DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 77 <-- 77 --> PDF |
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti-Firenze) Iz broja 5, rujan-listopad 2010. godine izdvajamo: Izvodi iz referata s Kongresa:Stare šume Italije – identifikacija, obilježje, gospodarenje Prvi dio: Kongres je održan od25. do26.lipnja 2010.godine u Prati diTivo, Pietra Camella (Teramo). Gherardo Chirici, Susanna Nocentini: Stare šume u Italiji – nova istraživanja i perspektive U uvodnom članku Kongresa, autori navode da u Italiji ne postoje šume prašumskog tipa. Razlog tomu je intenzivno korištenje šumskih resursa od vremena antičkog Rima, te stoljetne primjene jednostavnih i intenzivnih modela gospodarenja. Ipak, u nekim uvjetima okoliša, zbog dugog razdoblja napuštenosti i slobodnog razvoja,šume pokazuju obilježja ostarjelosti. Od 1954.godine na inicijativu profesora Pavarija, započeti su projekti i monitoring starih šuma, a to je tema ovoga kongresa. FabioLombardi i dr.:Obilježje mrtvog drveta u šumskim ostarjelim populacijama u mediteranskom okružju Indikatori starosti šume variraju u odnosu na biografske regije Europe. U ovom člankuobrađeni su korisni rezultati za identifikaciju obilježja starih mediteranskih šuma. Izdvojene su neke šumske populacije, koje su se razvijale zadnjih desetljeća bez antropološkog utjecaja, te procijenjena količina i stanje “mrtvog drveta”koje je indikator prirodnosti. Na 11 lokacijaistražena je količina nekromase i stupanj dekompozicije. Rezultati su pokazali da količina mrtvog drveta va 33 rira po lokacijama od 2 do 143 m/ha ili 60m/ha kao srednja vrijednost. Mrtvo drvo je glavna komponenta nekromase, uzrokovana velikim mortalitetom posljednjih desetljeća. Manje prisutnu komponentu predstavljaju panjevi. Prisutni su svi stupnjevi dekompozicije. Količine mrtvog drveta u južnoj Europi, u usporedbi s količinama u srednjoj i sjevernoj Europiznatno su manje zbog bržeg procesa dekompozicije. SoniaRavera i dr.:Raznovrsnost lišajeva u starim šumama Molisea Uloga lišajeva kao indikatora okolišnog kontinuiteta u središnjoj i srednjoj Europiod velikog jeznačenja te upućuje na prisutnost vrednijih šumskih vrsta koje obilježavaju stanište. Dinamike koje utječu na prisut nost i različitost lišajeva u mediteranskom području malo su poznate i istražuju se tek u novije vrijeme. U svrhu što boljeg poznavanja šumskih promjena koje utječu na kolonizaciju lišajeva u tom okružju, pokre nuta je studija u dvije ostarjele šume uAlto Molise koje su uključene u mrežu programa PRIN 2007, “Nove me tode za identifikaciju, obilježje i gospodarenje starim šumama Mediterana”. Zone proučavanja su šumeAbeti Soprani i Riserva Mab di Collemeluccio, dvije različite formacije, prva Abies alba i Fagus sylvatica, drugaAbies alba i Quercus cerris u dominantnoj etaži. U svakoj zoniodređena je ploha od jednog hektara i snimljen diverzibilitet lišajeva na stablima odabranim metodom uzoraka. U ovom člankuprikazani su rezultati prvih istraživanja, kao polazna točka za planiranje monitoringa za dugo razdoblje. Indeksi varijabilnosti su posebno visoki i potvrđuju u mediteranskom okružju važnu ulogu starih šuma u očuvanju biološke raznolikosti lišajeva. Silvia di Paolo i dr.:Multispektralni prikaz za obilježavanje starih bukovih šuma U mediteranskom području krajolik je oblikovan pod utjecajem tisućljetne ljudske aktivnosti. Ipak, pos toje pojedine šumske zone, relativno izolirane, bez izravnog antropološkog utjecaja za dovoljno dugorazdoblje pa da razvoj poprimi karakteristike stare šume. Cilj ove aktivnosti je procjena mogućnosti multispektralnog satelitskog prikaza (Quick Bird) u identifikaciji starih šuma. Studijski radovi obavljeni su u jed noj bukovoj šumi u središnjoj Italiji. Analiza prikaza QBpokazala je vrijednu mogućnost za definiranje heterogenosti šumskih struktura statističkom analizom multispektralnih prikaza. Varijabilnost “zelene trake” izražena parametrom Ratio band 2pokazala se posebno korisnom za identifikaciju stanja stare šume. Orazio Ciancio i dr.: Struktura jedne stare šume kalabrijskog bora - gospodarenje i očuvanje šum skogkrajolika Šume kalabrijskog bora čine posebanelement krajolika velikih prostora Italije: Etna,Aspromonte i posebice Sila. Očuvanje karakteristika krajolika ovih područjapostala je važna ne samo zbog kulturalnog i povijesnog značenja, već i s okolišnog i socioekonomskog stajališta. Danas te borove sastojine imaju još veću vrijednost, jer su veliki dijelovi uključeni u područje Nacionalnog parka Sila. Autori su analizirali sastav jedne stare šume kalabrijskog bora i usporedili ga sa strukturom raznodobne šume kalabrijskog bora, koja je nastala grupimičnom prebornom sječom. Dobiveni rezultati daju korisne podatke za primjenu u gospodarenju kalabrijskim borom. Iz studije proizlazi da je struktura starih šuma najbliža raznodobnoj šumi, koja je gospodarena prebornom sječom na male grupe, što je ujedno najpovoljnije za očuvanje raznolikosti i izgled krajolika. |