DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Susanna Nocentini: Stare talijanske šume – planiranje i gospodarenje Analizirana je mogućnost korištenja rezultata istra živanja na starim šumama za održivo gospodarenje i šumsko planiranje u područjima gdje su šumske površine dugo izložene antropološkom djelovanju. U Italiji je malo starih šuma, ali postoje šumske površine koje su od polovine prošloga stoljeća prepuštene prirodnom razvoju te povećale stupanj starosti. Činjenica, da je limitirana površina starih šuma i da su one relativno kratko bez ljudske aktivnosti, teško je predložiti “stare šume”kao model za gospodarenje. Ipak, indikacije koje proizlaze iz interdisciplinarnih istraživanja mogu biti smjernica za sheme monitorninga za šume gdje je antropološka aktivnost dugo i intenzivno djelovala. GianlucaPiovesan i dr.: Strukturalna analiza, procesi rasta i uskladištenje ugljika u talijanskim starim šumama U okviru projekta PRIN “Klimatske promjene i šuma – dendroekološki i ekofiziološki procesi, produktivnost i bilanca ugljika u talijanskim starim šumama”, analizirano je devet bukovih šuma u istočnimAlpama i središnjimApeninima. Cilj je odrediti: stupanj starosti na osnovi strukture i dendroekologije, stupanj “stock” ugljika u dijelovima ekosustava i ekofiziološke karakteristike na bazi stabilnih izotopa. U nekim najstarijim i manje korištenim bukovim šumama istraživani su: struktura živih stabala, nekromasa, karakteristike tla i uskladištenje ugljika. Lišće, listinac i korijenje proučeni su dendroekološkom analizom. U proučavanim populacijama vrijednosti temeljnice, volumen i broj velikih stabalauspoređeni su sa starim europskim i sjevernoameričkim šumama. Količina prisutne nekromase je u pravilu niža, osim u dva staništa. Stupnjevi starostiustanovljeni su za alpske i apeninske bukove šume na osnovi njihove strukture. Stare šume su značajne rezerve ugljika (190 do 270 tona po ha), od čega oko 70 % pripada nadzemnoj biomasi,a 30%podzemnoj. Ovome treba dodati 7 do 21 t/ ha nekromase i 5 do 9 t/ha listinca. Ova istraživanja doprinose boljem poznavanju ekologije i dinamike razvoja starih šuma. RenzoMotta i dr.:Sastav, struktura, količina i kvaliteta mrtvog drva u šumiVerna (Arezzo) ŠumaVerna (203ha) nalazi se unutar Nacionalnog parka Foreste Casentinesi, na ušću rijekaArno iTevere. Vlasništvo je franjevaca (minori Francescani), a od 1985.godine s njom gospodari zajednica Montana del Casentino. Na površini od 35 ha na nadmorskoj visini od 1100 do 1280 m ustanovljena je mreža uzoraka od površine 100 x 120 m, gdje su vršena mjerenja i ustanovljena količina i kvaliteta živih i mrtvih stabala. Prosječno je ustanovljeno 473 stabla po hektaru (133–1283), promjera većeg od 7,5 cm. Masa živih sta 3 bala je 657 m/ha (299–1453), a prosječni volumen 3 nekromase iznose 67 m/ha (3,7–356). Područje prou čavanja predstavlja povijesnu, kulturalnu i naturalističku vrijednost. Kontinuirano dobro gospodarenje koje tradicionalno primjenjuju redovnici franjevci u svojim šumama, daje ovoj sastojini bukve i jele obilježje najboljih starih šuma naApeninima. Mark Bertogliati: Povijesne i dendrološke ana lize starih zaštitnih šuma u švicarskim Alpama Uovoj studiji autor se je trudio rekonstruirati šumsku prošlost stare šume crnogorice na južnim obroncima švicarskih Alpa (kanton Ticino), služeći se povijesnim i dendroekološkim podacima šume. Stare zaštitne šume predstavljaju posebno interesantne objekte za istraživanje, a osobito raznodobne i neregularne. Rezultati istraživanja pokazuju da je u posljednja tri stoljeća vrlo velik antropološki utjecaj (sječa i drugi oblici korištenja), dok su prirodni utjecaji relativno mali. Intenzitet antropološkog utjecaja rekonstruiran je povijesnim istraživanjem. Poznavanje dinamike razvoja i režima korištenja tih šuma može dati korisne podatke za održivo gospodarenje šumama u idućem razdobljute i očuvanje povijesnih i naturalističkih vrijednosti. Francesco MariaSabatinii dr.:Raznolikost krajolika i važnost očuvanja starih šuma Uspoređena je prizemna vegetacija stare bukove šume s gospodarenom šumom sličnih biogeografskih, klimatskih i abiotskih karakteristika u svrhu ustanovljenja različitosti osnovnih elemenata. Za nađene vrste prizemne vegetacije radi ustanovljenja različitosti, uzete su u obzir četiri različite matrice: prisutnost – odsutnost vrsta, količina pokrivenosti terena, funkcionalna obilježja iindeks po Ellembergu. Za prisutnost signifikativne različitosti između dvije šume primijenjena je multivariabilna permutacijaANOVA. Unatoč tome što prosječan broj vrsta po promatranim uzorcima nije velik, stare šume se odlikuju većom različitosti od gospodarenih šuma. Sve usporedbe pomoćuANOVApokazale su značajne razlike, osim u indeksu po Ellembergu. Rezultati upućuju na to, da u staroj šumi vertikalna i horizontalna heterogenost stabala pogoduje povećanju različitosti i količini prizemnog rašća i ukupnoj ekološkoj raznolikosti. Cristina Vettori i dr.:Stara šuma Fonte Novella Istraživanja su vršena u svrhu usporedbe genetske različitosti između jedne bukove šume slične staroj šumi i susjedne istovrsne šume, koja je pod stalnim antropološkim djelovanjem u obliku šumskouzgojnih intervencija (uzastopne jednostavne sječe). Procjena negativnog utjecaja na genetsku različitost šumske populacije, kao posljedica tretmana, je neophodno potrebna radi konkretne primjene ekološki održivog gospodarenja. Frane Grospić |