DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 79 <-- 79 --> PDF |
OBLJETNICE – ANNIVERSARIES 50. OBLIJETNICAZAVODAZAŠUMARSKU GENETIKU, DENDROLOGIJU I BOTANIKU Uvod Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Zavodu za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, 17.prosinca 2010. godine obilježena je 50. obljetnica osnivanja i razvoja Zavoda. Tom prigodom predstojnica Zavoda prof. dr. sc. Marilena Idžojtićpromovirala je knjigu pod naslovom“50. oblijetnica Zavoda za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku”. Slika1. Slijeva: prof. dr. sc.Ivo Trinajstić, prof. dr. sc. Marilena Idžojtić i prof. dr. sc. Milan Oršanić, dekan Š.F. Sveučilišna nastava na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ima 112 godina dugu tradiciju. Početak je bio 1898. godine na Šumarskoj akademiji pri Mudroslovnom fakultetu. Šumarska akademija prestala je s radom 1919. godine, kada je osnovan Poljoprivrednošumarski fakultet, a današnji Šumarski fakultet djeluje od 1960. godine. Iste godine osnovana je Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju, koja od 2004. godine nosi naziv Zavod za šumarsku genetku, dendrologiju i botaniku. Zaslužni djelatnici Akademik Mirko Vidaković Prof. dr. sc. Mirko Vidakovićod 1956. godine predaje predmet Dendrologija, a 1958. godine uvodi predmet Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća. Osnivač je i prvi predstojnik Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju. Jedan je od osnivača Šumarskog instituta Jastrebarsko i osnovač Odjela za genetiku na tom institutu. Kao ekspert FAO-a boravi u Pakistanu (1966–1969) i Vijetnamu (1980, 1983). Godine 1969. imenovan je izvanrednim, a 1981. redovitim članom HAZU. Od 1979. godine bio je upraviteljArboretuma Trsteno. Objavio je preko 200 znanstvenih i stručnih radova. Primio je nagradu “Ruđer Bošković” i “Nagradu za životno djelo”. Počasni je doktor znanosti Sveučilišta u Šopronu.Autor je udžbenika: Četinjače, Conifers, Golosjemenjače, Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Profesor AnteKrstinić Od 1963. godine zaposlen je na Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju. Izabran je 1981. godine za izvanrednog, a 1986. godine za redovitog profesora. Predaje Genetiku s oplemenjivanjem šumskog drveća. Od 1983. godine nastavnik je na Šumarskom fakultetu u Sarajevu iz predmeta Oplemenjivanje šumskog drveća. Objavio je preko 100 znanstvenih i stručnih radova. Veliki doprinos dao je oplemenjivanju i očuvanju genodonda brzorastućih listača vrba i topola za proizvodnju biomase u kratkim ophodnjama.Autor je šest priznatih klonova stablastih vrba. Napisao je udžbenik Genetika i oplemenjivanješumskog drvećai HAZU |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 80 <-- 80 --> PDF |
monografiju Genetics of Black Alder. Prof. dr. sc. Ante Krstinić odlikovan je zlatnom medaljom za doprinos unapređenju uzgoja mekih lišćara. Profesor Ivo Trinajstić 1960. je asistent, 1976. izvanredni, a 1981. godine redoviti profesor. Predavao je Botaniku, Parkovno i perensko jednogodišnje bilje iTaksonomiju unutarvrsne diferencijacije. Proveo je brojna florastička i vegetacijska istraživanja. Opisao je veći broj novih asocijacija, 4 nova roda i 5 novih vrsta hrvatske flore. UAnalitičkoj flori Jugoslavijeopisao je detaljnu taksonomsku obradu velikog broja rodova. Objavio je 700 radova od kojih 400 znanstvenih.Autor je knjige Biljne zajednice Republike Hrvatske. Profesor ŽeljkoBorzan Zapošljava se 1961. kao tehnički suradnik, a 1981. postaje asistent, 1990. izvanredni, a 1992. godine redoviti profesor. Predavao je predmete Dendrologija, Hortikulturna dendrologija, Citologija i citogenetika. Objavio je oko 100 znanstvenih i stručnih radova. Istraživao je mađuvrsnu hibridizaciju dvoigličavih borova, citotaksonomiju, citogenetiku golosjemenjača, proizvodnju novih kultivara drveća i grmlja za urbano šumarstvo. Bio je tehnički urednik časopisaGlasnik za šumske pokuse i Anali za za šumarstvo. Autor je knjigeImenikdrveća i grmlja. Mr. sc. Josip Karavla Prije dolaska na Šumarski fakultet bio je zaposlen u Šumariji Sljeme, u rasadnicima Jankomir i Mirkovec. 1960. godine asistent na Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju, 1969. je predavač, a 1976. godine viši predavač na predmetu Dendrologija. Objavio je 32 znanstvena i stručna rada. Autor je 80 hortikulturnih projekata. Primio je odlikovanja: Orden za vojne zasluge i Orden rada. Mr. sc. Branka Jurković-Bevilaqua Od 1958. godine započinje raditi kao stručni, a zatim kao viši stručni suradnik za šumarsku genetiku i dendrologiju. Bavila se pretežito citogenetikom i embriologijom. Bila je na studijskom boravku u Finskoj i Švedskoj. Objavila je 23 znanstvena i stručna rada. Dr. sc. Dario Kremer Radio je u Zavodu od 1997. do 2005. godine kao znanstveni novak na projektu MZOŠ-a “Ukrasna dendroflora u hrvatskom urbanom šumarstvu”. Sada je voditelj – upravitelj Farmaceutskog botaničkog vrta “Fran Kušan” Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nastava Glavni predmeti iz kojih seizvodila nastava tijekom razvoja Zavoda bili su Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća, Dendrologija i Botanika. Predmet Genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća uveden je 1958. godine, a prvi nastavnik bio je prof. dr. sc. Mirko Vidaković. Od1966. do 1969. go- dine, te od 1975. godine do tragične pogibije 1998. go- dine predmetni nastavnik bio je prof. dr. sc. Ante Krstinić. Od1998. godine kao nastavnik grupe predmeta iz područja šumarske genetike djeluje prof. dr. sc. DavorinKajba,a od2007. godine i doc. dr. sc. Saša Bogdan.Asistentica je IdaKatičić,dipl. ing. šum. Dendrologija se predaje od osnivanja Poljoprivrednošumarskoga fakulteta u Zagrebu 1919. godine. Predmetni nastavnici ovoga predmeta bili su: prof. dr. sc. Antun Levaković( 1919–1920), prof. dr. sc. AndrijaPetračić (1920–1940), akademik Milan Anić (1940–1949), Boris Zlatarić,dipl. ing. šum. (1949–1954), akademik Mirko Vidaković (1954–1988) i prof. dr. sc. Želimir Borzan (1988–2005). Mr. sc. Josip Karavla bio je od 1969. godine predavač, a od 1976. do 1993. go- dine viši predavač. Od 2005. godine Dendrologiju predaje prof. dr. sc. Marilena Idžojtić,aasistenti su dr. sc. MarkoZebeciIgorPoljak,dipl. ing. šum. Botanika je sastavni dio šumarske nastave također od osnivanja Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta u Zagrebu 1919. godine. Na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Botaniku su predavali od 1919. do 1922. godine Slika 2. Nazočni obilježavanju 50. obljetnice Slika 3.Akademik MirkoVidaković sa zaposlenicima Zavoda |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 81 <-- 81 --> PDF |
akademik Ivo Pevalek (Sistematika bilja) i prof. dr. sc. Vale Vouk (Opća botanika). Od 1922/23. do 1958/59. akademik IvoPevalek jepredavao Botaniku za agronome i šumare, a od 1958/59. samo studentima Šumsko-gospodarskoga odsjeka Šumarskoga fakulteta. Od 1965. do 1999. godine Botaniku je predavao prof. dr. sc. Ivo Trinajstić. Od1999. godine nastavnik je prof. dr. sc. Jozo Franjić,a od2007. godine i doc. dr. sc. ŽeljkoŠkvorc.Suradnici u nastavi su DanielKrstonošić, dipl. ing. šum., Martina Temunović, dipl. ing. biol., Krunoslav Sever, dipl. ing. šum. i Ivana Alešković,dipl. ing. šum. Nakon reforme studija prema Bolonjskoj deklaraciji od akademske godine 2005./06. uvode se novi predmeti, a postojeći djelomično mijenjaju nazive, programe i satnicu. Znastvena istraživanja Uz nastavne aktivnosti provode se i znanstvena istraživanja u okviru kojih su objavljeni mnogobrojni znanstveni i stručni radovi.Tosu bili domaći i međunarodni znanstveni projekti: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (23); Hrvatske šume d.o.o. (20); Međunarodni znanstveni projekti (4); Hrvatsko-američki projekti (4); Hrvatsko-slovenski (4) i ostali projekti (6). Ovdje treba još istaknuti suradnju članova Zavoda s domaćim i stranim znanstvenim institucijama i međunarodnim programima. Sada u Zavodu za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku radi 15 djelatnika,od kojih su 12 nastavnici, suradnici i znanstvenici. Tijekom 50 godina znanstvenici Zavoda objavili su 1382 rada, najmanje 2 (1960), najviše 47 (1986) ili prosječno godišnje 28 radova. Veliki je doprinos djelatnika Zavoda od njegova osnivanja do danas unapređenju šumarske genetike, dendrologije i botanike u nastavi i u primjeni u šumarskoj praksi. Doprinjeli su respektabilnom ugledu navedenih disciplina u nas i u svijetu. U ime hrvatskih šumara i šumarske struke upućujemo srdačne čestitke prigodom tog jubileja i našu zahvalnost za sve učinjeno i postignuto. Dr. sc. Miroslav Harapin ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS SREDNJEEUROPSKAKONFERENCIJA O BIOMASI 2011. 26–29. 1. 2011. Graz, Austrija S kolegom Tomislavom Užarevićem, UŠP Gospić nazočio sam kao počasni gostAustrijske udruge za biomasu na Srednjeeuropsku konferenciju o biomasi. Srednjeeuropska konferencija o biomasi 2011. održana je u Grazu od 26–29. 1. 2011. g. u organizaciji Austrijske udruge za biomasu, Poljoprivredne komore Štajerske, Bioe ner gy 2020 + i Klima energie fonds, u suradnji sa Sajmom Graz i pod visokim pokroviteljstvom DI NikolausBerlakovich- a,Saveznog ministra poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva, a pod motom:“Bioenergija za Srednju Europu”. Konferencija je dala aktualan pregled o političkom, gospodar s kom i tehnološkom razvoju na sveukupnom području energetskog korištenja biomase. Sudjelovalo je preko 1200 sudionika iz 33 zemlje, a“ovako veliko zanimanje sudionika odraz je svjetskog značaja bioenergije” naznačio je HorstJauschnegg,predsjednik Austrijske udruge za biomasu. Sve ekskurzije i predavanja simultano su prevođeni na nje mački i engleski jezik,a nalaze se i na Internet stranici Hrvatske udruge za biomasu (www.sumari.hr/biomasa). Prvoga dana sudjelovali smo na ekskurzijiVIIna temu “Biomasa – kogeneracija, biotoplina i bi o plin”, i to: 1. Bioplinsko postrojenje Bioenergie GADNER, Reg. GmbH u Ruden, Koruška (sl. 1.) izgradila su dva poljoprivrednika, od kojih jedan ima težište na ratar 1 |