DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 117 <-- 117 --> PDF |
DRAGUTIN BEDŽULA (1931–2011) Dana 2. veljače 2011. godine pre stalo je kucati srce, Dragutina Bedžule, diplomiranog inžinjera šumarstva. U ime hrvatske šumarske struke se na Novogradskom groblju u Osijeku 5. veljače od njega oprostio PavleVratarić. Dragi naš Drago, Tužno i bolno je odjeknula vijest oTvojoj smrti. Opraštamosedanass Tobom uimehrvatskog šumarstva. Samo tuga i bol ostaje u srcima svih koji su te poznavali. Iako si prije više od dvadeset godina otišao u mirovinu, uvijek si bio dio našeg kolektiva, velike šumarske obitelji, poštovan, jedan od utemeljitelja modernog hrvatskog šumarstva. Posljed nje godine Tvoga života bile su pune boli, ali si uvijek smogao snage nastaviti dalje. Sada odlaziš na put bez povratka. Okupio si nas na svoj posljednji ispraćaj. Dragutin Bedžula rođen je 1. travnja 1931. godine u Dalju u obrtnič koj obitelji. Osnovnu školu završio je u Dalju, a Realnu gimnaziju u Vukovaru. Studirao je na šumskogospodarskom odjelu Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1955. godine. Nakon završenog studija zaposlio se u Šumarskoj inspekciji – služba za taksaciju u Vinkovcima. Nakon godinu dana rada u taksaciji prešao je na radno mjesto rukovoditelja rasadnika u šumarijiVrbanja, a zatim obnašao poslove referenta uzgoja i pomoćnika upravitelja šumarije Vrbanja. Od 1958. do 1959. godine obavljao je dužnost upravitelja šumarije Lipovac, a nakon toga dužnost upravitelja šumarije Gunja. Od 1963. godine radio je na mjestu pomoćnika direktora za šumarstvo Šumsko poljoprivredno industrijskog kombinata “Spačva”Vinkovci. Od 1969. godine obavljao je dužnost tehničkog direktora Šumskog gospodarstva “Hrast”Vinkovci. Nakon osnivanja ROŠ-a “Slavonska šuma” Vinkovci, 1970. godine preuzeo je dužnost direktora razvojne službe u Osijeku, kasnije službe za proizvodnju. Na vlastiti zahtjev umirovljen je 1. kolovoza 1990. godine. Počeci radne karijere Drage Bedžule vezani su uz poslove uređivanja šuma, kada je utvrdio siguran temelj svog budućeg, izuzetno uspješnog stručnog i razvojnog rada na ponos hrvatske šumarske struke. Iz vremena službovanja na rukovodećim funkcijama u Vinkovcima pričalo se o njegovu predanom radu, kada je unatoč niskim temperaturama od -20 stupnjeva Celzijusa organizirao proizvodnju, kako Drvna industrija “Spačva” ne bi ostala bez sirovine za preradu.Tada je počela i njegova borba za priznavanje teških uvjeta rada šumskim radnicima sjekačima te drugima u šumarstvu putem primjerene naknade za težak i opasan rad, kao i borba za tvrtke kako bi poboljšale uvjete rada (prijevoz na posao, topli obrok, osiguranje potrebne zaštitne opreme i drugo) – ukratko pravo na život i rad dostojan čovjeka.Ta nastojanja bila su moto njegova rada i kasnije, po mišljenju mnogih, u najbolje organiziranoj tvrtki šumarstva, u “Slavonskoj šumi”, gdje su rezultati takvoga pristupa vred novanju rada i poboljšanju uvjeta bili jasno vidljivi. Rezultati su se prenosili dalje i primjenjivali u to vrijeme na širem području šumarstva Hrvatske. Sav taj napredak utemeljen je na znanstvenim metodama studija rada, čiju je primjenu ne žaleći truda osobno zagovarao i promovirao Drago Bedžula, na čemu mu struka i svi radnici u šumarstvu Hrvatske moraju biti vječno zahvalni. Poboljšanje životnih prilika radnika u šumarstvu bili su temeljni poticaj za inovacije kojima bi se osigurala sredstva za te potrebe. Velik broj akcija unapređenja rada u hrvatskom šumarstvu neodvojivo je vezano uz Dragu Bedžulu. Već u Vinkovcima je bio pionir, kada to mnogi nisu razumjeli, izgradnje “šljunčanih cesta s mehaničko- kemijskom stabilizacijom”. Kasnije s pozicije šefa razvoja i proizvodnje “Slavonske šume” na različite načine potiče otvaranje šuma cestogradnjom. Značajan je doprinos Drage Bed žule u racionalizaciji radova u uzgoju šuma, posebno skupe obnove i njege hrastovih sastojina. Povjerenje u ljude bilo je ključno.Trebalo je omogućiti našim stručnjacima odlazak u svijet, kako bi se upoznali s dostignućima. Sve dobro što se u našim uvjetima moglo primijeniti, nakon testiranja je uvedeno u redovnu proizvodnju. Ogroman je broj racionalizacija u iskorištavanju šuma koje su proizašle iz osnovnog projekta Drage Bedžule, ponajprije sigurniji i bolji uvjeti rada. Ekipe stručnjaka radile su na rješavanju problema nehumanog manipuliranja prostornim drvom kod utovara, posebice na plovne objekte, rezultat je bio proizvodnja višemetarskog drva te na kraju sječke. Imali smo priliku više puta na sastancima međunarodnih stručnih i znanstvenih tijela FAO-a čuti pohvale za organizaciju i rezultate kojima su na terenu šumarijeValpovo upoznati 1986.. godine sudionici Svjetskog kongresa šumarstva IUFRO-a održanog u Ljubljani. To je praktično bio naš prvi veći poligon istraživanja mogućnosti proizvodnje biomase, podignut prema |