DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Franjevački samostan Rama Rami. Rama se prema svojoj konfiguraciji dijeli na: Gornju, Srednju i Donju te Doljane.Toje gorski kraj opasanom masivima Čvrsnice, Vrana, Ljubuše i Raduše. Najveći dio ramskog područja pripada općini Prozor- Rama, a manji dio općini Jablanica koje se nalaze u Hercegovačko- neretvanskoj županiji unutar Federacije Bosne i Hercegovine. Potapanjem dijela obradivih površina 1968. godine nastalo je Ramsko jezero,kao akumulacija za proizvodnju električne energije. Na području Rame pronađen je ručni šiljak koji se smatra najstarijom ljudskom tvorevinom u BiH. Znači naseljenost ovoga kraja seže u daleku prošlost. Početak boravka franjevaca u Rami nije točno definiran, ali sigurno je da su tamo od početka 16. stoljeća. Samostan i crkva na Šćitu paljeni su više puta, najranije 1557. godine te posljednji put 1942. godine. Obnova crkve počela je 1956. godine te je napravljena u bazilikalnom stilu s tri lađe. Posebnost crkve su Gospina vrata koja se ne otvaraju, a kroz koja su po predaji bježeći predTurcima 1687. godine izašli ramski franjevci noseći Gospinu sliku u Cetinsku krajinu, sadašnju Sinjsku gospu. S unu tarnje strane vrata je prikaz tog događaja, dok je na vanjskoj strani odliven Gospin lik. Osim same crkve pogledali smo Kuću mira, jedinstveni projekt u čitavoj Bosni i Hercegovinu i provinciji Bosni Srebrenoj, mjestu zamišljenom za duhovnu obnovu svih ljudi,posebice stradalnika rata. U Kući mira, koja je otvorena 2001. godine, smještena je i umjetnička galerija s portretima franjevaca, ali i druga umjetnička djela poznatih i manje poznatih umjetnika. U prekrasnom perivoju samostana nalazi se Ramski križ vi- sine 4 m i težine 2 tone, skulpture Ramske majke, Dive Grabovčeve i samostan, sagrađen 1857. godine jedinstvena je građevina i jedina takve vrste iz vremena turske vladavine u BiH, sada je Etnografski muzej koji nudi prikaz života, običaja i prirode ramskoga kraja. Na dvije etaže postavljeni su izlošci starih za nata, gospodarstva, prijevoznih sred stava i stambene kulture. Treća etaža prezentira tekstilnu radinost – proces proizvodnje i sve vrste proizvoda u uporabi, a u njoj se nalazi i fra tarska samostanska ćelija – soba fra Jero nima Vladića. Četvrta etaža pre d stavlja floru sa stotinjak najčešćih biljaka s nazivima i osnovnim karakteristikama i faunu - porodice životinja u originalnoj veličini. Boravak u Rami završio je na terasi restorana Gaj s prekrasnim pogledom na Ramsko jezero,gdje smo uživali u odlično pripremljenim domaćim specijalitetima. Etnografski muzej u Rami Valjalo je krenuti natrag prema Mostaru,gdje su nas opet čekali naši domaćini Franjo i Ivica. Kako smo kasnili Posljednje večere. Obnovljeni stari Na Starom mostu u Mostaru |