DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 64 <-- 64 --> PDF |
M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 dine pr. n. e. pokorio Ilire na 12 Mljetu i Korčuli . Pri tomu je razorio njihov grad Melitusu, koja do danas nije točno locirana. Iz rimskog razdoblja potječe palača u luci Polače, do sada neistražena, tako da joj tlocrt u potpunosti nije poznat. Vidljivo je pročelje, ostaci dviju osmerostranih kula i unutrašnjost koja je impozantna. Autori se spore oko njezine starosti i namjene te vlasnika. U neposrednoj blizini palače nalazi se izvor pitke vode, a luka Polače zaštićena je od svih vjetrova. Osim palače, postoje ostaci dviju ranokršćanskih bazilika, kaštela, termi, a Slika 1. Stara razglednica benediktinskog samostana sve to govori o kontinuitetu ži-Figure 1The old poscard of Benedictines’ monastery 12 vota od 1. do 12. Stoljeća . Mljet spominje i car, pisac Konstantin Porfirogenet 949. godine u svom dijelu “De administrando imperio”, uz već poznate nazive Mljeta spominje i naziv 3 Malozeatai.Tijekom 9. i 10. st. Neretljani dolaze na otok, koristeći se slabljenjem Bizantske vlasti, te zauzimaju najprije njegov istočni i središnji dio, dok su zapadni dio držali Romani. O borbi Romana i pridošlog stanovništva svjedoči i legenda o bitci koja se odigrala 12 na Ivandan, a vodila se oko zauzimanja brda Bijeđ . Godine 1151. Zahumski knez Desa, daruje otok Mljet u isključivi posjed benediktincima Pulsanke kongregacije. Oni najprije grade crkvicu Sv. Mihovila pored sela Blato, a zatim za svoje boravište odabiru otočić uVelikom jezeru, gdje grade romanički samostan i crkvu Sv. Marije. U 15. i 16. st. oko romaničkog Slika 2. Samostan Sv. Marije na Mljetu Figure 2The monastery of St. Mary on the island of Mljet samostana podignut je novi, renesansni. U zidu samostana prilikom preuređenja 1960. godine pronađena su zazidana ulazna vrata stare zgrade. Unutrašnjost zgrade razdijeljena je prema svojoj namjeni, tako da prizemlje, kat i podrumi imaju različit raspored. Prostrani klaustar određen je visokim i jednostavnim obrambenim zidom, ugaonim kulama, crkvom i krilom samostana. S vremenom benediktinci gube isključivu vlastnad Mljetom, pa veći dio otoka dolazi pod utjecaj Dubrovačke Republike. Godine 1345. samostan oslobađa stanovnike Mljeta rada na svojim imanjima,uz plaćanje 300 perpera na dan Sv.Vlaha. Otok je tako pripao Republici 1410.g., pa ona od tada bira suce i kneza mljetske komune, a samostan ostaje jedini gospodar na trećini 4 otoka. Danas se taj posjed poklapa s granicom nacionalnog parka. Samostan također nije dozvoljavao naseljavanje sve do kraja 18. st.,kada se dvije obitelji iz B. Polja trajno naseljavaju, pa nastaje selo Goveđari. U 16. stoljeću osnovana je Mljetska kongregacija (Congregatio Melitensem ili Melitanum), kojoj je sjedište bilo na Mljetu. U nju su bili uključeni muški benediktinski samostani na području Dubrovačke Republike (osim Lokrumskog) . Godine 1526. pozvan je opat i pjesnik Mavro Vetranović Čavčić iz Rima da stane na čelo Kongregacije. Osnovana je u svrhu obnove benediktinskih opatija, koje su stalno bile slabo napučene. Samostan na Mljetu imao je također značajno |