DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 45 <-- 45 --> PDF |
N. Buzjak, S. Buzjak, D. Orešić: FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 127-137 L– osvijetljenost staništa Među zabilježenim svojtama prevladavaju biljke koje većinom rastu na sjenovitim mjestima koje su ujedno i indikatori zasjenjenih staništa (L2, 35 svojte, 61,4 %) i biljke koje većinom rastu u polusjeni, rijetko na punom svijetlu (L3, 16 svojti, 28,07 %), dok su biljke vrlo sjenovitih mjesta zastupljene sa znatno manjim brojem (L1, 5 svojti 8,77 %).Također je zabilježena samo jedna biljka koja većinom raste na punom svijetlu, a katkad može opstati i u slaboj sjeni (Asplenium ruta-murariaL.). Tavrsta zabilježena je na stijeni na rubu ponikve. T – temperatura Analiza vrijednosti temperature pokazala je da među zabilježenim svojtama prevladavaju biljke uglavnom planinskih područja,koje su također česte u brdskom i subalpinskom području – to su uglavnom široko rasprostranjene vrste (T3 – 32 svojte, 56,14 %) i biljke uglavnom brdskih područja, rasprostranjene u nižim područjima središnje Europe (T4 – 17 svojti, 29,82 %). Biljke uglavnom ZAKLJUČCI Mikroklimatskim mjerenjima utvrđeno je da je temperaturna inverzija najizrazitija tijekomljetnih mjeseci kada se površina oko ponikve zagrijava znatno jače od njenog dna. Dno je u sjeni veći dio dana,pa prima manju dozu sunčeveradijacije. Sjenovitost dna ponikve rezultat je: njene morfologije (oblika), morfometrije (dimenzija – promjera oboda, promjera dna, nagiba i dujine padina, dubine), ekspozicije lokaliteta i pojedinih padina ponikve, obraštenosti lokaliteta vegetacijom koja dodatno utječe na izmjenu energije između tla i prizemnog sloja atmosfere. Zbog toga su tlo i stijene vlažnije u ponikvi, što dodatno utječe na razlike između dna te toplijeg i sušnijeg ruba. Zanimljivo je da su najveće amplitude zabilježene u proljetnom razdoblju.Toje razumljivo s obzirom na vrlo velike temperaturne razlike između sve toplijih dana i još uvijek svježih noći kada je pred zoru za vedra vremena česta pojava vrlo niskih temperatura i mraza. toplijih područja koje većinom rastu u južnoj Europi (T5) i biljke uglavnom subalpinskih područja (T2) zastupljene su sa po 4 svojte (7,02 %).Analiza indikatorskih vrijednosti temperature za svojte zabilježene na području Žumberačke gore pokazala je prevlast biljaka uglavnom brdskih područja (T4 – 42 %) te znatan udio biljaka široke rasprostranjenosti (T3 – 38%) (Vrbek 2005). – Conclusions U ponikvi Japage zabilježeno je 59 svojti biljaka,od kojih je sedamnaest zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode, a tri se nalaze i u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske kao gotovo ugrožene (NT). Od životnih oblika prevladavaju hemikriptofiti i geofiti,što odgovara umjerenom klimatskom pojasu gdje se Japage i nalaze. Od vrsta, u skladu s prethodno navedenim ekološkim uvjetima staništa, svojom nazočnošću prevladavale su paprati,i to posebice u donjem dijelu ponikve i na dnu,gdje je smanjena osvijetljenost i povećana vlažnost zraka i tla u odnosu na rub ponikve. S obzirom na floristički sastav ponikve, odnosno prema analizi ekoloških indikatorskih vrijednosti florističkog sastava, zaključili smo da je tlo u Japagama umjereno vlažno, uglavnom slabo kiselo do alkalno,te da se radi o sjenovitom staništu na kojemu prevladavaju biljke široke ra sprostranjenosti koje mogu rasti u brdskim, planinskim i subalpskim područjima. ZAHVALA – Acknowledgement Osim iz projekta ostvarenog u suradnji s PP “Žumberak- Samoborsko gorje”, istraživanja su dijelom potpomognuta sredstvima i opremom znanstvenog projekta Geomorfološka i geoekološka istraživanja LITERATURA Anonymus, 2005: Zakon o zaštiti prirode. Narodne no- vine 70/05, Zagreb. Anonymus, 2008: Zakon o zaštiti prirode. Narodne no- vine 139/08, Zagreb. Anonymus, 2009: Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim. Narodne novine 99/09, Zagreb. Buzjak,N., 2002: Speleološke pojave u Parku priro de “Žumberak-Samoborsko gorje”. Geoadria 7/1:31–49. krša RH br. 119-1191306-1305 Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. – References Buzjak,N., 2006: Geomorfološke i speleomorfološ ke značajke Žumberačke gore i geoekološko vrednovanje endokrškog reljefa. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno– matematički fakultet, Zagreb. Buzjak, N. (ur.), 2009: Geomorfološko i geoekološko istraživanje urušne ponikve Japage. SK “Samobor”, Elaborat, 94 str., Samobor. Buzjak,S., 2009: Floristička i ekološka istraživanja Japaga. U:Buzjak, N. (ur.),: Geomorfološko i |