DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 36     <-- 36 -->        PDF

L. Kutnar, A. Kobler: PREDICTION OF FORESTVEGETATION SHIFT DUE TO DIFFERENT ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 113-126


dinarskih šuma bukve i obične jele istovremeno označio i izumiranje određenih
ključnih vrsta.


Opisani model predviđa povećanje udjela termofilnih šuma, gdje djelomično
prevlađuje bukva, uz mnoštvo vrsta drveća, koja su izrazito otporna na
sušu, kaoOstrya carpinifolia,Fraxinus ornus,Sorbus aria,Quercus pubescens,


Q.cerris,Q. ilexiQ. petraea, tePinus sylvestrisiP.nigra, sa dosadaš njih 14 %
– od cjelokupne površine šuma u Sloveniji – na razinu od 50 % (prema optimističkom
scenariju) do čak 87 % (prema pesimističkom scenariju) (grafikon 2).


Do kraja dvadeset i prvog stoljeća, dominantne polu-prirodne šume mezičnih
staništa, koje uglavnom pripadaju redu Fagetalia sylvaticae, bit će vjerojatno
zamijenjene rijetkim šumama i šumarcima reda Quercetalia pubescentis,
Erico-Pinetalia ili čak sredozemnim zimzelenim šumama i makijama reda
Quercetalia ilicis.


Prema prognozi modela, značajan dio crnogorice, u kojima dominiraju
smreka (Picea abies) i jela (Abies alba), mogao bi se u postupnosti pretvoriti u
listopadne šume (bjelogoricu) (grafikon 3). Čak štoviše, prirodne šume crnogorice,
koje su obilježene vlažnim staništima te relativno nižim prosječnim
temperaturama, mogle bi u potpunosti nestati, uzevši u obzir najpesimističniji
scenarij, koji predviđa brzi porast temperature te pad količina padavina.


Ključne riječi:klimatska promjena, šumska vegetacija, model, simulacija,
klimatski scenariji