DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 66 <-- 66 --> PDF |
M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 Malo je vjerojatno kako je vrt služio za uzgoj povrća, jer je povrća bilo u izobilju u povrtnjaku s južne strane samostana, na obližnjim poljima, npr. u Vrtima, Pomijenti. Osim toga, benediktinci su se bavili intelektualnim radom,tako da je za njihov odmor bio potreban ugodan i organiziran prostor vrta. Budući da i danas nalazimo limun (Citrus limon (L.) Burm.) i naranče (Citrus sinensis L.), možemo pretpostaviti da su oni bili sastavni dio, vrlo vjerojatno, renesansnog vrta. U Pismohrani mapa u Splitu, čuvaju se katastarski podaci iz 1837. godine za Istru i Dalmaciju. U knjizi u kojoj se nalazi k.o. Goveđari za k.č. 359 (vrt u klaustru) Slika 4. Vrt u klaustru samostana 1998. godine Figure 4 The monasterys’ garden in 1998 2 stoji bilješka “orto con frutta”.Vrt je površine 305 m , a to je površina glavnog partera vrta, i to je vrt s voćem, a ostalo: šetnice, arle i zemljište do obrambenog zida nije uključeno u iskazanu površinu. Nakon usporedbe s vrtom benediktinskog samostana Sv. Marcelina u Napulju, jer je članak o stanju u vrtu s literaturom o drugim talijanskim vrtovima nađen 2 u Dubrovačkom Međunarodnon Sveučilištu, može se zaključiti kako je to vjerojatno vrt kojega spominje IgnjatĐurđević,opat mljetskog samostana i dubrovački pjesnik u pismu svojem učeniku Januariju Salinasu u Napulj: “Sred zaliva je otočić i kao da je šestarom ucrtan. Na njemu se ističe naš samostan, mnogo manji od vašeg napuljskog, ali i ljepši po svom prikladnom položaju i po obilju užitaka, koje nam 11 pruža” .Taj je vrt sačuvan, s izvjesnim preinakama, i dijelom uređen kao renesansni vrt. S obzirom da vrt Sv. Marije ima pravokutan tlocrt, gdje je manja stranica vrta približno jednaka polovici duže stranice, dolazimo do zaključka da je uz šetnicu pored lukova postojala glavna poprečna šetnica, koja je vrt dijelila na dva približno jednaka kvadrata. Svaki od tih kvadrata bio je zatim podijeljena na četiri jednaka dijela po uzoru na druge renesansne vrtove.Vrt Sv. Marcelina (renesansni dio) također se većinom sastoji od voćaka te dvije čet 2 verokutne površine. Slika 5. Šetnica u vrtu samostana Figure 5A promenade in the monatery’s garden Prilikom restauratorskih radova u samostanu oko 1950. nađene su dvije nadgrobne ploče. Na njima su narodna imena Dobromir i godina 1329. i Radosta. “U zadnje vrijeme nisu se nalazile na prvotnom mjestu, već u zidu, gdje su otkrivena pobočna romanička vrata, pa su 12 zbog toga izvađene i smještene u lapidarij” . U radu C. Fisković: “Naši graditelji i kipari u XVi XVI st. u Dubrovniku” piše kako se u knjigama dubrovačke kancelarije, početkom 14. st. u skupini klesara i graditelja koji zidaju kuće i klešu kamene ukrase spominje majstor Ra 7 dosta Milošev.Treba dakle razmisliti i istražiti radi li se tu o graditeljima zgrade i klaustra, posebice kada znamo kako su graditelji klaustra imali pravo pokopa sa svojom obitelji u prostoru građevine.Tako je graditelj klaustra Male Braće u Dubrovniku, Mihoje Brankov pokopan u 19 klaustru sa svojom ženom i sinom . Zasigurno je dio vrta od glavne uzdužne šetnice do obrambenog zida služio za uzgoj ljekovitog bilja, iako i njega ima u prirodi obilato.Ali neke osnovne ljekovite biljke koje su služile za brzu uporabu morale su ipak biti na dohvat ruke. Stoga je značajno kako je 1997. go- dine obilježena 600. obljetnica karantenskog lazareta na otoku Mljetu. U dubrovačkoj knjizi zakona zabilje |