DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 84 <-- 84 --> PDF |
raznovrsnih i po bogatstvu kalcitnih tvorevina vrijednih speleoloških pojava na prostorno ograničenom lokali 2 tetu od svega 1,5 km. Sastoji se od šest špilja i jedne jame,od kojih su čak tri špilje na popisu zaštićenih nacionalnih geomorfoloških spomenika prirode: Samograd, Medina špilja,Amidžina špilja,Velika Kozarica, Mala Kozarica,Tabakuša i Slipica-Jama/Japaga. Posjetili smo špilju Samograd,koja se nalazi svega 2,5 kilo- metra od središta Perušića, duga je 240 metra i svakako je geomorfološki fenomen vrijedan pozornosti. O nazivu špilje govori sam toponim Samograd (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača. Ulaz joj se nalazi na 675 m nadmorske visine. Odmah nakon dolaska pred ulaz u pećinski kompleks,ugledali smo gotovo okruglu udubinu u stijenama brda Grabovača, promjera od 40 do 50 metara. Litice su mjestimice visoke više od 45 metara i predstavljaju ulazak u nešto što je priroda marljivo gradila milijunima godina. Leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se širi u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu je po betonskim stepenicama, a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stepenicama i stazama. Do njezina kraja vodi 470 stepenica. Samograd se sastoji od sveukupno četiri dvorane: ä Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlo vačke krajine Frasa, koji je Samograd opisivao 1850. g.; ä Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića; ä Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio odTuraka; ä Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sak cinskog, povjesničara koji je dao antropološki istra živati Samograd. Postojala je i peta dvorana koju je ispunjavalo jezero bistre vode, ali danas je nema. Nakon boravka pod zemljom uslijedio je povratak do ulaza u park i vožnja prema memorijalnom centru “NikolaTesla” u Smiljanu. Memorijalni centarnalazi se pod upravom Muzeja Like Gospić, a otvoren je 10. srpnja 2006. godine povodom obilježavanja 150 godina rođenja NikoleTesle. U radovima oko centra sudjelovala je i UŠPGospić. Memorijalni centarsastoji se od raznih sadržaja: od prije postojeće rodne kuće s pripadajućim gospodarskim objektom, Crkve sv. apostola Petra i Pavla, groblja, kamenih spomenika i klupe arhitekta Zdenka Kolacija do novoizgrađenih sadržaja: trijema, parkirališta, pješačke staze, spomenika kipara Mile Blaževića, auditorija, prototipova u mjerilu 1:1–Tesline ispitne stanice iz Colorado Springs-a, Tesline turbine, Teslina broda na daljinsko upravljanje, zatim mosta/platforme, multimedijalnog centra, HITEC dječjeg igrališta i ambijentalne rasvjete. Pećinski park Grabovača Prije obilaska samog centra valjalo je napraviti još koju fotografiju za uspomenu uzTeslin spomenik napravljen od duraluminija. Obilazak je započeo uTeslinoj rodnoj kući. Slojevitost povijesnih događanja koja prateTeslin put od Smiljana do Amerike utkana je u vremensku lentu, aTesline slike i misli, zabilježene u autobiografskoj knjizi “Moji pronalasci” vode kroz postav. Potkrovlje rodne kuće otkriva svijet razmišljanja i fascinantnu inventivnost pri istraživačkom radu. Tusu njegovi najznačajniji izumi koji su pokrenuli i promijenili svijet, a koji su i danas osnova najnovijim tehnologijama. U vanjskom prostoru predstavljeni suTeslini izumi. Na potokuVaganac između dva mosta/platforme plovi prototipTeslina broda iz1898. godine,koji je na bežično daljinsko upravljanje radio valovima. U manjem mjerilu izgrađena jeTeslina ispitna stanica kakva je bila u Colorado Springsu od1899. do1900. godine, a pokazujeTeslino proučavanje munja, eksperimente be žičnog prijenosa energije i eksperimente s visoko frekventnom strujom. Obilazak je završio gledanjem do kumentarnog filma oTesli u multimedijalnom centru. Puni novih spoznaja i zadivljeni genijem jednog Ličanina, krenuli smo do restorana Kristina na ručak. Dvodnevni posjet je došao svome kraju i valjalo je zahvaliti domaćinima, ogranku Gospić i šumariji Perušić. Predsjednik karlovačkog ogranka OliverVlainić u spomen na sav trud i gostoprimstvo darovao im je suvenir ogranka, drveni sat u obliku karlovačke zvijezde. Domaćini su imali još darova za goste,tako da su lički domaći proizvodi spremljeni u vozila za put. Rastali smo se s pozdravom “Doviđenja za pet dana”,jer je slijedila zajednička stručno-turistička ekskurzija u Bosnu i Hercegovinu. |