DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 63     <-- 63 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS
Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160


UDK 630* 272


“VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU”


GARDEN OF THE BENEDICTINE MONASTERY OF ST MARY ON MLJET


Marija NODILO*


SAŽETAK: Godine 1151. dukljanski knez Desa daruje otok Mljet benediktincima
pulsanskoga reda u isključivi posjed. Stoga oni u 12. stoljeću na otočiću
Sv. Marije na Mljetu grade romanički samostan i crkvu Sv. Marije. U 15.
i 16. stoljeću romanički samostan preuređen je i dograđen u novi, renesansni.
Zgrada dobiva izgled renesansnog ljetnikovca, a samostan ima i renesansni
vrt u klaustru. U 17. stoljeću zgrada se dodatno utvrđuje kulom i obrambenim
zidom pa vrt ostaje zatvoren unutar zgrade.


U ovom radu nastoji se predočiti polazišta za obnovu i uređenje renesansnog
vrta unutar zgrade samostana. Povijesna polazišta jasno pokazuju kako
je pravokutan tlocrt vrta zapravo bio podijeljen u dva kvadrata, omeđen pergolom
od vinove loze i posađen voćem. Nadgrobna ploča nađena u klaustru
vrta zapravo je spomen na graditelje samostana, jer su oni zadržavali pravo
na ukop u građevini. Zna se također da je krajem 14. st. u samostanu bila karantena,
pa je tako utvrđeno da je to prva karantena u Hrvatskoj. Tako dolazimo
do podatka kako su se fratri bavili ljekarništvom.


Cijeli otočić bio je u prošlosti maslinik, o čemu svjedoči stotinjak stabala
maslina. S vremenom je postao lijepa šetnica za posjetitelje. Održavanjem maslinika
i uređenjem šetnice dobivamo lijepi prostor za ugodne šetnje posjetitelja.


Ključne riječi:benediktinski samostan, vrt u klaustru, prijedlog uređenja,
maslinik, uređenje otočića


UVOD – Introduction
Vrt se nalazi u klaustru benediktinskog samostana bio renesansni vrt pravokutnog oblika,omeđen šetni-
Sv. Marije na otočiću u Velikom jezeru. Klaustri su za-com sa stupovima koja je imala odrinu.Takve renesanpravo
zatvorena dvorišta samostana u koje je još uvijek sne vrtove nalazimo posvuda u Italiji, s kojom je
dozvoljen pristup posjetiteljima,kako nam to lijepo ob-dubrovačko područje imalo stalne kontakte. O tome


1


jašnjava A.Badurina(1990).
svjedoči i pismo mljetskog opata i pjesnika Ignjata Đurđevića
svojem učeniku Januariju Salinasu u Napulj,u


God. 1960. u tijeku restauratorskih radova na crkvi i
kojemu mu opisuje Mljet i svoj život u samostanu .


samostanu, rodila se ideja o uređenju vrta, no nažalost
nije realizirana. Zatvaranjem hotela Melita 1991. koji je Želja da se vrt obnovi,svakako bi pomogla i cijelom
bio smješten u zgradi samostana, nastaje sveopća zapu-kompleksu da izgleda autentično, jer je to bio sastavni
štenost. Intervencijama 1997. i 1998. to je stanje done-dio kulture življenja toga doba. Sada se obnavljaju
kle promijenjeno,ali su tada uklonjene neke vrste koje zgrade, uređuje krovište i privodi kompleks mogućoj
su svjedočile stoljećima, pa stanje nije nažalost promije-uporabi.Vrt bi trebalo obnavljati usporedo s time,jer je
njeno do danas. Nedvojbeno je da je u prostoru klaustra istinjegov neodvojiv dio.


POVIJESNI PRIKAZ OTOKA MLJETA I SAMOSTANASV. MARIJE


Historical survey of the island of Mljet and the Monastery of St Mary


Otok Mljet kontinuirano je naseljen od prethistorije Velikom Gracu, vrhu Bijeđiznad Ivanjeg poljeitd. Prve
do danas. O naseljenosti u doba Ilira svjedoče gradine na konkretne podatke o ovom otoku nalazimo kodAppiana,
rimskog pisca iz 1. st. pr. n. e. On u svom dijelu “De


* Mr.sc. Marija Nodilo, dipl. ing. šum.,


rebus Illyricis” navodi kako je rimski carAugust 35. go


20 226 Goveđari, Polače 38 a, e-mail: nodilom@gmail.com




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 64     <-- 64 -->        PDF

M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160


dine pr. n. e. pokorio Ilire na


12


Mljetu i Korčuli . Pri tomu je
razorio njihov grad Melitusu,
koja do danas nije točno locirana.
Iz rimskog razdoblja potječe
palača u luci Polače, do
sada neistražena, tako da joj
tlocrt u potpunosti nije poznat.
Vidljivo je pročelje, ostaci
dviju osmerostranih kula i unutrašnjost
koja je impozantna.
Autori se spore oko njezine
starosti i namjene te vlasnika.
U neposrednoj blizini palače
nalazi se izvor pitke vode, a
luka Polače zaštićena je od
svih vjetrova. Osim palače, postoje
ostaci dviju ranokršćanskih
bazilika, kaštela, termi, a


Slika 1. Stara razglednica benediktinskog samostana
sve to govori o kontinuitetu ži-Figure 1The old poscard of Benedictines’ monastery


12


vota od 1. do 12. Stoljeća .
Mljet spominje i car, pisac Konstantin Porfirogenet


949. godine u svom dijelu “De administrando imperio”,
uz već poznate nazive Mljeta spominje i naziv


3


Malozeatai.Tijekom 9. i 10. st. Neretljani dolaze na
otok, koristeći se slabljenjem Bizantske vlasti, te zauzimaju
najprije njegov istočni i središnji dio, dok su zapadni
dio držali Romani. O borbi Romana i pridošlog
stanovništva svjedoči i legenda o bitci koja se odigrala


12


na Ivandan, a vodila se oko zauzimanja brda Bijeđ .
Godine 1151. Zahumski knez Desa, daruje otok
Mljet u isključivi posjed benediktincima Pulsanke kongregacije.
Oni najprije grade crkvicu Sv. Mihovila
pored sela Blato, a zatim za svoje boravište odabiru
otočić uVelikom jezeru, gdje grade romanički samostan
i crkvu Sv. Marije. U 15. i 16. st. oko romaničkog


Slika 2. Samostan Sv. Marije na Mljetu


Figure 2The monastery of St. Mary on the island of Mljet


samostana podignut je novi, renesansni. U zidu samostana
prilikom preuređenja 1960. godine pronađena su
zazidana ulazna vrata stare zgrade. Unutrašnjost zgrade
razdijeljena je prema svojoj namjeni, tako da prizemlje,
kat i podrumi imaju različit raspored. Prostrani klaustar
određen je visokim i jednostavnim obrambenim zidom,
ugaonim kulama, crkvom i krilom samostana.


S vremenom benediktinci gube isključivu vlastnad
Mljetom, pa veći dio otoka dolazi pod utjecaj Dubrovačke
Republike. Godine 1345. samostan oslobađa stanovnike
Mljeta rada na svojim imanjima,uz plaćanje 300
perpera na dan Sv.Vlaha. Otok je tako pripao Republici
1410.g., pa ona od tada bira suce i kneza mljetske komune,
a samostan ostaje jedini gospodar na trećini


4


otoka. Danas se taj posjed poklapa s granicom nacionalnog
parka. Samostan također nije
dozvoljavao naseljavanje sve do
kraja 18. st.,kada se dvije obitelji iz


B. Polja trajno naseljavaju, pa nastaje
selo Goveđari.


U 16. stoljeću osnovana je Mljetska
kongregacija (Congregatio Melitensem
ili Melitanum), kojoj je
sjedište bilo na Mljetu. U nju su bili
uključeni muški benediktinski samostani
na području Dubrovačke
Republike (osim Lokrumskog) .
Godine 1526. pozvan je opat i pjesnik
Mavro Vetranović Čavčić iz
Rima da stane na čelo Kongregacije.
Osnovana je u svrhu obnove benediktinskih
opatija, koje su stalno


bile slabo napučene. Samostan na


Mljetu imao je također značajno




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 65     <-- 65 -->        PDF

M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU”
Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160


mjesto u odvijanju kulturnog života Dubrovačke Repu-Godine 1808. Nakon ulaska Napoleona u Dubrovblike.
U njemu su se prepisivali važni dokumenti, a po-nik, benediktinski red je raspušten, a samostan od tada
sjedovao je i veliku biblioteku,koja je gotovo nestala. mijenja vlasnike. Godine 1998. samostan je formalno
Samo je mali dio sačuvan i nalazi se u Dubrovniku, u sa-vraćen benediktinskom redu.
mostanu Male Braće.


Vrt u klaustru samostana – Garden in the Monastery cloister


Vrt u samostanu Sv. Marije na Mljetu danas se ne
održava, trenutno je raskopan, jer su rađeni radovi
sondiranja samostanske zgrade. Možda u budućnosti
dođe do poboljšanja situacije, pravilnom valorizacijom
objekta i vrta i njegovim temeljitim uređenjem.
Prema povijesnim podacima, postojala je inicijativa
uređenja vrta od strane HAZU-a.Taideja bila je aktualna
šezdesetih godina 20. st., kada je samostan
preuređen u hotel.


Vrt je nastao vjerojatno u 16. stoljeću, jer je tada samostan
dobio svoj današnji izgled. Pismohrana Mljetske
kongregacije nestala je, a vjerojatno je u tom
razdoblju sagrađena renesansna zgrada i uređen kompleks.
Predpostavlja se ipak da su kula i obrambeni zid
iz 17.stoljeća. Najnovijim podacima nastalim nakon
iskopavanja klaustra i sondiranja u vrtu dolazi se do
novih podataka,ali oni još nisu dostupni.


Iz današnjeg stanja dosta je teško zaključiti kako je
vrt bio uređen. U vrtu raste stablo ljute naranče (Citrus
aurantium ssp. amara(L.) Engl.), za koju neki tvrde da
je stara 200 godina. Naime ona se dobro obnavlja iz
panja.Trenutno nema nikakvih znakova koji bi ukazivali
na uređenje šetnih staza koje vode prema središtu,
kao što je bio običaj u sličnim renesansnim vrtovima.


Glavna šetna staza ide oko glavne površine vrta i
preuzima ulogu glavne komunikacije u klaustru. Prostor
vrta omeđen je s tri strane šetnom stazom, a sa četvrte
tu funkciju ima nadsvođen prostor u sklopu
glavne zgrade. Uz šetnicu nalazimo kamene stupove
koji su vjerojatno nosili odrinu. Na staroj razglednici
na kojoj je vrt snimljen između dva svjetska rata, jasno
se vidi staza od opeke koja prolazi uz stupove klaustra.


I na drugim razglednicama koje se čuvaju u Konzerva-


Slika 3. Portal ulaza u klaustar i vrt


torskom zavodu u Splitu, jedna staza ide po sredini uz-


Figure 3Portal of entrance of the garden


dužne osi vrta, a od nje se nižu gredice s povrćem.
Moguće da je stablo ljute naranče (Citrus auran-ovdje nema izvorske ili tekuće vode. Ipak na pokrajnjoj
tium ssp. amara) prije stajalo u sredini jedne cjeline terasi pod svodovima klaustra, imamo otvor cisterne,


21


vrta. Sastavni dio svakog vrta obično je i voda, ali
ukrašen grbom obitelji Sorkočević.


Polazišta za obnovu vrta – Starting points for the renovation of the garden
Biljni materijal bez učinkovite njege vrlo brzo pro-one donesene u naše krajeve vrlo rano.Tako je u Dupada,
pa je danas na temelju opažanja teško zaključiti brovniku već u 13. i 14. stoljeću, datula (Phoenix dackakav
je uistinu vrt bio u prošlim stoljećima. Pouzdano tylifera) zabilježena u dominikanskom samostanu u


6


se ipak zna da su odrine bile od vinove loze (Vitis vini-
Gružu. Jedno stablo iz klaustra na Mljetu uklonjeno je


21


feraL.),(B. Šišić ) .
zahvatima oko 2000. god.,a drugo se nalazi u neposrednoj
blizini samostanske zgrade.


Osim toga u literaturi postoje podaci o palmama
(Phoenix dactyliferaL., datula), pa se tako znade da su




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 66     <-- 66 -->        PDF

M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160


Malo je vjerojatno kako je vrt služio za uzgoj povrća,
jer je povrća bilo u izobilju u povrtnjaku s južne
strane samostana, na obližnjim poljima, npr. u Vrtima,
Pomijenti. Osim toga, benediktinci su se bavili intelektualnim
radom,tako da je za njihov odmor bio potreban
ugodan i organiziran prostor vrta. Budući da i danas nalazimo
limun (Citrus limon (L.) Burm.) i naranče (Citrus
sinensis L.), možemo pretpostaviti da su oni bili
sastavni dio, vrlo vjerojatno, renesansnog vrta.


U Pismohrani mapa u Splitu, čuvaju se katastarski
podaci iz 1837. godine za Istru i Dalmaciju. U knjizi u
kojoj se nalazi k.o. Goveđari za k.č. 359 (vrt u klaustru)


Slika 4. Vrt u klaustru samostana 1998. godine


Figure 4 The monasterys’ garden in 1998


2


stoji bilješka “orto con frutta”.Vrt je površine 305 m , a
to je površina glavnog partera vrta, i to je vrt s voćem, a
ostalo: šetnice, arle i zemljište do obrambenog zida nije
uključeno u iskazanu površinu.


Nakon usporedbe s vrtom benediktinskog samostana
Sv. Marcelina u Napulju, jer je članak o stanju u
vrtu s literaturom o drugim talijanskim vrtovima nađen


2


u Dubrovačkom Međunarodnon Sveučilištu, može se
zaključiti kako je to vjerojatno vrt kojega spominje
IgnjatĐurđević,opat mljetskog samostana i dubrovački
pjesnik u pismu svojem učeniku Januariju Salinasu
u Napulj: “Sred zaliva je otočić i kao da je
šestarom ucrtan. Na njemu se ističe naš samostan,
mnogo manji od vašeg napuljskog, ali i ljepši po svom
prikladnom položaju i po obilju užitaka, koje nam


11


pruža” .Taj je vrt sačuvan, s izvjesnim preinakama, i
dijelom uređen kao renesansni vrt. S obzirom da vrt Sv.
Marije ima pravokutan tlocrt, gdje je manja stranica
vrta približno jednaka polovici duže stranice, dolazimo
do zaključka da je uz šetnicu pored lukova postojala
glavna poprečna šetnica, koja je vrt dijelila na dva približno
jednaka kvadrata. Svaki od tih kvadrata bio je
zatim podijeljena na četiri jednaka dijela po uzoru na
druge renesansne vrtove.Vrt Sv. Marcelina (renesansni
dio) također se većinom sastoji od voćaka te dvije čet


2


verokutne površine.


Slika 5. Šetnica u vrtu samostana


Figure 5A promenade in the monatery’s garden


Prilikom restauratorskih radova u samostanu oko
1950. nađene su dvije nadgrobne ploče. Na njima su narodna
imena Dobromir i godina 1329. i Radosta. “U zadnje
vrijeme nisu se nalazile na prvotnom mjestu, već u
zidu, gdje su otkrivena pobočna romanička vrata, pa su


12


zbog toga izvađene i smještene u lapidarij” . U radu C.
Fisković: “Naši graditelji i kipari u XVi XVI st. u Dubrovniku”
piše kako se u knjigama dubrovačke kancelarije,
početkom 14. st. u skupini klesara i graditelja koji
zidaju kuće i klešu kamene ukrase spominje majstor Ra


7


dosta Milošev.Treba dakle razmisliti i istražiti radi li se
tu o graditeljima zgrade i klaustra, posebice kada znamo
kako su graditelji klaustra imali pravo pokopa sa svojom
obitelji u prostoru građevine.Tako je graditelj klaustra
Male Braće u Dubrovniku, Mihoje Brankov pokopan u


19


klaustru sa svojom ženom i sinom .
Zasigurno je dio vrta od glavne uzdužne šetnice do
obrambenog zida služio za uzgoj ljekovitog bilja, iako i
njega ima u prirodi obilato.Ali neke osnovne ljekovite
biljke koje su služile za brzu uporabu morale su ipak
biti na dohvat ruke. Stoga je značajno kako je 1997. go-
dine obilježena 600. obljetnica karantenskog lazareta
na otoku Mljetu. U dubrovačkoj knjizi zakona zabilje




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 68     <-- 68 -->        PDF

M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160


20. Ocimum basilicumL. – bosiljak,
21. Ruta graveolensL. – rutvica,
22. Salvia officinalisL.- žalfija,
23. Satureia montanaL. – primorski vrisak,
24. Thymus vulgarisL. – majčina dušica,
25. Vinca minorL. – mala pavenka,
26. Viola odorataL. – mirisna ljubica


Nakoliko riječi o uređenju otočića –
Cijeli otočić Sv. Marije treba tretirati kao poseban
prostor izdvojen iz prirodne okoline i kultiviran, a ipak
srastao u jedinstvenu cjelinu. U svojoj osnovi to je maslinik
s 86 stabala maslina (Olea sativa (Hoffmg, et
Lk.) Fiori), razasutih po cijelom otočiću. Otočić je po


2


vršine 15 000 m, visine 15 m, a po njemu vodi kružna
staza obalom, i na vrh, do zgrade samostana. Pored tih
šetnica nalazimo oko 70 stabala čempresa (Cupressus
sempervirens L.), pinija (Pinus pinea L.) i velik broj
agava (Agave americana L.). Prisutne su irazne druge
vrste, elementi makije od kojih je somina (Juniperus
phoenicea L.) najzastupljenija. Kod uređenja maslinika,
vrste makije može se ukloniti, stabla okopati i pognojiti.
Maslina je vrlo korisna i vrlo dekorativna
biljka. Ima lijepu, prozračnu krošnju vazdazelenih listova,
koja osvaja svojom bujnošću i ljepotom. Osim
toga daje korisne plodove od kojih se dobiva maslinovo
ulje. Na staroj razglednici samostana vidljivo je
da su u prošlosti kraj samostana rasle samo masline.
Sada postoje i druge vrste kao tamariks (Tamarix dalmatica
Baum), datula (Phoenix dactylifera), pitospor
(Pittosporum tobiraThunb.). Pitospor je unesena vrsta
pogodna za oblikovanje novih modernih vrtova, ali ne i
za stare prostore i objekte. Isto se odnosi i na tamariks,
pa se u novije vrijeme sve više smanjuje broj ovih
vrsta.


Maslinik bi trebalo obnoviti i urediti, a ponajprije
šetnice i staze. Unošenje stranih vrsta ograničiti,jer uz
stare zgrade treba obnavljati zelenilo koje se tradicionalno
uzgajalo u prošlosti. Kamena stepeništa zahtijevaju
temeljitu obnovu kako bi cijeli prostor dobio jedan
novi,ljepši izgled.


Plan vrta i prijedlog njegovog uređenja objavljen je
1998.,a sada su predočene samo neke nove činjenice i
zaključci do kojih se došlo tijekom vremea, te također


14.


neki novi fotomaterijal


Several words on the renovation of the islet


Slika 6. Šetnica po otočiću


Figure 6 The promenade around the island


Prijedlog vrsta za vrtove u neposrednoj blizini zgrade:


List of species for the garden layout


27. Laurus nobilisL. – lovor,
28. Melia azedarachL. – očenašica,
29. Mespilus germanicaL. – mušmula,
30. Morus albaL. – bijeli dud,
31. Sambucus nigraL. – crna bazga.


Tosu vrste koje su se tradicionalno uzgajale u ovim
krajevima, a očenašicu nalazimo obično uz sakralne
objekte,jer su se odnjezinih plodova radile krunice.
Ove vrste također zahtijevaju više prostora pa nisu pogodne
za male vrtove kao što je ovaj u samostanu. No,
zatersaste vrtove mogli bismo također predvidjeti po
nekolikovrsta koje su već nabrojane za vrt kao pojedinačno
stablo npr. badem (Prunus dulcis), jabuka
(Malus sylvestris)itd.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 67     <-- 67 -->        PDF

M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160


žena je odluka o karanteni od 30 dana: “Na sjednicama rati obalu i smještati sumnjive putnike na otoke Mljet i


20


od 4. siječnja i 25. svibnja 1397. zaključeno je da knez i Mrkan da tamo provedu propisanu karantenu” .
Malo vijeće imenuju posebne službenike koji će nadzi-


Prijedlog uređenja vrta u klaustru – Proposal for the layout of the cloister garden


Koncepcija uređenja partera zahtijeva uređenje šet ne
staze uz stupove klaustra (pored zgrade). Zatim tako
dobiven pravokutnik treba podijeliti na dva približno
jednaka kvadrata koji se dalje dijele na četiri polja, a u
sredini se formira krug sa središnjim stablom.


Osim toga,treba u potpunosti obnoviti odrinu koja
je bila oslonjena na stupove koji se još i danas nalaze u
ogradnom zidu vrta, te kamene zupce koji se nalaze u
zidu zgrade sjeverno i južno od vrta. Da bi se obnovila
odrina dužom stranom vrta, treba vratiti niže stupove
koji sada stoje uz zgradu, a prvotno su se nalazili na
obrubnom zidu površine koja omeđuje plohu pored
obrambenog zida. Za odrinu upotrijebiti vinovu lozu
(Vitis vinifera)


Za živicu rubom polja partera zasaditi šimšir (Buxus
sempervirensL.), jer se on koristio u nekim drugim vrtovima
(vrt klaustra Male Braće, Gučetićev ljetnikovac),
a i inače se upotrebljavao u renesansnim vrtovima
za oblikovanje rubova partera. Dobro podnosi orezivanje
i formira se prema njemu.


Vrste drveća za prijedlog uređenja uzete su prema
bilješci starog katastra (vrt s voćem) te prema vrstama
koje su zatečene u vrtu trenutno, iako se izgubila njegova
temeljna koncepcija. Npr. ljuta naranča (Citrus
aurantium ssp. amara), šipak (Punica granatum L.),
datula (Phoenix dactylifera).


Badem (Prunus dulcis(Mill.) D.A.Webb (Amygdalus
communis L.) se tradicionalno uzgaja u vrtovima
kraj kuća, a pripada vrsti voća koje je tipično za Dalmaciju.
Dekorativan je, a cvjeta u siječnju prije listanja.


Može biti dosta visoko drvo, crveno smeđe kore, duboko
izbrazdane. Plod badema dozrijeva sredinom kolovoza.
Listopadno je drvo pa ostavlja dovoljno
prostora za sunce zimi.


Vrste naranču, limun, ljutu naranču (Citrus) u dubrovačkom
kraju popularno zovučetruni.Tosu vazdazelena
stabalca, koja daju ukusne plodove, a također su
vrlo dekorativna, posebice sa zrelim plodovima u jesen.


Jabuka (Malus sylvestris Mill.), breskva (Prunus
persicaL. Batsch), kajsija, koja u Dubrovniku ima naziv
kaiš (Prunus armeniacaL.), šipak ili nar (Punica granatum
L.), vrste su voća koje se oduvijek uzgajaju na
Mljetu, za razliku od nekih vrsta koje su donesene tek u


20. stoljeću. Jedno stablo jabuke (Malus sylvestris) i
sada se nalazi u vrtu samostana.Trebalo bi posaditi stablo
neke od starih sorti jabuka. Marelica, kajsija (Prunus
armeniaca) uzgaja se otprije na Mljetu, dekorativna je, a
daje i vrlo ukusne plodove. Šipak ili nar (Punica granatum)
pripada ovom podneblju, vrlo je dekorativan u proljeće
kad se ospe crvenim cvjetovima, te u jesen kada na
sebi nosi crvenosmeđe plodove.


Datula (Phoenix dactylifera) praktično je domaća
vrsta, budući da je na dubrovačko područje donesena u


6


13.i 14. Stoljeću.
Za pergolu predlažem vinovu lozu (Vitis vinifera),
koja je služila i u prošlosti za zasjenjivanje šetnica u vrtovima.
Ima dvije prednosti, a to su: dobro zasjenjuje


prostor svojim listovima u toplijem dijelu godine, a
ujedno daje korisne i ukusne plodove u jesen.


Popis vrsta za uređenje vrta: – List of species for the garden layout:


1. Citrus sinensisL. – naranča, 8.Prunus armeniacaL. – kajsija, marelica, kaiš,
2. Citrus aurantium ssp. amara(L.) Engl. – 9. Prunus dulcis(Mill.) D.A.Webb. (Amygdalus
ljuta naranča, communisL.) – bajam, badem, mjenduo
3. Citrus limonL. Barm. – limun, 10. Prunus persica(L.) Batsch. – breskva,
4. Citrus medicaL. – limun, 11. Punica granatumL. – nar, šipak,
5. Ficus caricaL. – smokva, 12. Vitis viniferaL. – vinova loza,
6. Malus sylvestrisMill. – jabuka, 13. Buxus sempervirensL. – šimšir, za živicu.
7. Phoenix dactyliferaL. – datula,


Za arle i popunjavanje polja od šetnice do obrambenog zida:


Plants for the stone tubs and the plots between the walking path and the defense wall:


14. Capparis spinosaL. – kapara, 17. Lavandula angustifoliaMill. – lavanda,
15. Datura stramoniumL., kužnjak obični, tatula, 18. Lonicera implexaAit. – božje drvce,
16. Dianthus arborescensL. – karanfil, 19. Mentha piperita(L.) Huds. – paprena metvica,




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 69     <-- 69 -->        PDF

M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160


ZAKLJUČAK – Conclusion


Proučavanjem povijesnih podataka došlo se do zaključka
da je romanički samostan iz 12. stoljeća preuređen
u 16. stoljeću u renesansni objekt, pa tada izvorno
nastaje i vrt u klaustru.


Pregledom sadašnjeg stanja ustanovljeno je da u
vrtu raste 12 vrsta drveća i 2 penjačice.Vrt je omeđen s
tri strane šetnom stazom, uz koju nalazimo kamene stupove
za odrinu. Neke stupove treba nadomjestiti, jer su
razneseni po otoku i drugdje.


U Pismohrani mapa u Splitu nađen je podatak koji
govori da je tu bio “vrt s voćem” početkom 19. st., pa je
taj podatak bio temelj za početno proučavanje i prijedlog
vrsta drveća koje bi trebalo upotrijebiti u budućem
uređenju.


Prijedlog uređenja vrta sastoji se u sljedećem: uz
stupove klaustra urediti stazu, kao na staroj razglednici,


LITERATURA


1. Badurina, A., 1990: Uloga franjevačkih samostana
u urbanizaciji dubrovačkog područja, str.
145, Zagreb.


2.Crescenzio,R., M.Barba,F.Pezzulio,1992:
Park klaustra Sv. Marcellino, Ministero per i Beni
Culturali eAmbientali,Villa Reale.


3.Dabelić, I.,1995: Nastanak i razvoj otočnih naselja
od antike do danas, Mljet – priopćenje sa simpozija,
Ekološke monografije 6, str. 617–628,
Zagreb.


4.Dabelić, I.2000:Arhivska građa za povijest otoka
Mljeta, vl. naklada, str.185, Dubrovnik.


5.Đurđević, I.,1971: Suze Marunkove, Pet stoljeća
hrvatske književnosti, str. 226–235, Zagreb.


6.Fisković, C.,1983: Još o palmi u našoj hortikulturnoj
baštini, Hortikultura 1–2, str. 1–4, Zagreb.


7.Fisković, C.,1947: Naši graditelji i kipari XVi
XVI st. u Dubrovniku, Matica Hrvatska, str. 150,
Zagreb.


8.Fisković, C.,1949: Popravak bendiktinske crkve
na otoku Mljetu, HAZU, Zagreb.


9. Fisković, C., 1984: Stari vrtovi i ljetnikovci u
Korčuli, Hortikultura br. 1–2, Zagreb.
10. Fisković, C., 1991: Vrtovi orebićkih kapetana,
Hortikultura br. 1, Zagreb.


11.Fisković, C.,1958: Crkva i samostan sred Jezera
na Mljetu, Bulletin HAZUVI, No 1, str. 11, Zagreb.


12.Gušić,B., C.Fisković,1980: Otok Mljet, Upra va
nacionalnog parka Mljet, str. 101, Goveđari.


13.Grujić, N.,1991: Ladanjska arhitektura dubrovačkog
područja, Zagreb.


a prostor vrta podijeliti na dvije kvadratne plohe, koje
se onda dijele na 4 polja.


Dan je prijedlog vrsta za uređenje: 11vrsta voćaka
kojima pogoduje zatvoren osunčan prostor klaustra,
vinova loza (Vitis vinifera) za odrinu i šimšir (Buxus
sempervirens) za živice, te 13 vrsta bilja koje bi se koristilo
za popunjavanje prostora od šetnice do obrambenog
zida.


Otočić je kultiviran prostor od davnina, o čemu
svjedoče stabla maslina (Olea sativa), šetnice, čempresi
(Cupressus sempervirens), skalinada. Treba ga
sustavno uređivati i održavati. Prostor kraj obrambenog
zida izvana, gdje se nalaze vrtne terase, zasaditi vrstama
voćaka koje traže više svjetla, zauzimaju više
prostora, a nisu osjetljive na klimatske promjene.


– References


14.Nodilo, M.,1998:Vrt benediktinskog samostana
na otočiću Sv. Marije na Mljetu, Šumarski list 1–
2, str. 9–17, Zagreb.


15.Obad-Šćitaroci, M.,(1992.): Hrvatska parkovna
baština, zaštita i obnova, Školska knjiga, str.
207,Zagreb.


16. Obad-Šćitaroci, M., 1989: Perivoji i dvorci
Hrvatskog zagorja, Školska knjiga, Zagreb.


17.Ostojić, I.,1963: Benediktinci u Hrvatskoj, I – III,
Benediktinski priorat Tkon (kod Zadra), str.
436–465, Split.


18.Rauš, Đ.,1977: Stari parkovi u Slavoniji i Baranji,
Hortikultura, str. 140, Split.


19. Samostan Male Braće u Dubrovniku, 1985: Krš ćan
ska sadašnjost, Zagreb, Samostan Male
Braće, str. 413–463, Dubrovnik.
20. 600. obljetnica karantenskog lazareta na otoku
Mlje tu s početkom djelatne uslužnosti dezinfekcije,
1997, str. 135, Dubrovnik.


21.Šišić, B.,1991: Dubrovački renesansni vrt – nastajanje
i obl. obilježja, Zavod za povijesne znanosti
HAZU, str. 135, Dubrovnik.


22. Šišić, B., 1985: O povijesnom nasljeđu vrtne
umjetnosti na primorju do početka XIX st.),
Centar za povijesne vrtove i razvoj krajine Dubrovnik,
str. 67–87, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 70     <-- 70 -->        PDF

M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160


SUMMARY: Desa, the Duke of Duklja, donated the island of Mljet, in 1151.
to be exclusive property of Benedictines from Monte Casino, Pulia. Benedictines
have built, in end part of 12thcentury, the Romanesque monastery and
church of St. Mary on the islet of St. Mary. The monastery was redecorated and
some new Renaissance parts were built in 15thand 16thcentury. The complex
looked like a Renaissance villa and had a Renaissance garden. A tower and the
wall around the monastery and the garden was built in 17thcentury.


This paper present possible renovation and decoration of Renaissance
garden inside the monastery complex. Historical literature clearly shows us
that ground plan of the garden has been shaped as two quadrates, bounded
with grape wine and planted with fruit trees. The gravestone found in the garden
is a memorial to the builders of the monastery, because they had legal
right to be buried in the building. It is a known fact that at the end of 14thcentury,
the monastery was used as a quarantine, the first one in Croatia. From
this fact, we also know that friars were some kind of pharmacists.


The entire islet of St. Mary was olive grove in the past, as evidence we still
have about hundred olive trees. During the time, it became a nice promenade
for visitors, with maintaining olive grove and paths we get a nice place for
long walks for both visitors and native population.