DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 10 <-- 10 --> PDF |
D. Ugarković, I. Tikvić, M. Oršanić, Z. Seletković, I. Seletković, M Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S Redžepović: NEKE ... Šum. list br. 3–4, CXXXV (2011), 99-111 UVOD – Introduction Prema procjeni oštećenosti krošanja po Međunarod nom programu za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests) obična jela (Abies albaMill.) je najoštećenija vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj. Postotak značajno oštećenih stabala od 2000. godine iznosi preko 70%(Potočić i dr.2008). Sadašnje stanje jelovih šuma obilježeno je poremećenom prebornom strukturom, što je razlogom niza promjena u tim šumama: loše ili potpuno izostalo prirodno pomlađivanje obične jele, smanjenje ili povećanje drvne zalihe u odnosu na normalu, smanjenje vitalnosti i odumiranje dominantnih stabala. Osim toga,značajni su i negativni utjecaji kiselih kiša, promjene u sastojinskoj mikroklimi, degradacija šumskog tla zbog zakorovljenja, erozije, smanjenja mikrobiološke aktivnosti i nagomilavanja sirovog humusa, pojava sekundarnih štetnika koji ubrzavaju proces odumiranja stabala obične jele i povećanje udjela obične bukve (Matić i dr.1996). Jela je glavninom svoga areala u Hrvatskoj vezana ponajprije na Dinaride –Veliku i Malu Kapelu, veći dio Velebita, Ličku Plješivicu, sjeverne padine Dinare i Kamešnice te izolirane sastojine na sjevernim padinama Biokova (Trinajstić,2001). Propadanje i odumiranje stabala obične jele u hrvatskom arealu te vrste, a osobito u dinarskom dijelu, pove zano je s kompleksnim djelovanjem abiotskih i biotskih čimbenika. U posljednjih nekoliko desetljeća prošloga stoljeća zabilježeno je značajno odumiranje stabala obične jele u Gorskom kotaru, a posebice na rubnim, južnim dijelovima njezina areala, ali i u središnjem dijelu (Matić i dr. 2001). Kao posljedica promjene prirodnih stanišnih čimbenika javlja se propadanje i iznenadno odumiranje stabala. Ono je jedan od najvećih ekoloških problema u šumarstvu, a uzrokuje značajne gospodarske probleme, kao što je smanjenje drvne zalihe, izostanak prirodne obnove, zakorovljenje staništa i dr. Kronično propadanje i iznenadno odumiranje stabala pokazatel je poremećaja u šumskim ekosustavima. Odumiranje stabala predstavlja potpuni prestanak svih fizioloških funkcija (Eckmüllner iSterba,2000). Zbog odumiranja stabla ili grupe stabala dolazi do prekida sklopa sastojine i stvaranja manjih ili većih šum skih otvora (Lundquist,1993;Clinton,2003). Takve pojave izazivaju promjenu mikroklimatskih i mi krobioloških uvjeta te probleme kod pomlađivanja (Ugar ković, 2009). Prema Runkle (1982) šumski otvor je prekid sklopa sastojine nastao zbog nedostatka jednog ili više odumrlih, izvaljenih ili slomljenih stabala, unutar kojega je visina mladog naraštaja manja od 10 m. Prema Pravilniku o uređivanju šuma (Anon., 2006) otvor u sastojini nastao prekidom sklopa koji se ne može zatvoriti krošnjama susjednih stabala se naziva progaljen sklop. U ovom istraživanju su obrađivani veli ki (> 1000 m ) i 2 mali šumski otvori (< 1000 m). Otvori u sas tojini koji su rezultat nestanka stabala odlikuju se drukčijim ekološkim uvjetima od susjedne sklopljene sastojine (Hubbell i Foster,1986;Mus coloidr.2007), što utječe na pojavu pomlađivanja (Brown,1993). Različite skupine mikroorganizama imaju važnu ulogu u šumskom ekosustavu, posebno u procesima kruženja tvari, mineralizacije organskih ostataka, simbioze s biljkama i dekompozicije organskih i anorganskih spojeva (Nannipieri i dr. 2003). Mogućnost šumskog tla da podržava populacije mikroorganizama ovisi o ekološkim, biološkim i fizikalnim čimbenicima u tlu. Prirodni ekološki čimbenici u tlu kao što su temperatura, količina hranjiva, vlažnost, pH i dr. utječu na pojavu, razvoj i funkcioniranje mikroorganizama u tlu. Promjena jednog ili više čimbenika utječe na život mikroorganizama. U okolnostima nestanka viših biljaka, kao što je sječa šuma i odumiranje stabala, opskrba hranjivima za mnoge mikroorganizme nestaje na određeno vrijeme i oni ugibaju.Tose posebno odnosi na simbiotske mikroorganizme. Ponovna uspostava mutualis tičkog odnosa između mikroorganizama i biljaka je pretpostavka uspješnog razvoja viših biljaka. Mikroorganizmi, kao i ostali organizmi u šumskom ekosustavu, ovisni su o ekološkim čimbenicima. Kemijska i fizikalna svojstva tla predstavljaju najvažnije čimbenike za razvoj mikroorganizama u tlu. Raznolikost mikroorganizama rizosfere je pretpostavka stabilnosti šumskih ekosustava (Tikvić,2001).Mikroorganizmi u tlu su ključni pokretači sinteze i mineralizacije organskih tvari, te je njihovo funkcioniranje u određenim tipovima tala različitog stupnja antropogenog utjecaja značajno za stabilnost šumskih ekosustava(Vasilj i dr.2007). Cilj istraživanja bio je utvrditi promjene kemijskog i mikrobiološkog sastava tla šumskih otvora, zatim biogenost tala te utvrditi stanje pomlađivanja šumskih otvora. MATERIJAL I METODE RADA– Material and Methods Istraživanja su provedena u Gorskom kotaru, u arealu bukovo-jelovih i jelovih šuma. Istraživanjima su obuhvaćene sastojine narušene stabilnosti i strukture, na rubnim, južnim područjima rasprostiranja obične jele prema primorju, u gospodarskim jedinicama Brloško i Kobiljak-Bitoraj šumarije Fužine, Uprava šuma Podružnica Delnice. Navedeno područje istraživanja je odabrano zbog naglašene nestabilnosti jelovih i bukovo-jelovih šuma na rubu njihova areala, kao i pojave propadanja i odumiranja stabala te čitavih sastojina(Matić i dr.2001). |