DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Program 43. EFNS odvijao se prema rasporedu: – četvrtak 10. 3. cjelodnevne ekskurzije,


– ponedjeljak 7. 3. tijekom dana poludnevne ekskur-
– petak 10. 3. prijepodne štafetno natjecanje, poslijezije,
u večernjim satima svečano otvaranje,
podne sastanak Komiteta EFNS, u večernjim satima
progašenje rezultata štafetnih natjecanja, zajeničko


– utorak 8. 3. prijepodne služeni trening natjecatelja,
druženje i zatvaranje natjecanja,
poslijepodne sastanak vođa ekipa, u večernjim satima
Šumarski seminar, – subota 11. 3. odlazak iz Östersunda.



srijeda 9. 3. prijepodne natjecanje za žene i muškarce Kako je odvijanje programa počelo s ekskurzijama,
pojedinačno klačasičnim stilom, poslijepod ne slo-u nastavku dajemo kratki osvrt - informacije o švedbodnim
stilom, u večernjim satima proglašenje re-skom šumarstvu i nastavno prikaz ekskurzija koje je
zultata natjecanja, izabrala hrvatska ekipa.


Ekskurzije na temu proizvodnje bioenergije iz
biomase i gospodarenje šumama u Švedskoj


Uvod


U uvodnom dijelu taksativno navodimo
podatke o švedskom šumarstvu u riječi,
broju i slici.


Dijagram 1. Preko polovice Švedske
zauzimaju šume.
Dijagram 2.Gospodarske šume po vlasništvu


– zaštićeno je 3,1 % šuma (Nacionalni
par kovi, zaštićena područja prirode i “po dručja
pod okriljem šuma”– oko 4 mil.
ha, od čega su 0,7 mil. ha gospodarske
šume),
– ima 340.000 šumoposjednika(polovina
šuma je u posjedu malih šumovlasnika s
oko 250.000 šumskih poduzetnika),
– Švedska je jedan od najvećih izvoznikadrvnih
proizvoda (papir i piljena
građa imaju najveći udio u izvozu),

šuma nudi 190.000 radnih mjesta (oko


3,6 mil. ha
Vode
4,4 mil. ha
Ostalo
3,6 mil. ha
Poljoprivr.
područja
4 mil. ha
Brdska područja
23 mil. ha
Šuma
4 mil. ha
Vlažna staništa
95 000 ljudi radi u šumarstvu i drvnoj in-


Izvor: Švedska šumarska agencija 2008.
dustriji. Ostalih 100 000 radi u drugim


Državne


Ostale šume u javnom


branšama povezanim sa šumarstvom i pre


radom drva, npr. u transportu, kemijskoj


industriji i komunikacijskoj tehnologiji),


– prirast je veći od etata(godišnje prira


3


ste 110 mil. m , što je oko 10 puta više


nego u Hrvatskoj;posiječe se 85 mil. m3,


a drvna zaliha iznosi preko 3 milijarde


3
3


m; prosječna drvna zaliha je 130 m/ha,
što je gotovo za polovicu manje nego u
Hrvatskoj;80 % je crnogorica, 17 % bjelogorica
i 3 % je mrtvog drva,



svake se godine posadi 330 mil. šumskih
sadnica(gotovo 99,2 % crnogori ce),
– njega mladih sastojinaobavlja se prosječno
godišnje na 320.000 ha,
– na crvenoj listi nalaze se 3.653 vrste


šume 3 %
Državne tvrtke
14 %
sektoru 14 %
Ostale privatne
šume 6 %
Šume industrijskih
poduzeća 25 %
Mali šumovlasnici
50 %
(od toga više od pola u šumi),


Izvor: Švedska šumarska agencija 2008.