreb.


Šćitaroci,M., O. 1992: Hrvatska parkovna baština –
zaštita i obnova, Školska knjiga, 215 str., Zagreb.


Španjol, Ž.1993: Uloga posebno zaštićenih objekata
prirode u turizmu, Glasnik za šumske pokuse,
posebno izdanje 4: 213–244., Zagreb.


Španjol, Ž.1996: Zaštita prirode i okoliša u Republici
Hrvatskoj, Šum. list 120 (3–4): 107–119.,
Zagreb.


Španjol, Ž.1997:Turizam i zaštita prirode i čo vjekova
okoliša, Soc. ekol. vol 6, 1–2: 93–108., Zagreb.


Španjol,Ž., D.Barčić, R.Rosavec,2003: Zaštićeni
dijelovi prirode naVelebitu, Šum. list, posebno
izdanje, 93–106., Zagreb.


Zakon o zaštiti prirode (Narodne Novine 70/05).


www izvori


Državni zavod za zaštitu prirode.


URL:http://www.dzzp.hr/zpodrucja_zpodrucjarh.html


(1.3. 2010.).
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i
drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima Za


grebačke županije.
URL: http://www.priroda-zagrebacka.hr/(5. 3. 2010.).
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vri


jednostima na području Međimurske županije.
URL: http://www.medjimurska-priroda.info/(22. 3.
2010.).
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Krapinsko-zagorske


županije.
URL: http://www.zagorje-priroda.hr/(15. 3. 2010.).
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim


vrijednostima Sisačko-moslavačke županije.
URL: http://www.zastita-prirode-smz.hr/index.html


(22.3. 2010.).


SUMMARY: The Republic of Croatia is unique in terms of its natural
beauty and diversity, as well as natural and human potential. Every county in
Croatia, including the counties in the north of the country, boasts of distinctly
specific landscapes and natural values.


Specially protected sites of exceptional value provide an inexhaustible subject
of research into the structure, composition, survival and development of
natural ecosystems. They supply basic information on syndynamic patterns;
in turn, this information is used in the management procedures and develop