DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Šumska crvenrepka uvrštena je u Crvenu knjigu pri seli d bi odnosno u kraje vima gdje zimuje (dugo ugro že nih ptica Hrvatske pod oznakom NT, što će reći da je riječ o niskorizičnoj vrsti po kriterijima IUCN-a. Iz toga pro iz la zi da trenutno ne spada u ugrožene vrste, ali je to me vrlo bli zu i, nastavi li se trend uništavanja njezi na životnog prosto ra, izvora prehrane i gubitaka LITERATURABožič, I.(1983). Ptiči Slovenije. Lovska zveza Slovenije, Ljubljana. Durrell, G. – L. Durrell (1990). Svijet prirode. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. trajne suše uAfri ci), mogla bi us koro postati ugroženom vrstom. U nekim zemljama Euro pe, posebno u Njemačkoj, brojno joj se sta nje jako smanjilo. Alojzije Frković – References Heinzel, H. etall. (1999). Ptice Hrvatske i Europe. Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb Rucner, D.– R.Kroneisl(1953). Moja knjiga o pticama. Školska knjiga, Zagreb. KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) BUKOVE ŠUME I BUKOVINA Pod gornjim naslovom krajem 2010. godine iz tiska je izišla knjiga, čiji je autor dr. sc. Marinko Prka, znanstveni suradnik.Tisak: Viatoni d.o.o. Bjelovar, nakladnik: Hrvatsko šumarsko društvo, Ogranak Bjelovar, recenzenti: prof. dr. sc. Ante P.B.Krpan,prof. dr. sc. BoštjanKošir, izv.prof. dr. sc. Igor Anić, izv. prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky i dr.sc. Tomislav Dubravac, naklada 500 primjeraka, CIP broj 750255, godina tiskanja nije označena. Knjiga je namije njena kolegama šumarima koji dolaze s vjerom da će BJELOVARSKOG PODRUČJA pronaći bolja rješenja.Tiskana je u Međunarodnoj go- di ni biološke raznolikosti. Obujma je 252 stranice, sadrži 186 slika (fotografije, crteži i različiti tipovi grafikona) i 26 tablica. Gradivo se sastoji od Proslova, Uvoda, tri glavna poglavlja, Pogovora, sažetka na engleskom jeziku, popisa literature, Kazala pojmova, Popisa skraćenica i akronima te Bilješke o piscu. U daljnjem tekstu daje se vrlo kratak osvrt po navedenim poglavljima,osim za tri glavna poglavlja o kojima se govori detaljnije. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Uvod Napisan je na 12 stranica.Autor upućuje na materiju u knjizi, povezanost čovjeka i šume, načela i postupak gospodarenja, utjecaj abiotskih i biotskih čim benika na šumu, nove spoznaje, otvaranje novih operativnih postupaka itd. Čitatelj u Uvodu nailazi na sagledavanje cjelovitog pristupa šumarstvu,u što su uključene mnoge discipline i čovjek. RAZVOJ ŠUMARSTVANAPODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE OD NJEZINAOSNUTKADO DANAS Ovo je poglavlje podijeljeno u pet potpoglavlja, a napisano je na 25 stranica. U uvodnom dijelu autor iznosi povijesne podatke vezane za šumarstvo u Hrvatskoj i šire, a posebice na bjelovarskom području,što razrađuje u potpoglavljima. Ističe da je organizirano šumarstvo na tom području započelo 1874. godine, a u stvarnosti i mnogo ranije. Šume, šumska zemljišta i gospodarenje šumama. Ovdje se obrađuju ustrojbeni oblicinadležnosti nad šu- mama i šumskim zemljištima kao što su imovne općine, državne šume, privatne šume i veliki posjedi i zemljišne zajednice (povijest, ljudi, društveno- politička zbivanja, utjecaj na šume). U posebnoj točki osvrće se na problem uzgajanja i obnove bukovih šuma. Razvoj šumarske znanosti, obrazovanja i operative. Navodi se ustroj Hrvatskog šumarskog društva od osnivanja do danas, djelovanje bjelovarskog Ogranka, Šumarski list i drugi časopisi, te obrazovna struktura i operativa. Iskorištavanje šuma i trgovina šumskim proizvodima. U ovom podpoglavlju autor daje pregled korištenja šuma i trgovine drvom od početaka do II. Svjetskog rata, pa do 60-ih godina prošloga stoljeća i do danas. Ujedno govori i o razvoju mehanizacije, socijalnim odnosima, obrazovnoj strukturi, današnjoj trgovini drvom i njegovoj iskoristivosti, s prijedlozima racionalizacije. Šume, šumarstvo i ratovi. Potpoglavlje započinje rečenicom “Od pradavnih vremena šume su plaćale najveću glupost ljudskoga roda – ratove”. O tome je riječ u ovome potpoglavlju od turskih razaranja do Domovinskog rata, čije se posljedice u velikim razmjerima trpe i danas. Današnji ustroj šumarstva i perspektiva razvoja. Iznose se podaci o ustroju Uprave šuma Podružnice Bjelovar, Sindikatu, Komori i ukazuje da šumarska djelatnost može postati još veći pokretač ukupnog razvoja regije i šire. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA STRUKTURU DRVNIH SORTIMENATAGOSPODARSKIH BUKOVIH ŠUMA Ovo je središnje, najglavnije i najopširnije poglavlje. Napisano je na 134 stranice. Materija je raspodijeljena u 11 potpoglavlja.Autor čitatelja uvodi u prethodno opisanu materiju s velikim naglaskom na sortimentnu strukturu sastojine. Izloženo gradivo u ovom poglavlju je velikim dijelom bazirano na rezultatima vlastitogvišegodišnjeg istraživanja. Daje se pregled po potpoglavljima. Odabirbukovih stabala za sječu – doznaka.Na početku ovoga potpoglavlja čitatelj se susreće s važnim uzgajivačkim terminima koje autor u detalje objaš njava (npr. njega, pozitivna, negativna i spontana selekcija, čišćenje, prethodni prihod – prorede, glavni prihod – sječe i dr.). Ti su termini vezani i za druge šumarske discipline. Jedan dio teksta odnosi se na po mla đivanje bukovih sastojina – oplodne sječe gdje se iz među ostalog jasno razlučuje pomladno i naplodno raz doblje. Slijede posebni opisi pripravnog, naplodnog, naknadnog i dovrš nog sijeka. Tehnološka razina pridobivanja drva. Autor se osvrće na početak sustavnog iskorištavanja šuma, navodi proizvodnju potaše u pretprošlom stoljeću i drvenog ugljena. Nadalje iznosi podatke o periodu uvođenja pilana i proizvodnje piljene građa.Također opisuje razvoj i primjenu mehanizacije, odnosno tehnike pri izradi sortimenata i transportu,čemu je u velikoj mjeri pridonijela suradnja šumara i bjelovarske metalne industrije. Spominje se značenje skupnoga rada i dodatnog obrazovanja, u čemu značajnu ulogu imaju Komora i HŠD Ogranak Bjelovar. Greške bukova drva.Greškama bukova drva autor je dao najveći prostor u knjizi, preko 40 stranica. U početku ukazuje da greške drva mogu biti posljedica nepovoljnih uvjeta rasta stabla, pogrešnih uzgojnih zahvata, pogrešaka pri iskorištavanju šuma i obradi drva, zbog napada stranih organizama (gljive, kukci), a neke su vezane za prirodni rast i razvoj stabla. Dalje daje pregled klasifikacije grešaka i naglašava važnost poznavanja grešaka bukovog drva u cjelini. Nakon toga grupira greške bukova drva uz prethodno objašnjenje strukturalnih svojstava bukovine. Uz potrebne opise autor upućuje na načine mjerenja grešaka prema novim i starim normama i uspoređuje europske norme s našima. On razlikuje strukturalne greške (kvrge, usukanost žice, ekscentrično srce, uraslu koru i dvostruko srce), greške debla (zakrivljenost, eliptičnost, pad pro mjera, žljebovitost debla, te razne vrste pukotina), pro mjene nastale djelovanjem gljiva (tu je pogreška pojma gljiva i pseudogljiva i oznaka sp. kod rodaPhytopht |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 76 <-- 76 --> PDF |
hora– uz rod se ne piše sp.), promjene nastale djelovanjem kukaca i ostala oštećenja. Sve je navedeno opisano jasno i detaljno. Neprava srž bukve. Neprava srž ili crveno srce bukve neosporno je najveći problem u svim bukovim šumama. Zato ga autor opisuje posebno, opširno i detaljno. Sveobuhvatne spoznaje o crvenom srcu iznosi oslanjajući se na podatke u literaturi. Posebno navodi svoje rezultate istraživanja o zastupljenosti stabala s nepravom srži u sječinama, udjelu srži u tehničkoj oblovini i njenom utjecaju na kakvoću i vrijednost drva, te njenom utjecaju na trajanje ophodnje bukovih sastojina. Ovo je toliko značajno potpoglavlje,da preporučam svima koji gospodare bukovim šumama da ga ne samo pročitaju,već dobro prouče. Utjecaj gospodarenjana sortimentnu strukturu sijeka.Pod ovim naslovom autor iznosi podatke vlastitih istraživanja i ukazuje kako su ranija gospodarenja utjecala na sortimentnu strukturu svih vrsta sjekova. Stabla je prema statusu oštećenosti i položaju u sastojini razvrstao u devet grupa. Na kraju zaključuje da sortimentna struktura bukove sastojine ovisi o tehničkoj kvaliteti stabala u sastojini, te da primarni interes treba biti koncentriran na sortimentnu strukturu sastojine. Izvori gubitaka uslijed propisanog načina izmjere i izračuna obujma bukove tehničke oblovine.Na početku ovoga dijela autor upućuje na razlikovanje termina “gubitak” i “otpad” obujma stabala. Gubitak pri izmjeri oblovine nastaje zbog načina izračuna obujma, izmjere promjera i duljine te odbijanja dvostruke debljine kore. Debljini kore posvećena je posebna pozornost. Prema vlastitim istraživanjima iznosi podatke o značajnim gubicima zbog odbijanja dvostruke debljine kore pri izmjeri oblovine. Čistoća i visina debla bukovih stabala. Ovdje autor ističe da na čistoću debla odlučujući utjecaj ima pojavnost grešaka. Čistoća debla je distribuirana u velikom rasponu i bez pravilnosti s obzirom na debljinski stupanj i vrstu sijeka. Što se tiče visine debla postoji zakonitost kod svih sjekova. Nadalje ukazuje da se samo iz debla mogu dobiti kvalitetni sortimenti, a iz krošnje manje vrijedni sortimenti tehničke oblovine. Vrijednosne značajke bukovih stabala. Autor čita telje upućuje da je jedina značajka koja se može pridružiti svim stablima njihova vrijednost. Uz obrazloženje sugerira da bi sortimentne tablice izrađenes obzirom na vrstu sijeka bile preciznije i primjenjive u praksi. Ujedno bi se značajno smanjili troškovi za terenske izmjere. Prikrajanje bukove tehničke oblovine. Složenost prikrajanja upućuje na redovitu obuku, razmjenu iskustava, navode se smjernice prikrajanja, zakoni i norme. Trgovački običaji i uzance. Ovdje se čitatelja upućuje što su trgovački običaji, ugovori, uzance i trgovački dogovori. Upozorava da se uz sve nabrojeno, pravila struke ne smije isključiti iz postupaka ugovaranja. Utrošci vremena pri terenskim izmjerama namijenjenim utvrđivanju sortimentne strukturebukovih sječina.Autor opisuje istraživanje utroška vremena, donosi komentare i zaključke. SORTIMENTNASTRUKTURABUKOVIH ŠUMSKUH PROIZVODA Ovo poglavljenapisano je na 38 stranica, a podijeljeno je u dva potpoglavlja. U prvom se govori o problemima određivanja sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina, a u drugom (opširno) o sortimentnim tablicama. U početku autor navodi potrebu da se predvidi kakvoća i količina drvnih sortimenata prije sječe. Dalje iznosi podatke iz literature, podatke vlastitih istraživanja, upozorava na potrebitu pripremu prema zahtjevima EU itd. Preporuča zasebne tablice za prorede i pripremni sijek, a zasebne za naplodni i dovršni sijek. Čitatelju će sigurno biti korisno proučiti ovu problematiku. Na kraju knjigenalaze si se Pogovor (5 stranica), sažetak na engleskom jeziku (12 stranica), popis litera- tu re (166 autora), Kazalo pojmova, Popis skraćenica i akronima i zadnje Bilješka o autoru. Mišljenje i preporuka U ovoj knjizi opisane su mnoge činjenice iz povijesti i kulture ljudi i šumarstva bjelovarskoga kraja, Hrvatske i šire. Autor se najvećim dijelom oslanja na radna iskustva i višegodišnja vlastita istraživanja, ali uključuje i spoznaje ranijihznanstvenika i praktičara i to kroz komentare i citate. Glavne odlike knjige su sveobuhvatnost, činjenice, tumačenja i prijedlozi. Napisana je jasno, a sadržaj svakoga dijela teksta,čitatelja– stručnjaka pobuđuje na vlastitu akciju. Rijetko je naći knjigu s takvim poticajem.Tekst u knjizi nudi mogućnost obnavljanja i proširenja znanja u cilju ispravne primjene istoga za boljitak našega šumarstva. Zato sam uvjerenja i mišljenja da će ova knjiga biti od koristi kolegama u praksi, znanstvenicima (sigurno će u budućnosti biti dosta citirana), studentima i drugima koji se bave prirodnim znanostima. Iako,gradivo napisano u ovom djelu nije u najužoj vezi s mojom specijalnošću, bilo mi je od velike koristi, jer sam čitajući ga naučio više o zaštiti šuma.Vama, kolege šumari,ovu knjigu preporučam,uvjeren da će vam itekako biti od koristi. Kolegi Marinku Prki izražavam sve pohvale za trud, rad, znanje, ispravno shvaćanje gospodarenja bukovim šumama i nesebične upute koje daje kolegama. Milan Glavaš |