DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 66 <-- 66 --> PDF |
M. Sindičić, D. Zec, Đ. Huber: ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68 obična smreka (Picea abies), te ostale vrste ovisno o nadmorskoj visini i izloženosti suncu. Brojnost populacije je u porastu od 1950-ih, te je danas gotovo dosegla biološki i socijalni kapacitet (Huber i dr., 2008.b). Smeđi medvjed je u Hrvatskoj divljač zaštićena lovostajem, a odstrjel se propisuje godišnjim Akcijskim planovima. Od 2005. godine medvjedom se gospodari na temelju Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, s ciljemosiguranja uvjeta trajnog opstanka smeđeg medvjeda, na načinda u Hrvatskoj i dalje bude lovna vrsta (Huber i dr.,2008.b). Plan gospodarenja (Huber i dr.,2008.b). i Zakon o lovstvu (Anon., 2005, Anon., 2009) reguliraju naknadu štete koju u Hrvatskoj počini smeđi medvjed. Na područjima gdje je medvjed stalno prisutan i njime se lovno gospodari, štetu nadoknađuje ovlaštenik prava lova, dok na područjima gdje nisu ustanovljena lovišta štetu nadoknađuje osoba koja upravlja zemljištem. Unutar stalnog staništa medvjeda u Hrvatskoj lovišta pokrivaju 94,2 % površine, a nacionalni parkovi 5,8 % (Huber i dr.,2008.b). Jedini objavljeni podatci o štetama koje je smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj su prikaz šteta na području tadašnje Jugoslavije za 1987. godinu (Huber iMorić, 1989) te pregled šteta nastalih 1989. godine (Huber i Frković,1993). Prije provođenja Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj nije postojao organizirani sustav prikupljanja podataka o štetama koje počini smeđi medvjed, kao niti jedno državno tijelo koje jebilo zaduženo za analizu takvih podataka. Plan gospodarenja propisuje da je svako lovište u staništu medvjeda obvezno Upravi za lovstvo, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva prijaviti sve štete koje u lovištu počini medvjed. Putem obrasca Zapisnik o šteti od divljači, najkasnije do 31. siječnja moraju se dostaviti podatci o štetama koje je medvjed počinio tijekom prethodne kalendarske godine. Prikupljanje podataka o štetama koje je u Hrvatskoj počinio medvjed je započelo 2004. godine u sklopu projekta “Unaprjeđivanje suživota velikih zvijeri poljoprivrede u Južnoj Europi”, koje je financirala Europska komisija putem programa LIFE. Plan gospodarenja smeđim medvjedom izrađen je i prihvaćen te godine (sam dokument tiskan je 2005. godine, pa se godina izdanja navodi kao početak provedbe Plana),a cilj ovog rada je prikazati i analizirati podatke o štetama koje je smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj u prvih šest godina (2004–2009) provođenja Plana gospodarenja smeđim medvjedom tj. prvih šest godina organiziranog prikupljanja takvih podataka u Hrvatskoj. MATERIJALI I METODE – Materials and methods Podatci o štetama koje je smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj prikupljani su u razdoblju siječanj 2004. go- dine – prosinac 2009. godine. Podatci su prikupljani putem obrazaca “Zapisnik o šteti od divljači”,koje su ovlaštenici prava lova unutar staništa medvjeda bili dužni dostaviti Upravi za lovstvo MRRŠVG (Anon., 2006). Prilikom uviđaja na mjestu štete ispunjava se “Zapisnik o šteti od divljači”i procjenjuje visina nastale štete, a vlasnik svojim potpisom na obrascu potvrđuje slaganje s iznosom nadoknade za počinjenu štetu. Predviđeno je da iznos naknade ovisi o korištenju zaštitnih sredstava (električnih ograda, pasa čuvara) i pridržavanju ostalih mjera za sprječavanje pojavljivanja problematičnih medvjeda i mjera za sprječavanje nastanka šteta, no ne postoji pravilnik kojim je propisan iznos naknade, već ona ovisi o procjeni lovovolaštenika i oštećene osobe. Obrazac sadrži podatke o podnositelju zahtjeva za naknadu štete, opis štete, procjenu iznosa štete i poduzetim mjerama za smanjenje štete od strane oštećenika,a potpisuju ga tri člana povjerenstva, provoditelj lovnogospodarske osnove i ovlaštenik prava lova. REZULTATI – Results U razdoblju siječanj 2004. godi ne – prosinac 2009. godine u Upra vu za lovstvo MRRŠVG pristiglo je ukupno 227 prijava šteta koje je u Hrvatskoj uzrokovao smeđi medvjed. Prosječno je godišnje bilo 37,8 slučajeva štete, s time da su 2004. godine prijavljena 23 slučaja, 2005. godine 88, 2006.godine 16,2007. godine 46, 2008. godine ukup no 47 slučaja i 2009. godine je prijavljeno tek 7 slučaja šteta od medvjeda (Slika 1). U većini slučajeva (N=123, 54,2%) šteta je počinjena na poljoprivrednim kulturama, i to 44 (19,4 %) slučaja štete na žitaricama, 39 (17,2 %) prijavljena slučaja na voćnjacima (uglavnom voćnjaci šljive i jabuke), 38 slučaja (16,7 %) na povrtnjacima (u većini slučajeva šteta je bila na nasadima mrkve) te 2 slučaja (0,9 %) oštećenja vinograda. Prijavljeno je ukupno 20 (8,8 %) slučajeva štete na pčelinjacima. Od ukupno 227 slučajeva prijavljeno je 54 (23,8 %) slučaja napada na domaće životinje. U pet godina prijavljena su tek 5 slučaja napada na koze, 2 na krave te po jedan napad na magarca, svinju i konja. Od domaćih životinja šteta je najčešće počinjena na peradi (N=20) i ovcama (N=16), te je zabilježeno ukupno 8 napada na kuniće. Prijavljeno je ukupno 10 (4,4 %) slučaja šteta na lovnogospodarskim objektima (najčešće oštećenja na automatskim hranilicama za divlje svinje), te 7 (3,1 %) slučajeva štete na automobilima koje su nastale uslijed sudara s medvjedom. |