DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 17 <-- 17 --> PDF |
D. Ugarković, I. Tikvić, M. Oršanić, Z. Seletković, I. Seletković, M Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S Redžepović: NEKE ... Šum. list br. 3–4, CXXXV (2011), 99-111 Uspoređujući rezultate kemijskih značajki tla u sastojinama i šumskim otvorima koje je dobio Mus coloi dr.(2007) s rezultatima kemijskih analiza tala u ovom istraživanju (tablica 2), uočavamo dosta velike razlike u količini organske tvari i ukupnog ugljika u tlu. Na plohama u Gorskom kotaru utvrdili smo veće količine organske tvari, ukupnog ugljika i dušika u tlu u odnosu na rezutate u jelovim šumama Kalabrijskih Apenina.Terazlike su zbog različitih stanišnih uvjeta na području KalabrijskihApenina u usporedbi sa stanišnim uvjetima u Gorskom kotaru. Jelove i bukovo-jelove šume u Hrvatskoj ekosustavi su s relativno visokim prinosom organske tvari koji osiguravaju uravnoteženi proces transformacije i tijek tvari i energije. U takvim uvjetima humizacija ima pozitivan trend (Pernar iBakšić,2001). Utjecaj organske tvari na biologiju tla značajan je (Brady i Weil, 1996). U našem slučaju zaliha organske tvari tla bila je veća u kontrolnim plohama K1 i K3, pod sklopom krošanja stabala, nego u velikim šumskim otvorima O1 i O3.U malom otvoru O2 u šumi bukve i jele u usporedbi sa sklopljenom sastojinom, utvrđene su veće vrijednosti organske tvari tla, ukupnog dušika, humusa, organskog ugljika, ukupnog ugljika i C:N odnosa (tablica 2). Rezultati se u potpunosti poklapaju s rezultatima Mus colo i dr.(2007), osim u količinama ukupnog dušika koji je u njihovim istraživanjima bio veći u sklopljenoj sastojini. Prema rezultatima Muscolo i dr. (2007) odnos C:N kretao se u rasponu od 8,2 do 18,0 dok je u ovom istraživanju utvrđen odnos C:N u rasponu od 14,8 do 16,8. C:N odnos indicira pristupačnost dušika u organskoj tvari. Povoljan C:N odnos za više biljke je između 12 i 25 (Vukadinović iLončarić,1998). Muscolo i dr.(2007) utvrdili su najveću količinu organske tvari, mikrobne biomase i najveći C:N odnos u malim šumskim otvorima. Rezultati tih istraživanja podudaraju se s našim rezultatima za pokusnu plohu mali šumski otvor O-2, gdje je utvrđena najveća biogenost tla (tablica 2). Mikroorganizmi imaju dominantnu ulogu u svim procesima kruženja dušika, a primanje dušika od strane mikroorganizama tla ključno je za regulaciju bilance dušika u šumskim ekosustavima (Stark iHart,1997; Zogg i dr.2000). Prema istraživanjima Muscolo i dr. (2007) nastanak šumskih otvora ima utjecaja na biomasu mikrobne populacije u tlu, kao i na dekompoziciju organskih tvari. Veliki šumski otvori odlikuju se drukčijim stanišnim uvjetima u odnosu na šumu. Prema njihovim istraživanjima u malim šumskim otvorima stanišni čimbenici slični su kao oni u šumi. Do sličnih smo spoznaja došli i mi u ovim istraživanjima. Ukupan broj mikroorganizama u određenom ekosustavu smatra se jednim od pokazatelja biogenosti tla, a ovisan je o fizikalnim i kemijskim svojstvima tla, te o stupnju antropogenog utjecaja (Redžepović i dr. 1991). Upoljoprivrednimtlimaprevladavajupopulacije bakterijaiaktinomiceta, doku šumskimtlimakojasu hladnija, vlažnijaikiselijadominirajupopulacijegljiva. U tla svakodnevno kroz organske ostatke dolaze velike količine celuloze koju razgrađuju celulolitičke bakterije, gljive i nešto manje aktinomicete. Vasilj i dr.(2007) su u svim tipovima tala utvrdili veću zastupljenost celulolitičkih gljiva u odnosu na celulolitičke bakterije, što smo i mi utvrdili u šumskim tlima na području Gorskog kotara. Utvrdili smo veću zastupljenost ukupnog broja gljiva i celulolitičkih gljiva u odnosu na ukupan broj bakterija i celulolitičkih bakterija (tablice 3, 4 i 5). U šumskim otvorima u šumi bukve i jele na smeđem tlu na vapnencu utvrdili smo veću ili podjednaku zastupljenost celulolitičkih bakterija u odnosu na kontrolne plohe (tablice 3 i 4). U šumskom otvoru u šumi jele s rebračom na kiselom smeđem tlu utvrdili smo manju, ali ne statistički značajnu zastupljenost celu lolitičkih bakterija u odnosu na kontrolnu plohu (tabli ca 5). Nešto veća zastupljenost te skupine mikroorganizama je u smeđem tlu na vapnencu, s obzirom da razvoju celulolitičkih bakterija pogoduju prozračnost tla, neutralna reakcija tla uz dobru opskrbljenost organskim i mineralnim dušikom, kao i priljev svježe organske tvari (tablice 6 i 7). Dominacija celulolitičkih gljiva je ponajprije uvjetovana dobrom adaptiranošću tih mikroorganizama na nepovoljne uvjete u tlu,kao što su kiselost tla i slaba opskrbljenost hranjivima (Vasilj i dr.2007). Prema istraživanjima Dhruva i dr. (1992), brojnost populacije gljiva i bakterija veća je u manje degradiranim šumama u odnosu na jače degradirane šume. Prema rezultatima njihovih istraživanja poremećena tla i degradirane šume imaju nepovoljan učinak na brojnost mikrobne populacije. Prema našim istraživanjima, uspoređujući mikrobiološke značajke otvora s pripadajućim kontrolnim plohama,u velikom otvoru O1 utvrđeno je statistički značajno manje asimbiotskih fiksatora dušika i celulolitičkih gljiva (tablica 3), a u velikom otvora O3 značajno manji ukupan broj gljiva i celulolitičkih gljiva (tablica 5). U malom otvoru O2 u šumi bukve i jele utvrđena je statistički značajno manja zastupljenost celulolitičkih gljiva, a značajno veća zastupljenost ukupnog broja gljiva i asimbiotskih fiksatora dušika u odnosu na pripadajuću kontrolnu plohu (tablica 4).Ako uspoređujemo mikrobiološke značajke otvora s obzirom na njihovu površinu, u velikom otvoru O1 u odnosu na mali otvor O2 u šumi bukve i jele utvrđeno je statistički značajno manje asimbiotskih fiksatora dušika i amonifikatora (tablica 6). Prema Alexanderu (1977) broj amonifikatora ovi si o količini i vrsti supstrata, o tipu tla, o ekološkim čimbenicima, te o rizosferi tj. biljnoj vrsti. S obzirom na zastupljenost pojedinih fizioloških skupina mikroorganizama u tlu šumskih otvora, nismo uočili veću degradaciju i osiromašenje tla u malom šumskom otvoru |