DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 17     <-- 17 -->        PDF

D. Ugarković, I. Tikvić, M. Oršanić, Z. Seletković, I. Seletković, M Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S Redžepović: NEKE ... Šum. list br. 3–4, CXXXV (2011), 99-111


Uspoređujući rezultate kemijskih značajki tla u sastojinama
i šumskim otvorima koje je dobio Mus coloi
dr.(2007) s rezultatima kemijskih analiza tala u
ovom istraživanju (tablica 2), uočavamo dosta velike
razlike u količini organske tvari i ukupnog ugljika u tlu.
Na plohama u Gorskom kotaru utvrdili smo veće količine
organske tvari, ukupnog ugljika i dušika u tlu u odnosu
na rezutate u jelovim šumama Kalabrijskih
Apenina.Terazlike su zbog različitih stanišnih uvjeta
na području KalabrijskihApenina u usporedbi sa stanišnim
uvjetima u Gorskom kotaru. Jelove i bukovo-jelove
šume u Hrvatskoj ekosustavi su s relativno
visokim prinosom organske tvari koji osiguravaju uravnoteženi
proces transformacije i tijek tvari i energije.
U takvim uvjetima humizacija ima pozitivan trend
(Pernar iBakšić,2001). Utjecaj organske tvari na
biologiju tla značajan je (Brady i Weil, 1996). U
našem slučaju zaliha organske tvari tla bila je veća u
kontrolnim plohama K1 i K3, pod sklopom krošanja
stabala, nego u velikim šumskim otvorima O1 i O3.U
malom otvoru O2 u šumi bukve i jele u usporedbi sa
sklopljenom sastojinom, utvrđene su veće vrijednosti
organske tvari tla, ukupnog dušika, humusa, organskog
ugljika, ukupnog ugljika i C:N odnosa (tablica 2). Rezultati
se u potpunosti poklapaju s rezultatima Mus colo
i dr.(2007), osim u količinama ukupnog dušika
koji je u njihovim istraživanjima bio veći u sklopljenoj
sastojini. Prema rezultatima Muscolo i dr. (2007)
odnos C:N kretao se u rasponu od 8,2 do 18,0 dok je u
ovom istraživanju utvrđen odnos C:N u rasponu od
14,8 do 16,8. C:N odnos indicira pristupačnost dušika u
organskoj tvari. Povoljan C:N odnos za više biljke je
između 12 i 25 (Vukadinović iLončarić,1998).
Muscolo i dr.(2007) utvrdili su najveću količinu organske
tvari, mikrobne biomase i najveći C:N odnos u
malim šumskim otvorima. Rezultati tih istraživanja podudaraju
se s našim rezultatima za pokusnu plohu mali
šumski otvor O-2, gdje je utvrđena najveća biogenost
tla (tablica 2).


Mikroorganizmi imaju dominantnu ulogu u svim
procesima kruženja dušika, a primanje dušika od strane
mikroorganizama tla ključno je za regulaciju bilance
dušika u šumskim ekosustavima (Stark iHart,1997;
Zogg i dr.2000). Prema istraživanjima Muscolo i
dr. (2007) nastanak šumskih otvora ima utjecaja na biomasu
mikrobne populacije u tlu, kao i na dekompoziciju
organskih tvari. Veliki šumski otvori odlikuju se drukčijim
stanišnim uvjetima u odnosu na šumu. Prema njihovim
istraživanjima u malim šumskim otvorima stanišni
čimbenici slični su kao oni u šumi. Do sličnih smo
spoznaja došli i mi u ovim istraživanjima.


Ukupan broj mikroorganizama u određenom ekosustavu
smatra se jednim od pokazatelja biogenosti tla, a
ovisan je o fizikalnim i kemijskim svojstvima tla, te o
stupnju antropogenog utjecaja (Redžepović i dr.


1991). Upoljoprivrednimtlimaprevladavajupopulacije
bakterijaiaktinomiceta, doku šumskimtlimakojasu
hladnija, vlažnijaikiselijadominirajupopulacijegljiva.
U tla svakodnevno kroz organske ostatke dolaze velike
količine celuloze koju razgrađuju celulolitičke bakterije,
gljive i nešto manje aktinomicete. Vasilj i dr.(2007)
su u svim tipovima tala utvrdili veću zastupljenost celulolitičkih
gljiva u odnosu na celulolitičke bakterije, što
smo i mi utvrdili u šumskim tlima na području Gorskog
kotara. Utvrdili smo veću zastupljenost ukupnog broja
gljiva i celulolitičkih gljiva u odnosu na ukupan broj
bakterija i celulolitičkih bakterija (tablice 3, 4 i 5). U
šumskim otvorima u šumi bukve i jele na smeđem tlu na
vapnencu utvrdili smo veću ili podjednaku zastupljenost
celulolitičkih bakterija u odnosu na kontrolne plohe (tablice
3 i 4). U šumskom otvoru u šumi jele s rebračom
na kiselom smeđem tlu utvrdili smo manju, ali ne statistički
značajnu zastupljenost celu lolitičkih bakterija u
odnosu na kontrolnu plohu (tabli ca 5). Nešto veća zastupljenost
te skupine mikroorganizama je u smeđem tlu na
vapnencu, s obzirom da razvoju celulolitičkih bakterija
pogoduju prozračnost tla, neutralna reakcija tla uz dobru
opskrbljenost organskim i mineralnim dušikom, kao i
priljev svježe organske tvari (tablice 6 i 7). Dominacija
celulolitičkih gljiva je ponajprije uvjetovana dobrom
adaptiranošću tih mikroorganizama na nepovoljne
uvjete u tlu,kao što su kiselost tla i slaba opskrbljenost
hranjivima (Vasilj i dr.2007).


Prema istraživanjima Dhruva i dr. (1992), brojnost
populacije gljiva i bakterija veća je u manje degradiranim
šumama u odnosu na jače degradirane šume.
Prema rezultatima njihovih istraživanja poremećena tla
i degradirane šume imaju nepovoljan učinak na brojnost
mikrobne populacije. Prema našim istraživanjima,
uspoređujući mikrobiološke značajke otvora s pripadajućim
kontrolnim plohama,u velikom otvoru O1 utvrđeno
je statistički značajno manje asimbiotskih
fiksatora dušika i celulolitičkih gljiva (tablica 3), a u
velikom otvora O3 značajno manji ukupan broj gljiva i
celulolitičkih gljiva (tablica 5). U malom otvoru O2 u
šumi bukve i jele utvrđena je statistički značajno manja
zastupljenost celulolitičkih gljiva, a značajno veća zastupljenost
ukupnog broja gljiva i asimbiotskih fiksatora
dušika u odnosu na pripadajuću kontrolnu plohu
(tablica 4).Ako uspoređujemo mikrobiološke značajke
otvora s obzirom na njihovu površinu, u velikom otvoru
O1 u odnosu na mali otvor O2 u šumi bukve i jele
utvrđeno je statistički značajno manje asimbiotskih fiksatora
dušika i amonifikatora (tablica 6).


Prema Alexanderu (1977) broj amonifikatora
ovi si o količini i vrsti supstrata, o tipu tla, o ekološkim
čimbenicima, te o rizosferi tj. biljnoj vrsti. S obzirom
na zastupljenost pojedinih fizioloških skupina mikroorganizama
u tlu šumskih otvora, nismo uočili veću degradaciju
i osiromašenje tla u malom šumskom otvoru