DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 69 <-- 69 --> PDF |
M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160 ZAKLJUČAK – Conclusion Proučavanjem povijesnih podataka došlo se do zaključka da je romanički samostan iz 12. stoljeća preuređen u 16. stoljeću u renesansni objekt, pa tada izvorno nastaje i vrt u klaustru. Pregledom sadašnjeg stanja ustanovljeno je da u vrtu raste 12 vrsta drveća i 2 penjačice.Vrt je omeđen s tri strane šetnom stazom, uz koju nalazimo kamene stupove za odrinu. Neke stupove treba nadomjestiti, jer su razneseni po otoku i drugdje. U Pismohrani mapa u Splitu nađen je podatak koji govori da je tu bio “vrt s voćem” početkom 19. st., pa je taj podatak bio temelj za početno proučavanje i prijedlog vrsta drveća koje bi trebalo upotrijebiti u budućem uređenju. Prijedlog uređenja vrta sastoji se u sljedećem: uz stupove klaustra urediti stazu, kao na staroj razglednici, LITERATURA 1. Badurina, A., 1990: Uloga franjevačkih samostana u urbanizaciji dubrovačkog područja, str. 145, Zagreb. 2.Crescenzio,R., M.Barba,F.Pezzulio,1992: Park klaustra Sv. Marcellino, Ministero per i Beni Culturali eAmbientali,Villa Reale. 3.Dabelić, I.,1995: Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas, Mljet – priopćenje sa simpozija, Ekološke monografije 6, str. 617–628, Zagreb. 4.Dabelić, I.2000:Arhivska građa za povijest otoka Mljeta, vl. naklada, str.185, Dubrovnik. 5.Đurđević, I.,1971: Suze Marunkove, Pet stoljeća hrvatske književnosti, str. 226–235, Zagreb. 6.Fisković, C.,1983: Još o palmi u našoj hortikulturnoj baštini, Hortikultura 1–2, str. 1–4, Zagreb. 7.Fisković, C.,1947: Naši graditelji i kipari XVi XVI st. u Dubrovniku, Matica Hrvatska, str. 150, Zagreb. 8.Fisković, C.,1949: Popravak bendiktinske crkve na otoku Mljetu, HAZU, Zagreb. 9. Fisković, C., 1984: Stari vrtovi i ljetnikovci u Korčuli, Hortikultura br. 1–2, Zagreb. 10. Fisković, C., 1991: Vrtovi orebićkih kapetana, Hortikultura br. 1, Zagreb. 11.Fisković, C.,1958: Crkva i samostan sred Jezera na Mljetu, Bulletin HAZUVI, No 1, str. 11, Zagreb. 12.Gušić,B., C.Fisković,1980: Otok Mljet, Upra va nacionalnog parka Mljet, str. 101, Goveđari. 13.Grujić, N.,1991: Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja, Zagreb. a prostor vrta podijeliti na dvije kvadratne plohe, koje se onda dijele na 4 polja. Dan je prijedlog vrsta za uređenje: 11vrsta voćaka kojima pogoduje zatvoren osunčan prostor klaustra, vinova loza (Vitis vinifera) za odrinu i šimšir (Buxus sempervirens) za živice, te 13 vrsta bilja koje bi se koristilo za popunjavanje prostora od šetnice do obrambenog zida. Otočić je kultiviran prostor od davnina, o čemu svjedoče stabla maslina (Olea sativa), šetnice, čempresi (Cupressus sempervirens), skalinada. Treba ga sustavno uređivati i održavati. Prostor kraj obrambenog zida izvana, gdje se nalaze vrtne terase, zasaditi vrstama voćaka koje traže više svjetla, zauzimaju više prostora, a nisu osjetljive na klimatske promjene. – References 14.Nodilo, M.,1998:Vrt benediktinskog samostana na otočiću Sv. Marije na Mljetu, Šumarski list 1– 2, str. 9–17, Zagreb. 15.Obad-Šćitaroci, M.,(1992.): Hrvatska parkovna baština, zaštita i obnova, Školska knjiga, str. 207,Zagreb. 16. Obad-Šćitaroci, M., 1989: Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja, Školska knjiga, Zagreb. 17.Ostojić, I.,1963: Benediktinci u Hrvatskoj, I – III, Benediktinski priorat Tkon (kod Zadra), str. 436–465, Split. 18.Rauš, Đ.,1977: Stari parkovi u Slavoniji i Baranji, Hortikultura, str. 140, Split. 19. Samostan Male Braće u Dubrovniku, 1985: Krš ćan ska sadašnjost, Zagreb, Samostan Male Braće, str. 413–463, Dubrovnik. 20. 600. obljetnica karantenskog lazareta na otoku Mlje tu s početkom djelatne uslužnosti dezinfekcije, 1997, str. 135, Dubrovnik. 21.Šišić, B.,1991: Dubrovački renesansni vrt – nastajanje i obl. obilježja, Zavod za povijesne znanosti HAZU, str. 135, Dubrovnik. 22. Šišić, B., 1985: O povijesnom nasljeđu vrtne umjetnosti na primorju do početka XIX st.), Centar za povijesne vrtove i razvoj krajine Dubrovnik, str. 67–87, Zagreb. |