DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 35 <-- 35 --> PDF |
L. Kutnar, A. Kobler: PREDICTION OF FORESTVEGETATION SHIFT DUE TO DIFFERENT ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 113-126 Von Storch,H., E. Zorita, J. Jones,Y. Dimitriev, F.Gonz´alez-Rouco, S. Tett, 2004: Recon structing past climate from noisy data. Science 306: 679–682. Walther,G.-R., 2004: Plants in a warmer world. Perspective in Plant Ecology, Evolution and Systematics, 6: 169–185. White,A., M.G.R. Cannel,A.D. Friend,2000: The high-latitude terrestrial carbon sink: a model analysis. Glob. Change Biol., 6: 227–246. Wraber,M., 1969: Pflanzengeographische Stellung und Gliederung Sloweniens. Vegetatio, The Hague 17: 176–199. SAŽETAK: Rezultati istraživanja promjene klime pokazuju da bi rizici uzrokovani ekstremnim vremenskim pojavama mogli značajno porasti u budućnosti (IPCC 2001, 2007). Topliji i sušniji uvjeti pridonijet će češćim i dužim sušama, posebice u području Sredozemlja (IPCC 2007). Vrlo je vjerojatno da će na šumske ekosustave značajno utjecati klimatske promjene i druge globalne promjene (Shaver et al. 2000, Blennow and Sallnäs 2002, Askeev et al. 2005, Kellomäki and Leinonen 2005, Maracchi et al. 2005, IPCC 2007). U ovom su istraživanju analizirane moguće promjene šumske vegetacije u Sloveniji zbog globalnih klimatskih promjena. Potencijalne promjene vegetacije u prostoru simulirali smo pomoću empirijskog GIS modela, koji prognozira prostornu raspodjelu šumske vegetacije u odnosu na klimatske i druge ekološke čimbenike. Ovaj prostorni model – osim gore spomenutih – ne uzima u obzir druge važne čimbenike, koji značajno doprinose distribuciji šumske vegetacije, kao što su: sukcesije i proširivanje šuma, antropogeni čimbenici te utjecaj sekundarnih čimbenika (bolesti šumskog drveća, zoo-komponenta šuma, požari). Prognozirajući budući sastav šumske vegetacije, koristili smo postojeća očekivanja klimatskih promjena za Sloveniju te predvidjeli tri različita scenarija: srednji scenarij, pesimistički scenarij i optimistički scenarij (Bergant 2007, Kutnar et al. 2009). Na temelju tri različita klimatska scenarija (svi tri predviđaju zagrijavanje klime), simulacije pokazuju da će se prostorni raspored i udio trinaest vrsta šumske vegetacije (skupina sličnih šumskih zajednica) mijenjati pod utjecajima promjene klime (tablica 1). Zbog toga možemo očekivati pomicanje vegetacijskih pojaseva prema gore (grafikon 4). Postoji velika vjerojatnost da će se u Sloveniji do kraja 21. stoljeća bitno sniziti udio šuma bukve (Fagus sylvatica) –ponajprije na uštrb širenja različitih termofilnih šuma (vrsta) (tablica 1, slika 1 i 2); od današnjih 14.2 % površina acidofilnih šuma bukve (Fagus sylvatica) do površine između 0.0 % (pesimistički scenariji) i 5.0 % (optimistički scenariji); pretplaninske (Submontanske) šume bukve (Fagus sylvatica) (13,0 %) od 0.0 % do 4.0 %. Predviđa se postepeno smanjenje (Alti-)montanskih šuma bukve u (Pre-)dinarskoj regiji (11,2 %) među kojima dominiraju dinarske šume bukve i obične jele (Abieti-Fagetum dinaricum, sin.Omphalodo-Fagetum) (grafikon 1). Prema pesimističkom scenariju i uz pretpostavku da se ekološka niša dinarskih šuma bukve i obične jele neće promijeniti u bliskoj budućnosti, ovaj tip šuma mogao bi – na području Slovenije – u potpunosti nestati do kraja 21. stoljeća. Dinarske šume bukve i obične jele spadaju među najvažnije šume za proizvodnju drveta, a značajna je i njihova ekološka uloga te uloga na području zaštite prirode. Na području ovih šuma nalazi se središnji dio staništa triju velikih zvijeri europske važnosti – smeđi medvjed (Ursus arctosL.), ris (Lynx lynxL.), i vuk (Canis lupusL.), te mnogo drugih organizama od posebne važnosti po Direktivi o staništima (1992). Veći dio tih šuma uključen je u ekološku mrežu Natura 2000 (Skoberne 2004). Zato je vjerojatno, da bi gubitak staništa |