DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 63 <-- 63 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 UDK 630* 272 “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” GARDEN OF THE BENEDICTINE MONASTERY OF ST MARY ON MLJET Marija NODILO* SAŽETAK: Godine 1151. dukljanski knez Desa daruje otok Mljet benediktincima pulsanskoga reda u isključivi posjed. Stoga oni u 12. stoljeću na otočiću Sv. Marije na Mljetu grade romanički samostan i crkvu Sv. Marije. U 15. i 16. stoljeću romanički samostan preuređen je i dograđen u novi, renesansni. Zgrada dobiva izgled renesansnog ljetnikovca, a samostan ima i renesansni vrt u klaustru. U 17. stoljeću zgrada se dodatno utvrđuje kulom i obrambenim zidom pa vrt ostaje zatvoren unutar zgrade. U ovom radu nastoji se predočiti polazišta za obnovu i uređenje renesansnog vrta unutar zgrade samostana. Povijesna polazišta jasno pokazuju kako je pravokutan tlocrt vrta zapravo bio podijeljen u dva kvadrata, omeđen pergolom od vinove loze i posađen voćem. Nadgrobna ploča nađena u klaustru vrta zapravo je spomen na graditelje samostana, jer su oni zadržavali pravo na ukop u građevini. Zna se također da je krajem 14. st. u samostanu bila karantena, pa je tako utvrđeno da je to prva karantena u Hrvatskoj. Tako dolazimo do podatka kako su se fratri bavili ljekarništvom. Cijeli otočić bio je u prošlosti maslinik, o čemu svjedoči stotinjak stabala maslina. S vremenom je postao lijepa šetnica za posjetitelje. Održavanjem maslinika i uređenjem šetnice dobivamo lijepi prostor za ugodne šetnje posjetitelja. Ključne riječi:benediktinski samostan, vrt u klaustru, prijedlog uređenja, maslinik, uređenje otočića UVOD – Introduction Vrt se nalazi u klaustru benediktinskog samostana bio renesansni vrt pravokutnog oblika,omeđen šetni- Sv. Marije na otočiću u Velikom jezeru. Klaustri su za-com sa stupovima koja je imala odrinu.Takve renesanpravo zatvorena dvorišta samostana u koje je još uvijek sne vrtove nalazimo posvuda u Italiji, s kojom je dozvoljen pristup posjetiteljima,kako nam to lijepo ob-dubrovačko područje imalo stalne kontakte. O tome 1 jašnjava A.Badurina(1990). svjedoči i pismo mljetskog opata i pjesnika Ignjata Đurđevića svojem učeniku Januariju Salinasu u Napulj,u God. 1960. u tijeku restauratorskih radova na crkvi i kojemu mu opisuje Mljet i svoj život u samostanu . samostanu, rodila se ideja o uređenju vrta, no nažalost nije realizirana. Zatvaranjem hotela Melita 1991. koji je Želja da se vrt obnovi,svakako bi pomogla i cijelom bio smješten u zgradi samostana, nastaje sveopća zapu-kompleksu da izgleda autentično, jer je to bio sastavni štenost. Intervencijama 1997. i 1998. to je stanje done-dio kulture življenja toga doba. Sada se obnavljaju kle promijenjeno,ali su tada uklonjene neke vrste koje zgrade, uređuje krovište i privodi kompleks mogućoj su svjedočile stoljećima, pa stanje nije nažalost promije-uporabi.Vrt bi trebalo obnavljati usporedo s time,jer je njeno do danas. Nedvojbeno je da je u prostoru klaustra istinjegov neodvojiv dio. POVIJESNI PRIKAZ OTOKA MLJETA I SAMOSTANASV. MARIJE Historical survey of the island of Mljet and the Monastery of St Mary Otok Mljet kontinuirano je naseljen od prethistorije Velikom Gracu, vrhu Bijeđiznad Ivanjeg poljeitd. Prve do danas. O naseljenosti u doba Ilira svjedoče gradine na konkretne podatke o ovom otoku nalazimo kodAppiana, rimskog pisca iz 1. st. pr. n. e. On u svom dijelu “De * Mr.sc. Marija Nodilo, dipl. ing. šum., rebus Illyricis” navodi kako je rimski carAugust 35. go 20 226 Goveđari, Polače 38 a, e-mail: nodilom@gmail.com |