DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 63 <-- 63 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 UDK 630* 272 “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” GARDEN OF THE BENEDICTINE MONASTERY OF ST MARY ON MLJET Marija NODILO* SAŽETAK: Godine 1151. dukljanski knez Desa daruje otok Mljet benediktincima pulsanskoga reda u isključivi posjed. Stoga oni u 12. stoljeću na otočiću Sv. Marije na Mljetu grade romanički samostan i crkvu Sv. Marije. U 15. i 16. stoljeću romanički samostan preuređen je i dograđen u novi, renesansni. Zgrada dobiva izgled renesansnog ljetnikovca, a samostan ima i renesansni vrt u klaustru. U 17. stoljeću zgrada se dodatno utvrđuje kulom i obrambenim zidom pa vrt ostaje zatvoren unutar zgrade. U ovom radu nastoji se predočiti polazišta za obnovu i uređenje renesansnog vrta unutar zgrade samostana. Povijesna polazišta jasno pokazuju kako je pravokutan tlocrt vrta zapravo bio podijeljen u dva kvadrata, omeđen pergolom od vinove loze i posađen voćem. Nadgrobna ploča nađena u klaustru vrta zapravo je spomen na graditelje samostana, jer su oni zadržavali pravo na ukop u građevini. Zna se također da je krajem 14. st. u samostanu bila karantena, pa je tako utvrđeno da je to prva karantena u Hrvatskoj. Tako dolazimo do podatka kako su se fratri bavili ljekarništvom. Cijeli otočić bio je u prošlosti maslinik, o čemu svjedoči stotinjak stabala maslina. S vremenom je postao lijepa šetnica za posjetitelje. Održavanjem maslinika i uređenjem šetnice dobivamo lijepi prostor za ugodne šetnje posjetitelja. Ključne riječi:benediktinski samostan, vrt u klaustru, prijedlog uređenja, maslinik, uređenje otočića UVOD – Introduction Vrt se nalazi u klaustru benediktinskog samostana bio renesansni vrt pravokutnog oblika,omeđen šetni- Sv. Marije na otočiću u Velikom jezeru. Klaustri su za-com sa stupovima koja je imala odrinu.Takve renesanpravo zatvorena dvorišta samostana u koje je još uvijek sne vrtove nalazimo posvuda u Italiji, s kojom je dozvoljen pristup posjetiteljima,kako nam to lijepo ob-dubrovačko područje imalo stalne kontakte. O tome 1 jašnjava A.Badurina(1990). svjedoči i pismo mljetskog opata i pjesnika Ignjata Đurđevića svojem učeniku Januariju Salinasu u Napulj,u God. 1960. u tijeku restauratorskih radova na crkvi i kojemu mu opisuje Mljet i svoj život u samostanu . samostanu, rodila se ideja o uređenju vrta, no nažalost nije realizirana. Zatvaranjem hotela Melita 1991. koji je Želja da se vrt obnovi,svakako bi pomogla i cijelom bio smješten u zgradi samostana, nastaje sveopća zapu-kompleksu da izgleda autentično, jer je to bio sastavni štenost. Intervencijama 1997. i 1998. to je stanje done-dio kulture življenja toga doba. Sada se obnavljaju kle promijenjeno,ali su tada uklonjene neke vrste koje zgrade, uređuje krovište i privodi kompleks mogućoj su svjedočile stoljećima, pa stanje nije nažalost promije-uporabi.Vrt bi trebalo obnavljati usporedo s time,jer je njeno do danas. Nedvojbeno je da je u prostoru klaustra istinjegov neodvojiv dio. POVIJESNI PRIKAZ OTOKA MLJETA I SAMOSTANASV. MARIJE Historical survey of the island of Mljet and the Monastery of St Mary Otok Mljet kontinuirano je naseljen od prethistorije Velikom Gracu, vrhu Bijeđiznad Ivanjeg poljeitd. Prve do danas. O naseljenosti u doba Ilira svjedoče gradine na konkretne podatke o ovom otoku nalazimo kodAppiana, rimskog pisca iz 1. st. pr. n. e. On u svom dijelu “De * Mr.sc. Marija Nodilo, dipl. ing. šum., rebus Illyricis” navodi kako je rimski carAugust 35. go 20 226 Goveđari, Polače 38 a, e-mail: nodilom@gmail.com |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 64 <-- 64 --> PDF |
M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 dine pr. n. e. pokorio Ilire na 12 Mljetu i Korčuli . Pri tomu je razorio njihov grad Melitusu, koja do danas nije točno locirana. Iz rimskog razdoblja potječe palača u luci Polače, do sada neistražena, tako da joj tlocrt u potpunosti nije poznat. Vidljivo je pročelje, ostaci dviju osmerostranih kula i unutrašnjost koja je impozantna. Autori se spore oko njezine starosti i namjene te vlasnika. U neposrednoj blizini palače nalazi se izvor pitke vode, a luka Polače zaštićena je od svih vjetrova. Osim palače, postoje ostaci dviju ranokršćanskih bazilika, kaštela, termi, a Slika 1. Stara razglednica benediktinskog samostana sve to govori o kontinuitetu ži-Figure 1The old poscard of Benedictines’ monastery 12 vota od 1. do 12. Stoljeća . Mljet spominje i car, pisac Konstantin Porfirogenet 949. godine u svom dijelu “De administrando imperio”, uz već poznate nazive Mljeta spominje i naziv 3 Malozeatai.Tijekom 9. i 10. st. Neretljani dolaze na otok, koristeći se slabljenjem Bizantske vlasti, te zauzimaju najprije njegov istočni i središnji dio, dok su zapadni dio držali Romani. O borbi Romana i pridošlog stanovništva svjedoči i legenda o bitci koja se odigrala 12 na Ivandan, a vodila se oko zauzimanja brda Bijeđ . Godine 1151. Zahumski knez Desa, daruje otok Mljet u isključivi posjed benediktincima Pulsanke kongregacije. Oni najprije grade crkvicu Sv. Mihovila pored sela Blato, a zatim za svoje boravište odabiru otočić uVelikom jezeru, gdje grade romanički samostan i crkvu Sv. Marije. U 15. i 16. st. oko romaničkog Slika 2. Samostan Sv. Marije na Mljetu Figure 2The monastery of St. Mary on the island of Mljet samostana podignut je novi, renesansni. U zidu samostana prilikom preuređenja 1960. godine pronađena su zazidana ulazna vrata stare zgrade. Unutrašnjost zgrade razdijeljena je prema svojoj namjeni, tako da prizemlje, kat i podrumi imaju različit raspored. Prostrani klaustar određen je visokim i jednostavnim obrambenim zidom, ugaonim kulama, crkvom i krilom samostana. S vremenom benediktinci gube isključivu vlastnad Mljetom, pa veći dio otoka dolazi pod utjecaj Dubrovačke Republike. Godine 1345. samostan oslobađa stanovnike Mljeta rada na svojim imanjima,uz plaćanje 300 perpera na dan Sv.Vlaha. Otok je tako pripao Republici 1410.g., pa ona od tada bira suce i kneza mljetske komune, a samostan ostaje jedini gospodar na trećini 4 otoka. Danas se taj posjed poklapa s granicom nacionalnog parka. Samostan također nije dozvoljavao naseljavanje sve do kraja 18. st.,kada se dvije obitelji iz B. Polja trajno naseljavaju, pa nastaje selo Goveđari. U 16. stoljeću osnovana je Mljetska kongregacija (Congregatio Melitensem ili Melitanum), kojoj je sjedište bilo na Mljetu. U nju su bili uključeni muški benediktinski samostani na području Dubrovačke Republike (osim Lokrumskog) . Godine 1526. pozvan je opat i pjesnik Mavro Vetranović Čavčić iz Rima da stane na čelo Kongregacije. Osnovana je u svrhu obnove benediktinskih opatija, koje su stalno bile slabo napučene. Samostan na Mljetu imao je također značajno |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 65 <-- 65 --> PDF |
M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 mjesto u odvijanju kulturnog života Dubrovačke Repu-Godine 1808. Nakon ulaska Napoleona u Dubrovblike. U njemu su se prepisivali važni dokumenti, a po-nik, benediktinski red je raspušten, a samostan od tada sjedovao je i veliku biblioteku,koja je gotovo nestala. mijenja vlasnike. Godine 1998. samostan je formalno Samo je mali dio sačuvan i nalazi se u Dubrovniku, u sa-vraćen benediktinskom redu. mostanu Male Braće. Vrt u klaustru samostana – Garden in the Monastery cloister Vrt u samostanu Sv. Marije na Mljetu danas se ne održava, trenutno je raskopan, jer su rađeni radovi sondiranja samostanske zgrade. Možda u budućnosti dođe do poboljšanja situacije, pravilnom valorizacijom objekta i vrta i njegovim temeljitim uređenjem. Prema povijesnim podacima, postojala je inicijativa uređenja vrta od strane HAZU-a.Taideja bila je aktualna šezdesetih godina 20. st., kada je samostan preuređen u hotel. Vrt je nastao vjerojatno u 16. stoljeću, jer je tada samostan dobio svoj današnji izgled. Pismohrana Mljetske kongregacije nestala je, a vjerojatno je u tom razdoblju sagrađena renesansna zgrada i uređen kompleks. Predpostavlja se ipak da su kula i obrambeni zid iz 17.stoljeća. Najnovijim podacima nastalim nakon iskopavanja klaustra i sondiranja u vrtu dolazi se do novih podataka,ali oni još nisu dostupni. Iz današnjeg stanja dosta je teško zaključiti kako je vrt bio uređen. U vrtu raste stablo ljute naranče (Citrus aurantium ssp. amara(L.) Engl.), za koju neki tvrde da je stara 200 godina. Naime ona se dobro obnavlja iz panja.Trenutno nema nikakvih znakova koji bi ukazivali na uređenje šetnih staza koje vode prema središtu, kao što je bio običaj u sličnim renesansnim vrtovima. Glavna šetna staza ide oko glavne površine vrta i preuzima ulogu glavne komunikacije u klaustru. Prostor vrta omeđen je s tri strane šetnom stazom, a sa četvrte tu funkciju ima nadsvođen prostor u sklopu glavne zgrade. Uz šetnicu nalazimo kamene stupove koji su vjerojatno nosili odrinu. Na staroj razglednici na kojoj je vrt snimljen između dva svjetska rata, jasno se vidi staza od opeke koja prolazi uz stupove klaustra. I na drugim razglednicama koje se čuvaju u Konzerva- Slika 3. Portal ulaza u klaustar i vrt torskom zavodu u Splitu, jedna staza ide po sredini uz- Figure 3Portal of entrance of the garden dužne osi vrta, a od nje se nižu gredice s povrćem. Moguće da je stablo ljute naranče (Citrus auran-ovdje nema izvorske ili tekuće vode. Ipak na pokrajnjoj tium ssp. amara) prije stajalo u sredini jedne cjeline terasi pod svodovima klaustra, imamo otvor cisterne, 21 vrta. Sastavni dio svakog vrta obično je i voda, ali ukrašen grbom obitelji Sorkočević. Polazišta za obnovu vrta – Starting points for the renovation of the garden Biljni materijal bez učinkovite njege vrlo brzo pro-one donesene u naše krajeve vrlo rano.Tako je u Dupada, pa je danas na temelju opažanja teško zaključiti brovniku već u 13. i 14. stoljeću, datula (Phoenix dackakav je uistinu vrt bio u prošlim stoljećima. Pouzdano tylifera) zabilježena u dominikanskom samostanu u 6 se ipak zna da su odrine bile od vinove loze (Vitis vini- Gružu. Jedno stablo iz klaustra na Mljetu uklonjeno je 21 feraL.),(B. Šišić ) . zahvatima oko 2000. god.,a drugo se nalazi u neposrednoj blizini samostanske zgrade. Osim toga u literaturi postoje podaci o palmama (Phoenix dactyliferaL., datula), pa se tako znade da su |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 66 <-- 66 --> PDF |
M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 Malo je vjerojatno kako je vrt služio za uzgoj povrća, jer je povrća bilo u izobilju u povrtnjaku s južne strane samostana, na obližnjim poljima, npr. u Vrtima, Pomijenti. Osim toga, benediktinci su se bavili intelektualnim radom,tako da je za njihov odmor bio potreban ugodan i organiziran prostor vrta. Budući da i danas nalazimo limun (Citrus limon (L.) Burm.) i naranče (Citrus sinensis L.), možemo pretpostaviti da su oni bili sastavni dio, vrlo vjerojatno, renesansnog vrta. U Pismohrani mapa u Splitu, čuvaju se katastarski podaci iz 1837. godine za Istru i Dalmaciju. U knjizi u kojoj se nalazi k.o. Goveđari za k.č. 359 (vrt u klaustru) Slika 4. Vrt u klaustru samostana 1998. godine Figure 4 The monasterys’ garden in 1998 2 stoji bilješka “orto con frutta”.Vrt je površine 305 m , a to je površina glavnog partera vrta, i to je vrt s voćem, a ostalo: šetnice, arle i zemljište do obrambenog zida nije uključeno u iskazanu površinu. Nakon usporedbe s vrtom benediktinskog samostana Sv. Marcelina u Napulju, jer je članak o stanju u vrtu s literaturom o drugim talijanskim vrtovima nađen 2 u Dubrovačkom Međunarodnon Sveučilištu, može se zaključiti kako je to vjerojatno vrt kojega spominje IgnjatĐurđević,opat mljetskog samostana i dubrovački pjesnik u pismu svojem učeniku Januariju Salinasu u Napulj: “Sred zaliva je otočić i kao da je šestarom ucrtan. Na njemu se ističe naš samostan, mnogo manji od vašeg napuljskog, ali i ljepši po svom prikladnom položaju i po obilju užitaka, koje nam 11 pruža” .Taj je vrt sačuvan, s izvjesnim preinakama, i dijelom uređen kao renesansni vrt. S obzirom da vrt Sv. Marije ima pravokutan tlocrt, gdje je manja stranica vrta približno jednaka polovici duže stranice, dolazimo do zaključka da je uz šetnicu pored lukova postojala glavna poprečna šetnica, koja je vrt dijelila na dva približno jednaka kvadrata. Svaki od tih kvadrata bio je zatim podijeljena na četiri jednaka dijela po uzoru na druge renesansne vrtove.Vrt Sv. Marcelina (renesansni dio) također se većinom sastoji od voćaka te dvije čet 2 verokutne površine. Slika 5. Šetnica u vrtu samostana Figure 5A promenade in the monatery’s garden Prilikom restauratorskih radova u samostanu oko 1950. nađene su dvije nadgrobne ploče. Na njima su narodna imena Dobromir i godina 1329. i Radosta. “U zadnje vrijeme nisu se nalazile na prvotnom mjestu, već u zidu, gdje su otkrivena pobočna romanička vrata, pa su 12 zbog toga izvađene i smještene u lapidarij” . U radu C. Fisković: “Naši graditelji i kipari u XVi XVI st. u Dubrovniku” piše kako se u knjigama dubrovačke kancelarije, početkom 14. st. u skupini klesara i graditelja koji zidaju kuće i klešu kamene ukrase spominje majstor Ra 7 dosta Milošev.Treba dakle razmisliti i istražiti radi li se tu o graditeljima zgrade i klaustra, posebice kada znamo kako su graditelji klaustra imali pravo pokopa sa svojom obitelji u prostoru građevine.Tako je graditelj klaustra Male Braće u Dubrovniku, Mihoje Brankov pokopan u 19 klaustru sa svojom ženom i sinom . Zasigurno je dio vrta od glavne uzdužne šetnice do obrambenog zida služio za uzgoj ljekovitog bilja, iako i njega ima u prirodi obilato.Ali neke osnovne ljekovite biljke koje su služile za brzu uporabu morale su ipak biti na dohvat ruke. Stoga je značajno kako je 1997. go- dine obilježena 600. obljetnica karantenskog lazareta na otoku Mljetu. U dubrovačkoj knjizi zakona zabilje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 68 <-- 68 --> PDF |
M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 20. Ocimum basilicumL. – bosiljak, 21. Ruta graveolensL. – rutvica, 22. Salvia officinalisL.- žalfija, 23. Satureia montanaL. – primorski vrisak, 24. Thymus vulgarisL. – majčina dušica, 25. Vinca minorL. – mala pavenka, 26. Viola odorataL. – mirisna ljubica Nakoliko riječi o uređenju otočića – Cijeli otočić Sv. Marije treba tretirati kao poseban prostor izdvojen iz prirodne okoline i kultiviran, a ipak srastao u jedinstvenu cjelinu. U svojoj osnovi to je maslinik s 86 stabala maslina (Olea sativa (Hoffmg, et Lk.) Fiori), razasutih po cijelom otočiću. Otočić je po 2 vršine 15 000 m, visine 15 m, a po njemu vodi kružna staza obalom, i na vrh, do zgrade samostana. Pored tih šetnica nalazimo oko 70 stabala čempresa (Cupressus sempervirens L.), pinija (Pinus pinea L.) i velik broj agava (Agave americana L.). Prisutne su irazne druge vrste, elementi makije od kojih je somina (Juniperus phoenicea L.) najzastupljenija. Kod uređenja maslinika, vrste makije može se ukloniti, stabla okopati i pognojiti. Maslina je vrlo korisna i vrlo dekorativna biljka. Ima lijepu, prozračnu krošnju vazdazelenih listova, koja osvaja svojom bujnošću i ljepotom. Osim toga daje korisne plodove od kojih se dobiva maslinovo ulje. Na staroj razglednici samostana vidljivo je da su u prošlosti kraj samostana rasle samo masline. Sada postoje i druge vrste kao tamariks (Tamarix dalmatica Baum), datula (Phoenix dactylifera), pitospor (Pittosporum tobiraThunb.). Pitospor je unesena vrsta pogodna za oblikovanje novih modernih vrtova, ali ne i za stare prostore i objekte. Isto se odnosi i na tamariks, pa se u novije vrijeme sve više smanjuje broj ovih vrsta. Maslinik bi trebalo obnoviti i urediti, a ponajprije šetnice i staze. Unošenje stranih vrsta ograničiti,jer uz stare zgrade treba obnavljati zelenilo koje se tradicionalno uzgajalo u prošlosti. Kamena stepeništa zahtijevaju temeljitu obnovu kako bi cijeli prostor dobio jedan novi,ljepši izgled. Plan vrta i prijedlog njegovog uređenja objavljen je 1998.,a sada su predočene samo neke nove činjenice i zaključci do kojih se došlo tijekom vremea, te također 14. neki novi fotomaterijal Several words on the renovation of the islet Slika 6. Šetnica po otočiću Figure 6 The promenade around the island Prijedlog vrsta za vrtove u neposrednoj blizini zgrade: List of species for the garden layout 27. Laurus nobilisL. – lovor, 28. Melia azedarachL. – očenašica, 29. Mespilus germanicaL. – mušmula, 30. Morus albaL. – bijeli dud, 31. Sambucus nigraL. – crna bazga. Tosu vrste koje su se tradicionalno uzgajale u ovim krajevima, a očenašicu nalazimo obično uz sakralne objekte,jer su se odnjezinih plodova radile krunice. Ove vrste također zahtijevaju više prostora pa nisu pogodne za male vrtove kao što je ovaj u samostanu. No, zatersaste vrtove mogli bismo također predvidjeti po nekolikovrsta koje su već nabrojane za vrt kao pojedinačno stablo npr. badem (Prunus dulcis), jabuka (Malus sylvestris)itd. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 67 <-- 67 --> PDF |
M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 žena je odluka o karanteni od 30 dana: “Na sjednicama rati obalu i smještati sumnjive putnike na otoke Mljet i 20 od 4. siječnja i 25. svibnja 1397. zaključeno je da knez i Mrkan da tamo provedu propisanu karantenu” . Malo vijeće imenuju posebne službenike koji će nadzi- Prijedlog uređenja vrta u klaustru – Proposal for the layout of the cloister garden Koncepcija uređenja partera zahtijeva uređenje šet ne staze uz stupove klaustra (pored zgrade). Zatim tako dobiven pravokutnik treba podijeliti na dva približno jednaka kvadrata koji se dalje dijele na četiri polja, a u sredini se formira krug sa središnjim stablom. Osim toga,treba u potpunosti obnoviti odrinu koja je bila oslonjena na stupove koji se još i danas nalaze u ogradnom zidu vrta, te kamene zupce koji se nalaze u zidu zgrade sjeverno i južno od vrta. Da bi se obnovila odrina dužom stranom vrta, treba vratiti niže stupove koji sada stoje uz zgradu, a prvotno su se nalazili na obrubnom zidu površine koja omeđuje plohu pored obrambenog zida. Za odrinu upotrijebiti vinovu lozu (Vitis vinifera) Za živicu rubom polja partera zasaditi šimšir (Buxus sempervirensL.), jer se on koristio u nekim drugim vrtovima (vrt klaustra Male Braće, Gučetićev ljetnikovac), a i inače se upotrebljavao u renesansnim vrtovima za oblikovanje rubova partera. Dobro podnosi orezivanje i formira se prema njemu. Vrste drveća za prijedlog uređenja uzete su prema bilješci starog katastra (vrt s voćem) te prema vrstama koje su zatečene u vrtu trenutno, iako se izgubila njegova temeljna koncepcija. Npr. ljuta naranča (Citrus aurantium ssp. amara), šipak (Punica granatum L.), datula (Phoenix dactylifera). Badem (Prunus dulcis(Mill.) D.A.Webb (Amygdalus communis L.) se tradicionalno uzgaja u vrtovima kraj kuća, a pripada vrsti voća koje je tipično za Dalmaciju. Dekorativan je, a cvjeta u siječnju prije listanja. Može biti dosta visoko drvo, crveno smeđe kore, duboko izbrazdane. Plod badema dozrijeva sredinom kolovoza. Listopadno je drvo pa ostavlja dovoljno prostora za sunce zimi. Vrste naranču, limun, ljutu naranču (Citrus) u dubrovačkom kraju popularno zovučetruni.Tosu vazdazelena stabalca, koja daju ukusne plodove, a također su vrlo dekorativna, posebice sa zrelim plodovima u jesen. Jabuka (Malus sylvestris Mill.), breskva (Prunus persicaL. Batsch), kajsija, koja u Dubrovniku ima naziv kaiš (Prunus armeniacaL.), šipak ili nar (Punica granatum L.), vrste su voća koje se oduvijek uzgajaju na Mljetu, za razliku od nekih vrsta koje su donesene tek u 20. stoljeću. Jedno stablo jabuke (Malus sylvestris) i sada se nalazi u vrtu samostana.Trebalo bi posaditi stablo neke od starih sorti jabuka. Marelica, kajsija (Prunus armeniaca) uzgaja se otprije na Mljetu, dekorativna je, a daje i vrlo ukusne plodove. Šipak ili nar (Punica granatum) pripada ovom podneblju, vrlo je dekorativan u proljeće kad se ospe crvenim cvjetovima, te u jesen kada na sebi nosi crvenosmeđe plodove. Datula (Phoenix dactylifera) praktično je domaća vrsta, budući da je na dubrovačko područje donesena u 6 13.i 14. Stoljeću. Za pergolu predlažem vinovu lozu (Vitis vinifera), koja je služila i u prošlosti za zasjenjivanje šetnica u vrtovima. Ima dvije prednosti, a to su: dobro zasjenjuje prostor svojim listovima u toplijem dijelu godine, a ujedno daje korisne i ukusne plodove u jesen. Popis vrsta za uređenje vrta: – List of species for the garden layout: 1. Citrus sinensisL. – naranča, 8.Prunus armeniacaL. – kajsija, marelica, kaiš, 2. Citrus aurantium ssp. amara(L.) Engl. – 9. Prunus dulcis(Mill.) D.A.Webb. (Amygdalus ljuta naranča, communisL.) – bajam, badem, mjenduo 3. Citrus limonL. Barm. – limun, 10. Prunus persica(L.) Batsch. – breskva, 4. Citrus medicaL. – limun, 11. Punica granatumL. – nar, šipak, 5. Ficus caricaL. – smokva, 12. Vitis viniferaL. – vinova loza, 6. Malus sylvestrisMill. – jabuka, 13. Buxus sempervirensL. – šimšir, za živicu. 7. Phoenix dactyliferaL. – datula, Za arle i popunjavanje polja od šetnice do obrambenog zida: Plants for the stone tubs and the plots between the walking path and the defense wall: 14. Capparis spinosaL. – kapara, 17. Lavandula angustifoliaMill. – lavanda, 15. Datura stramoniumL., kužnjak obični, tatula, 18. Lonicera implexaAit. – božje drvce, 16. Dianthus arborescensL. – karanfil, 19. Mentha piperita(L.) Huds. – paprena metvica, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 69 <-- 69 --> PDF |
M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 ZAKLJUČAK – Conclusion Proučavanjem povijesnih podataka došlo se do zaključka da je romanički samostan iz 12. stoljeća preuređen u 16. stoljeću u renesansni objekt, pa tada izvorno nastaje i vrt u klaustru. Pregledom sadašnjeg stanja ustanovljeno je da u vrtu raste 12 vrsta drveća i 2 penjačice.Vrt je omeđen s tri strane šetnom stazom, uz koju nalazimo kamene stupove za odrinu. Neke stupove treba nadomjestiti, jer su razneseni po otoku i drugdje. U Pismohrani mapa u Splitu nađen je podatak koji govori da je tu bio “vrt s voćem” početkom 19. st., pa je taj podatak bio temelj za početno proučavanje i prijedlog vrsta drveća koje bi trebalo upotrijebiti u budućem uređenju. Prijedlog uređenja vrta sastoji se u sljedećem: uz stupove klaustra urediti stazu, kao na staroj razglednici, LITERATURA 1. Badurina, A., 1990: Uloga franjevačkih samostana u urbanizaciji dubrovačkog područja, str. 145, Zagreb. 2.Crescenzio,R., M.Barba,F.Pezzulio,1992: Park klaustra Sv. Marcellino, Ministero per i Beni Culturali eAmbientali,Villa Reale. 3.Dabelić, I.,1995: Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas, Mljet – priopćenje sa simpozija, Ekološke monografije 6, str. 617–628, Zagreb. 4.Dabelić, I.2000:Arhivska građa za povijest otoka Mljeta, vl. naklada, str.185, Dubrovnik. 5.Đurđević, I.,1971: Suze Marunkove, Pet stoljeća hrvatske književnosti, str. 226–235, Zagreb. 6.Fisković, C.,1983: Još o palmi u našoj hortikulturnoj baštini, Hortikultura 1–2, str. 1–4, Zagreb. 7.Fisković, C.,1947: Naši graditelji i kipari XVi XVI st. u Dubrovniku, Matica Hrvatska, str. 150, Zagreb. 8.Fisković, C.,1949: Popravak bendiktinske crkve na otoku Mljetu, HAZU, Zagreb. 9. Fisković, C., 1984: Stari vrtovi i ljetnikovci u Korčuli, Hortikultura br. 1–2, Zagreb. 10. Fisković, C., 1991: Vrtovi orebićkih kapetana, Hortikultura br. 1, Zagreb. 11.Fisković, C.,1958: Crkva i samostan sred Jezera na Mljetu, Bulletin HAZUVI, No 1, str. 11, Zagreb. 12.Gušić,B., C.Fisković,1980: Otok Mljet, Upra va nacionalnog parka Mljet, str. 101, Goveđari. 13.Grujić, N.,1991: Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja, Zagreb. a prostor vrta podijeliti na dvije kvadratne plohe, koje se onda dijele na 4 polja. Dan je prijedlog vrsta za uređenje: 11vrsta voćaka kojima pogoduje zatvoren osunčan prostor klaustra, vinova loza (Vitis vinifera) za odrinu i šimšir (Buxus sempervirens) za živice, te 13 vrsta bilja koje bi se koristilo za popunjavanje prostora od šetnice do obrambenog zida. Otočić je kultiviran prostor od davnina, o čemu svjedoče stabla maslina (Olea sativa), šetnice, čempresi (Cupressus sempervirens), skalinada. Treba ga sustavno uređivati i održavati. Prostor kraj obrambenog zida izvana, gdje se nalaze vrtne terase, zasaditi vrstama voćaka koje traže više svjetla, zauzimaju više prostora, a nisu osjetljive na klimatske promjene. – References 14.Nodilo, M.,1998:Vrt benediktinskog samostana na otočiću Sv. Marije na Mljetu, Šumarski list 1– 2, str. 9–17, Zagreb. 15.Obad-Šćitaroci, M.,(1992.): Hrvatska parkovna baština, zaštita i obnova, Školska knjiga, str. 207,Zagreb. 16. Obad-Šćitaroci, M., 1989: Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja, Školska knjiga, Zagreb. 17.Ostojić, I.,1963: Benediktinci u Hrvatskoj, I – III, Benediktinski priorat Tkon (kod Zadra), str. 436–465, Split. 18.Rauš, Đ.,1977: Stari parkovi u Slavoniji i Baranji, Hortikultura, str. 140, Split. 19. Samostan Male Braće u Dubrovniku, 1985: Krš ćan ska sadašnjost, Zagreb, Samostan Male Braće, str. 413–463, Dubrovnik. 20. 600. obljetnica karantenskog lazareta na otoku Mlje tu s početkom djelatne uslužnosti dezinfekcije, 1997, str. 135, Dubrovnik. 21.Šišić, B.,1991: Dubrovački renesansni vrt – nastajanje i obl. obilježja, Zavod za povijesne znanosti HAZU, str. 135, Dubrovnik. 22. Šišić, B., 1985: O povijesnom nasljeđu vrtne umjetnosti na primorju do početka XIX st.), Centar za povijesne vrtove i razvoj krajine Dubrovnik, str. 67–87, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 70 <-- 70 --> PDF |
M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 SUMMARY: Desa, the Duke of Duklja, donated the island of Mljet, in 1151. to be exclusive property of Benedictines from Monte Casino, Pulia. Benedictines have built, in end part of 12thcentury, the Romanesque monastery and church of St. Mary on the islet of St. Mary. The monastery was redecorated and some new Renaissance parts were built in 15thand 16thcentury. The complex looked like a Renaissance villa and had a Renaissance garden. A tower and the wall around the monastery and the garden was built in 17thcentury. This paper present possible renovation and decoration of Renaissance garden inside the monastery complex. Historical literature clearly shows us that ground plan of the garden has been shaped as two quadrates, bounded with grape wine and planted with fruit trees. The gravestone found in the garden is a memorial to the builders of the monastery, because they had legal right to be buried in the building. It is a known fact that at the end of 14thcentury, the monastery was used as a quarantine, the first one in Croatia. From this fact, we also know that friars were some kind of pharmacists. The entire islet of St. Mary was olive grove in the past, as evidence we still have about hundred olive trees. During the time, it became a nice promenade for visitors, with maintaining olive grove and paths we get a nice place for long walks for both visitors and native population. |