DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec, B Dorbić: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 51-62 ture”. U kategoriji “posebni rezervat”je 45 ha ili 0,07 % ukupno zaštićene površine, na kategoriju “park prirode” otpada 47 578 ha ili 69,46 %, na park-šume otpada 5 580,78 ha ili 8,15 %, a ostatak od 1,5 ha ili 0,002 % otpada na “spomenike parkovne arhitekture”. Površina zaštićenih prirodnih vrijednosti Sisačko-moslavačke županije u odnosu na površinu cijele županije iznosi 15,34 %. Površina županije je 446 300 ha, a zaštićenih prirodnih vrijednosti 68 455,77 ha (posebni rezervati nalaze se unutar parka prirode Lonjsko i Mokro polje). Napomena: Početkom veljače 2008. godine Mini- star stvo kulture proglasilo je preventivnu zaštitu koridora Mura-Drava na području Republike Hrvatske i to u 3. RASPRAVAPovijest razvoja ljudskog društva vezana je uz stalnu borbu čovjeka kao misaonog bića za život i blagostanje. U toj borbi čovjek uvijek mijenja prirodu i okoliš kako bi ih prilagodio svojim potrebama (Španjol,1996). U današnje vrijeme ti utjecaji uglavnom su usmjereni na zaštićene prirodne vrijednosti i ostala prirodna bogatstva. Bez obzira na toŠpanjoli dr.(2003) smatraju da Hrvatska nimalo ne zaostaje u zaštiti svojih nacionalnih ljepota u odnosu na druge zemlje. Zbog negativnog utjecaja čovjeka,mijenja se raznolikost složenih bioloških sustava te često pritom dolazi do narušavanja prirodne ravnoteže. Nestankom različitih vrs ta i njihovih staništa smanjuje se ekološka stabilnost prirodnih sustava. Kako za osnovna prirodna bogatstva nema nadomjestaka, svaka izgubljena vrsta ili ekosustav predstavlja nepovratni i trajni gubitak za biološku raznolikost određenog područja (Čehulić,2002). Sjeverozapadna Hrvatska najbliža je europskim zemljama i predstavlja svojevrsnu vezu ostalih dijelova Hrvatske s Europom radi svoga zemljopisnog položaja. U svakom slučaju ona bi trebala više koristiti i valorizirati zaštićene prirodne vrijednosti i na tome temeljiti svoj razvoj. Jedan od razvojnih potencijala vezan uz mnogobrojna zaštićena područja, kao i područja koja će biti zaštićena je svakako turizam i turistička valorizacija zaštićenih prirodnih vrijednosti. Činjenica je da danas turizam sve više preferira kontakt čovjeka s prirodom, njezinim potpunim doživljavanjem. Osim toga,turizam je izvanredna mogućnost da se zaštićene prirodne vrijednosti ekonomski valoriziraju, posebno usklađivanjem ciljeva zaštite sa stupnjem i oblikom turističkog razvoja. Međutim, turizam nosi sa sobom opasnost od razaranja svoje vlastite baze, a to je prirodni okoliš. Može se čak dogoditi da zaštićena prirodna vrijednost postane bespredmetna uslijed prevelikog i učestalog posjećivanja od strane turista (Španjol,1993). Jednako tako suvremeni turizam mijenja regije ne samo u ekolo škom smislu,nego i demografskom, socijalnom i gospodarskom. Radi zaštite prirodnih vrijednosti i uporabe kategoriji “regionalni park”, površine 144 695,52 ha. Regionalni park Mura-Drava prostire se na području 5 županija: Međimurske,Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije. S obzirom da se nalazi pod preventivnom zaštitom, regionalni park Mura-Drava nije uzet u obračun zaštićenih površina navedenih županija u ovom članku (Međimurska,Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija). – Discussion zemljišta potrebno je dobro i stručno uskladiti turistički razvoj s planiranjem uprostoru. Često se ističe da moderni turizam pretvara prirodni okoliš u “turistički raj”,time što ga poboljšava u smislu novog estetskog ideala. No,još su češća gledišta i stavovi koji smatraju da turizam vulgarno transformira i nepopravljivo oštećuje okoliš, iako često i sam turizam služi kao politički argument zaštite prostora. Uočavajući određena destruktivna svojstva turizma, problematiziran je osnovni turistički paradoks koji u osnovi znači da turizam, kao jedna od reakcija na ekološku krizu, služeći se metodama industrijskog rasta i sam generira ekološke probleme i konačno potrebu bijega koja se nastoji razriješiti različitim projektima “alternativnog turizma” (Dragičević,1987). Zbog toga je i turizam specifična gospodarska djelatnost u kojoj su zastupljene mnoge uloge karakteristične za gospodarske grane. Negativni utjecaj turizma očituje se u fizičkoj ili prostorno-ekološkoj, socijalno-ekonomskoj, društveno-moralnoj i demografskoj degradaciji prostora i turističke destinacije (Španjol,1987). Vrlo osjetljivo pitanje je kako sačuvati prirodne vrijednosti nekog prostora, a ujedno ga turistički valorizirati. Velika opasnost prijeti ako se predimenzioniraju turistički potencijali nekog prostora. Prihvatni kapacitet mora biti usklađen s ekološkim kapacitetom.Tobi trebale biti odrednice održivog turizma. Neovisno da li se radi o zaštićenom ili nezaštićenom području na temelju zakona o zaštiti prirode. U smjernicama razvoja potrebno je izbjegavati da zaštićeno područje postane klasično turističko odredište, vođeno isključivo ekonomskim razvojem. Kada se govori o zaštićenim prirodnim cjelinama, treba spomenuti da one pružaju izuzetnu priliku za predstavljanje mnogobrojnih djelatnosti. Neke od njih su: znanstveno–istraživačke posjete, osnivanje stručnih službi za prezentaciju i čuvanje zaštićenih prirodnih vrijednosti (stručni vodiči, ogledni panoi, čuvari i sl.), održavanje kulturnih manifestacija u zaštićenim podru |