DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 11 <-- 11 --> PDF |
D. Ugarković, I. Tikvić, M. Oršanić, Z. Seletković, I. Seletković, M Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S Redžepović: NEKE ... Šum. list br. 3–4, CXXXV (2011), 99-111 Pokusne plohebile su postavljene u dvije najzastu-Tregubov 1957, Marinček 1993) i jelovoj šumi s rebrapljenije biljne zajednice obične jele kod nas, u dina-čom (Blechno-AbietetumHorvat 1950). rskoj bukovo-jelovoj šumi (Omphalodo-Fagetum Tablica 1.Opis i obilježja istraživanih pokusnih ploha (šumskih otvora i kontrolnih ploha) u arealu bukovo-jelovih i jelovih šuma Gorskog kotara Table 1 Description and characteristics of the researched experimental plots (forest gaps and control plots) in beech-fir and fir forest areal of Gorski Kotar Oznaka pokusne plohe Experimental plot symbol Veličina ploha m 2 Plot area Biljna zajednica Forest association Tip tla Soil type Otvor 1 – O1 Forest gap 1 – O1 1200 Dinarska bukovo-jelova šuma The Dinaric beech-fir forest Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu Calcocambisol Kontrola 1 – K1 Control plot 1 – K1 250 Otvor 2 – O2 Forest gap 2 – O2 200 Kontrola 2 – K2 Control plot 2– K2 250 Otvor 3 – O3 Forest gap 3 – O3 1500 Jelova šuma s rebračom Fir forest with hard fern Kiselo smeđe tlo Dystric cambisolKontrola 3 – K3 Control plot 3– K3 250 Na područjima u kojima stabla obične jele intenzivno odumiru odabrali smo prema površini odumiranja dva veća i jedan manji šumski otvor (tablica 1). Šumski otvori nastali su nakon intenzivnog odumiranja stabala obične jele tj. nakon provedene sanitarne sječe prije 3 godine. Kontrolne plohe nalazile su se u neposrednoj blizini šumskih otvora u istim stanišnim uvjetima (tlo, geološka podloga, reljef) i sa istom biljnom zajednicom koja se razvijala na otvoru. Kontrolne plohe K1 i K2 su bile u dinarskoj bukovo-jelovoj šumi, a kontrolna ploha K3 bila je u jelovoj šumi s rebračom. Ukupna drvna za 3 liha na kontrolnoj plohi K1 iznosila je 316 m/ha s odnosom debljinskih razreda 15 % : 44 % : 41 % (prema prsnim promjerima, 10-30 cm : 30-50 cm : > 50 cm). 3 Kontolna ploha K2 imala je drvnu zalihu od 518 m/ha s odnosom debljinskih razreda 12% : 45 % : 43 %. Kon 3 trolna ploha K3imala je drvnu zalihu od 596 m/ha, a odnos debljinskih razredabio je9 % : 16 % : 75 %. Svaka pokusna ploha iz tablice 1 podijeljena je na četiri podplohe. Unutar jedne podplohe pedološkom sondom su uzorkovana 24 uzorka tla do 10 cm dubine,iz čega je napravljen jedan kompozitni uzorak. Svaka podplohapredstavljala je jednu repeticiju, te su dobivene 4 repeticije po pokusnoj plohi. Uzorkovanje tla obavljeno je tijekom ljeta 2007. godine.Analize šumskog tla napravljene su u laboratoriju Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko. Analize su obuhvaćale određivanje reakcije tla u HO i KCl na pH-metru HACH EC 30, 2 ukupnogugljikapomoćukalcimetrametodompoScheibleru, ukupnog dušika na elementarnom analizatoru Leco CNS 2000 i humusametodompoTjurinu. Za mikrobiološka istraživanja šumskih tala uzorko vanja obavljana su svaka dva mjeseca tijekom cijele go- dine, na dubini od 10 cm u četiri ponavljanja. Ukupno su obrađena 144 uzorka sakupljena u 6 termina u razdoblju od jeseni 2007. do ljeta 2008. godine.Analize uzoraka napravljene su u Zavodu za mikrobiologijuAgronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Mikrobiološke analize obuhvaćale su određivanje broja bakterija dilucionom metodom (Wollum, A.G.1982), određivanje bro ja gljiva (Atlas i Bartha, 1987), zastupljenost celulolitičkih gljiva i bakterija prema Priručniku za ispitivanje zemljišta i voda (Anon., 1966), zastupljenost amonifikatora metodom najvjerojatnijeg broja (Most Probable Number) i MPN metodom na mikrotitarskim pločama (Schmidt iBelser,1994), te zastupljenost asimbiotskih fiksatora dušika. Utvrđivanje dimenzija šumskih otvora napravljeno je iskolčenjem poligona po njihovom rubu (tablica 1). Površina je izračunata prema formuli za elipsu (Runkle, 1982). Unutar svakog otvora i pripadajuće kontrolne plohe, na sjecištu mreže 10 x 10 m postavljene su manje plohe dimenzija 1,5 x 1,5 m radi utvrđivanja brojnosti mladog naraštaja. Ukupno je obrađeno 365 takvih ploha. Statistička obrada podataka (deskriptivna statistika i Studentov t-test) provedenajeustatističkomprogramuStatistica 7.1. (StatSoft, Inc. 2003) i SAS 8.2. |