DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 102     <-- 102 -->        PDF

klima kao izazov i mogućnost”u organizaciji industrijske
tvrtke SCAd.d.Težišteekskurzije bilo je na mladoj
25-godišnjoj sastojini Pinus contorta i na načinu gospodarenja
jednodobnim šumama, a na 125-godišnjoj
smrekovoj sastojinina pripremi, planiranju i izgradnji
“zimskog puta”.Tijekom vožnje autobusom i u sječinama
dobili smo sljedeće podatke o gospodarenju šu-
mama u Sjevernoj Švedskoj:


Nešto iz povijesti šumarstva saznali smo na pr vom
stajalištu.Prije 13.000 godina ovdje je bilo lede no
doba s preko 1 km debelom ledenom dekom. Ovaj klimat
je tipičan za crnogorične šume dviju vrsta smreke i
običnog bora. Potom je nastupilo 8000 godina dugo
postglacijalno toplo razdoblje, koje je omogućilo ovdje
u Jämtlandu dolazak bjelogoričnih vrsta: brijesta, lijeske,
hrasta i lipe (pojedinačni primjerci ovih vrsta još
uvijek se mogu ovdje naći na južnim padinama).Tada su
ova područja u dolinama uzduž rijeka do visoko u brdima
naselili nomadi. Prije 300 godina razvila se proizvodnja
drvenog ugljena i katrana za izvoz. Veliku
potražnju za drvom slijedila je i industrijska revolucija.


Šumarstvo jučer i danas. U Sjevernoj Švedskoj
sjekla su se velika borova stabla za pilane, no nedostajala
je mreža šumskih cesta i moderne transportne metode.
Ručno se radilo, tj. pilom, sjekirom i konjem, sve
do sredine pedesetih godina. Budući da nije bilo ni
cesta ni željeznica, drvose splavarilo sve do početka


20.stoljeća.Transportiralo se uzduž rijeka do pilana i
parobrodima. Sjekla su se najdeblja stabla i time su
kroz gotovo 100 godina primjene ove metode bez šumskouzgojnih
radova, šume osiromašile. Tek 1903. g.
stupio je u Švedskoj na snagu Zakon o šumama,
kojim se propisuje obveza njege šume po načelu potrajnosti,
koristieći samoprirast.


Istovremeno se razvojem gospodarenja jednodobnim
šumama razvijaju i mjere njege, ali i prirodna ob-
nova šuma kroz sadnju sadnicama autohtonih vrsta.
Osnivaju se rasadnici, a nakon mnogih pokusa utvrđeno
je, da Pinus contorta kao alohtona vrsta ima i
30–40 % veći volumen drva u odnosu na domaće vrste.


Kroz proteklih 60 godina modelom gospodarenja
jednodobnim šumama,šumarstvo je radilo na bazi homogenih
površinskih jedinica većinom istih vrsta stabala.
Zadnjih 20 godina od Ria 1992. godine, razvoj
potrajnog gospodarenja šumama osigurao je veliku
bioraznolikost na ukupnoj šumskoj površini. Većina
velikih šumoposjednika dobila je FSC certifikat. Prirast
je veći od etata, a u posljednjih 60 godinadrvna
zaliha porasla je za 30 %, a istovremeno se volumen
sječe zbog sve veće sadnje Pinus contorta udvostručio.


SCAd.d. je najveći šumoposjednik sa 2,6 mil. ha u Sjevernoj
Švedskoj, i to u proizvodnji u šumarstvu, u proizvodnji
tiskarskog papira (za novine, časopise), celuloze,
piljene građe, obnovljive energije i transportnih rješenja.


Na stajalištuU25 godišnjoj sastojini Pinus contorta
gospođa Maria Halvansson upoznala nas je s načinom
sječe i izrade harvesterom (Slika 8.)i privlačenja do šum


3


ske ceste forvarderom po cijeni 180 SKR/m (srednje sje


3


čivo stablo svega 0,07 m, dubina snijega 40 – 50 cm, a


3


prodajne cijene celuloznog drva oko 300 SKR/m na
šumskoj cesti).


Slika 8.Sječa i izrada prethodnog prihoda


Na panou (Slika 9.) prikazan je rast broja stojećih
stabala s oko 140 mil. stabala u 1947. godini na oko
200 mil.2006. godine, a u 2056. god.radi sadnje Pinus
contorte bit će čak 280 mil. stabala ili dva puta više.


Slika 9. Na prvome stajalištu


Oko podnevaslijedio jezajednički terenskiručak uz
specijalitet (meso soba) iz provincije Jämland.


Na stajalištuu 125 godišnjoj sastojini smreke gospodin
Märtensson Steiner, komercijalist firme, upoznao
nas je s načinom sječe i izrade harvesterom (Slika 10.) i
privlačenjem forvarderom do“zimskog puta”.


Naime, iako Švedska ima jako dobro izgrađenu
mrežu cesta, oko 280.000 km privatnih putova i oko


134.000 km javnih cesta, ipak ima još uvijek mjesta
koja su teško dostupna. U takvim teškim močvarnim
terenima jedino rješenje je zimski put dužine do 1 km.
Priprema počinje sredinom listopada prije snijega – tada