DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62 u cijelosti. Zaštićene prirodne vrijednosti sjeverozapadne Hrvatske navedene su prema trenutnoj geografskoadministrativnoj podjeli Republike Hrvatske, odnosno prema županijama. Na istraživanom području zakonskom regulativom obuhvaćen je niz površinski manjih i većih područja. U smislu valorizacije može se raspravljati o dovoljnoj zaštiti, zatim neprimjerenom odnosu prema prirodnim vrijednostima i prenaglašenom isticanju zaštite i širenju tih područja. Naravno da se zaš tićena područja, posebice u odnosu prema postojećoj kategorizaciji mogu razlikovati s obzirom na nacionalno, regionalno i lokalno značenje. Smisao same zaštite bez obzira na važnosti trebao bi se temeljiti na kvalitetnom upravljanju u okviru javnih ustanova,što bi jamčilo očuvanje određenih prirodnih vrijednosti. Istovremeno i takav način upravljanja može otvoriti niz socijalnih i gospodarskih problema. Primjer mogu biti parkovi prirode i način upravljanja u njima, gdje često dolazi do problema u tumačenju ograničenog gospodarenja, što dijelom proizlazi iz nedefinirane nadležnosti Zakona o zaštiti prirode i Zakona o šumama. S druge strane u nekim nacionalnim parkovima opravdano se postavlja pitanje da li su važnije ekološke vrijednosti ili turistička djelatnost ? Iako se danas govori o biološkoj raznolikosti, prirodnim vrijednostima, naravno i kulturnoj baštini,potrebno je naglasiti snažan antropogeni utjecaj osobito izražen u Europi. Stoga su i pred zaštitom prirode u Hrvatskoj brojni izazovi. Priroda, tj. okoliš je postaodefinitivno “politiziraniokoliš” (Brand iGörg,2002). Današnja zakonskazaštitaprepuna konvencija, mjera, direktivai planova upućuje na ugroženost prirodnih uvjeta, promjene u stanišnim uvjetima i negativan utjecaj na biološku raznolikost. Stoga Cifrić (2007) navodi da su mjere zaštite prirode i okoliša “čišćenje savjesti”,jer se ne zbivaju bitni pomaci koji bi se trebali ostvariti u njihovim ciljevima. Problem biološke raznolikosti nije u njenomkorištenjuzaljudskepotrebe, negojeuciljui načinunakoji se toradi, kaoiučinjenicidasetoprirodno( jednakotakoikulturno) bogatstvokoristizakratkoročnu dobit, uglavnom u cilju stjecanja profita (Rifkin,2005 uCifrić,2007). Nadalje,odnos prema zaštiti vrsta i njihovih staništa može se promatrati na dvije razine. Na ekološkoj razini (praktična) i na kulturnoj (teoretskoj) razini (Cifrić,2007). Pregled zaštićenih prirodnih vrijednosti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj upućuje na raznolikost zaštite u biološkom smislu, iako ostavlja mnoga otvorena pitanja kroz nedifinirano upravljanje,što za posljedicu ima nejasnu valorizaciju zaštićenog prostora. LEGENDA: 1. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 2. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 3. GRAD ZAGREB 4. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA 5. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA 6. VARAŽDINSKAŽUPANIJA 7. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 8. KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA Slika 1. Smještaj županija i grada Zagreba u sjeverozapanom dijelu Hrvatske Figure 1Position of counties and city of Zagreb in the northwest part of Croatia |