DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 69     <-- 69 -->        PDF

M. Nodilo: “VRT U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARIJE NAMLJETU” Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 153-160


ZAKLJUČAK – Conclusion


Proučavanjem povijesnih podataka došlo se do zaključka
da je romanički samostan iz 12. stoljeća preuređen
u 16. stoljeću u renesansni objekt, pa tada izvorno
nastaje i vrt u klaustru.


Pregledom sadašnjeg stanja ustanovljeno je da u
vrtu raste 12 vrsta drveća i 2 penjačice.Vrt je omeđen s
tri strane šetnom stazom, uz koju nalazimo kamene stupove
za odrinu. Neke stupove treba nadomjestiti, jer su
razneseni po otoku i drugdje.


U Pismohrani mapa u Splitu nađen je podatak koji
govori da je tu bio “vrt s voćem” početkom 19. st., pa je
taj podatak bio temelj za početno proučavanje i prijedlog
vrsta drveća koje bi trebalo upotrijebiti u budućem
uređenju.


Prijedlog uređenja vrta sastoji se u sljedećem: uz
stupove klaustra urediti stazu, kao na staroj razglednici,


LITERATURA


1. Badurina, A., 1990: Uloga franjevačkih samostana
u urbanizaciji dubrovačkog područja, str.
145, Zagreb.


2.Crescenzio,R., M.Barba,F.Pezzulio,1992:
Park klaustra Sv. Marcellino, Ministero per i Beni
Culturali eAmbientali,Villa Reale.


3.Dabelić, I.,1995: Nastanak i razvoj otočnih naselja
od antike do danas, Mljet – priopćenje sa simpozija,
Ekološke monografije 6, str. 617–628,
Zagreb.


4.Dabelić, I.2000:Arhivska građa za povijest otoka
Mljeta, vl. naklada, str.185, Dubrovnik.


5.Đurđević, I.,1971: Suze Marunkove, Pet stoljeća
hrvatske književnosti, str. 226–235, Zagreb.


6.Fisković, C.,1983: Još o palmi u našoj hortikulturnoj
baštini, Hortikultura 1–2, str. 1–4, Zagreb.


7.Fisković, C.,1947: Naši graditelji i kipari XVi
XVI st. u Dubrovniku, Matica Hrvatska, str. 150,
Zagreb.


8.Fisković, C.,1949: Popravak bendiktinske crkve
na otoku Mljetu, HAZU, Zagreb.


9. Fisković, C., 1984: Stari vrtovi i ljetnikovci u
Korčuli, Hortikultura br. 1–2, Zagreb.
10. Fisković, C., 1991: Vrtovi orebićkih kapetana,
Hortikultura br. 1, Zagreb.


11.Fisković, C.,1958: Crkva i samostan sred Jezera
na Mljetu, Bulletin HAZUVI, No 1, str. 11, Zagreb.


12.Gušić,B., C.Fisković,1980: Otok Mljet, Upra va
nacionalnog parka Mljet, str. 101, Goveđari.


13.Grujić, N.,1991: Ladanjska arhitektura dubrovačkog
područja, Zagreb.


a prostor vrta podijeliti na dvije kvadratne plohe, koje
se onda dijele na 4 polja.


Dan je prijedlog vrsta za uređenje: 11vrsta voćaka
kojima pogoduje zatvoren osunčan prostor klaustra,
vinova loza (Vitis vinifera) za odrinu i šimšir (Buxus
sempervirens) za živice, te 13 vrsta bilja koje bi se koristilo
za popunjavanje prostora od šetnice do obrambenog
zida.


Otočić je kultiviran prostor od davnina, o čemu
svjedoče stabla maslina (Olea sativa), šetnice, čempresi
(Cupressus sempervirens), skalinada. Treba ga
sustavno uređivati i održavati. Prostor kraj obrambenog
zida izvana, gdje se nalaze vrtne terase, zasaditi vrstama
voćaka koje traže više svjetla, zauzimaju više
prostora, a nisu osjetljive na klimatske promjene.


– References


14.Nodilo, M.,1998:Vrt benediktinskog samostana
na otočiću Sv. Marije na Mljetu, Šumarski list 1–
2, str. 9–17, Zagreb.


15.Obad-Šćitaroci, M.,(1992.): Hrvatska parkovna
baština, zaštita i obnova, Školska knjiga, str.
207,Zagreb.


16. Obad-Šćitaroci, M., 1989: Perivoji i dvorci
Hrvatskog zagorja, Školska knjiga, Zagreb.


17.Ostojić, I.,1963: Benediktinci u Hrvatskoj, I – III,
Benediktinski priorat Tkon (kod Zadra), str.
436–465, Split.


18.Rauš, Đ.,1977: Stari parkovi u Slavoniji i Baranji,
Hortikultura, str. 140, Split.


19. Samostan Male Braće u Dubrovniku, 1985: Krš ćan
ska sadašnjost, Zagreb, Samostan Male
Braće, str. 413–463, Dubrovnik.
20. 600. obljetnica karantenskog lazareta na otoku
Mlje tu s početkom djelatne uslužnosti dezinfekcije,
1997, str. 135, Dubrovnik.


21.Šišić, B.,1991: Dubrovački renesansni vrt – nastajanje
i obl. obilježja, Zavod za povijesne znanosti
HAZU, str. 135, Dubrovnik.


22. Šišić, B., 1985: O povijesnom nasljeđu vrtne
umjetnosti na primorju do početka XIX st.),
Centar za povijesne vrtove i razvoj krajine Dubrovnik,
str. 67–87, Zagreb.