DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 81     <-- 81 -->        PDF

akademik Ivo Pevalek (Sistematika bilja) i prof. dr.
sc. Vale Vouk (Opća botanika). Od 1922/23. do
1958/59. akademik IvoPevalek jepredavao Botaniku
za agronome i šumare, a od 1958/59. samo studentima
Šumsko-gospodarskoga odsjeka Šumarskoga fakulteta.
Od 1965. do 1999. godine Botaniku je predavao prof. dr.
sc. Ivo Trinajstić. Od1999. godine nastavnik je prof.
dr. sc. Jozo Franjić,a od2007. godine i doc. dr. sc.
ŽeljkoŠkvorc.Suradnici u nastavi su DanielKrstonošić,
dipl. ing. šum., Martina Temunović, dipl.
ing. biol., Krunoslav Sever, dipl. ing. šum. i Ivana
Alešković,dipl. ing. šum.


Nakon reforme studija prema Bolonjskoj deklaraciji
od akademske godine 2005./06. uvode se novi predmeti, a
postojeći djelomično mijenjaju nazive, programe i satnicu.


Znastvena istraživanja


Uz nastavne aktivnosti provode se i znanstvena istraživanja
u okviru kojih su objavljeni mnogobrojni znanstveni
i stručni radovi.Tosu bili domaći i međunarodni
znanstveni projekti: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa (23); Hrvatske šume d.o.o. (20); Međunarodni
znanstveni projekti (4); Hrvatsko-američki projekti (4);
Hrvatsko-slovenski (4) i ostali projekti (6). Ovdje treba
još istaknuti suradnju članova Zavoda s domaćim i stranim
znanstvenim institucijama i međunarodnim programima.


Sada u Zavodu za šumarsku genetiku, dendrologiju
i botaniku radi 15 djelatnika,od kojih su 12 nastavnici,
suradnici i znanstvenici.


Tijekom 50 godina znanstvenici Zavoda objavili su
1382 rada, najmanje 2 (1960), najviše 47 (1986) ili prosječno
godišnje 28 radova.


Veliki je doprinos djelatnika Zavoda od njegova
osnivanja do danas unapređenju šumarske genetike,
dendrologije i botanike u nastavi i u primjeni u šumarskoj
praksi. Doprinjeli su respektabilnom ugledu navedenih
disciplina u nas i u svijetu. U ime hrvatskih
šumara i šumarske struke upućujemo srdačne čestitke
prigodom tog jubileja i našu zahvalnost za sve učinjeno
i postignuto.


Dr. sc. Miroslav Harapin


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS


SREDNJEEUROPSKAKONFERENCIJA O BIOMASI 2011.
26–29. 1. 2011. Graz, Austrija


S kolegom Tomislavom Užarevićem, UŠP Gospić
nazočio sam kao počasni gostAustrijske udruge za
biomasu na Srednjeeuropsku konferenciju o biomasi.
Srednjeeuropska konferencija o biomasi 2011. održana
je u Grazu od 26–29. 1. 2011. g. u organizaciji Austrijske
udruge za biomasu, Poljoprivredne komore Štajerske,
Bioe ner gy 2020 + i Klima energie fonds, u suradnji
sa Sajmom Graz i pod visokim pokroviteljstvom DI NikolausBerlakovich-
a,Saveznog ministra poljoprivrede,
šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva,
a pod motom:“Bioenergija za Srednju Europu”.


Konferencija je dala aktualan pregled o političkom,
gospodar s kom i tehnološkom razvoju na sveukupnom
području energetskog korištenja biomase. Sudjelovalo
je preko 1200 sudionika iz 33 zemlje, a“ovako veliko
zanimanje sudionika odraz je svjetskog značaja bioenergije”
naznačio je HorstJauschnegg,predsjednik
Austrijske udruge za biomasu. Sve ekskurzije i predavanja
simultano su prevođeni na nje mački i engleski
jezik,a nalaze se i na Internet stranici Hrvatske udruge
za biomasu (www.sumari.hr/biomasa).


Prvoga dana sudjelovali smo na ekskurzijiVIIna temu
“Biomasa – kogeneracija, biotoplina i bi o plin”, i to:


1. Bioplinsko postrojenje Bioenergie GADNER, Reg.
GmbH u Ruden, Koruška (sl. 1.) izgradila su dva
poljoprivrednika, od kojih jedan ima težište na ratar


1


ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 82     <-- 82 -->        PDF

stvu s površinom 95 ha, a drugi na ratarstvu površina


95 ha i mljekarstvu sa 75 uvjetnih grla krava, ali i 12


kooperanata poljoprivrednika. Investicija u bioplinsko
postrojenje iznosi 1,2 mil. EUR-a, a u prešu za
pro izvodnju pogonskog biogoriva250.000 EUR-a, tj.
ukupno 1,450 mil. EUR-a.Cilj: Energetski autarkični
pogon; sirovina sa 100 ha oranice oko 5,5 mil. tona si


3


laže kukuruza i 1500 m stajskog gnojiva.Prihod od
ener gije: toplinska energija 5,5 mil. kWh i električne
energije a 4,2 mil. kWh. Godina izgradnje: 2004. godina.
Tarife za proizvodnju električne energije 17,5
Cent/kWh, a toplinski bonus 18,5 Cent/kWh.


2. Kogeneracijsko postrojenje TILLY Bioenergie
GmbH, Althofen izgrađeno i pušteno u pogon
2005/2006.; Mix goriva: 50 % piljevina i blanjevina
od proizvodnje drvenih ploča (oko 33.000 nasipnih
prm) i 50 % šumska sječka iz energetskog oblog
dr va (oko 45.000 nasipnih prm). Investicija: oko
7 mil. EUR-a.Prihod od energije: oko 13 GWh/a
ele k trične energije i toplinske energije oko
30 GWh/a za proizvodnju drvenih ploča sa 16 sušara,
9 vru ćih preša i grijanje zgrada, te za centralno


Drugoga dana nazočili smosljedećim izlaganjima:
Plenarno zasjedanje I: Promjena klime i sigurna
opskrba energije (prije podne).
Nakon pozdravnih govora organizatora i otvorenja,
podnešeno je 5 izlaganja, od kojih je posebno bio važan
20 minutni referatg. Nikolausa Berlakovicha, saveznog
ministra „Obnovljivi izvori energije pred prolomom“.
Na konferenciji za novinare predstavljena je i
GRADEČKADEKLARACIJA(u privitku).
Paralelno zasjedanje I: Opskrba sirovine – potencijali
i tržišta (poslije podne sa 7 referata).
Paralelno zasjedanje II: Poticanje i financiranje
bioenergetskih projekata (poslije podne sa 6 referata).
Trećega dana –Paralelno zasjedanje IV: Toplina
iz biomase, (prije podne sa 8 referata).
U pauzi je dogovoren nastavak suradnje na području
OIE izmeđuAustrijske i Hrvatske udruge za biomasu
s HorstomJauschnegg,novim predsjednikom i
Dr. Heinzom Kopetz,počasnim predsjednikomAust ri
jske udruge za biomasu (sl. 3.).


daljinsko grijanje oko 5 MW.


3. Biotoplana Biowärme Lachtal, GmbHna 1600 m
nadmorske visine puštena u pogon 2006. godine, šest
vla snika (5 poljoprivrednika i 1 instalater). Snaga 1,2
MWsa 1,2 km toplovoda i 1200 sati pogona.Inves ticija:
1,2 mil. EUR-a od čega 34 % državni poti caji.
Slično kao CTS Gospić! Grije 9 zgrada: pan sione,
upravna zgrada lifta, zgrada škole skijanja i vijećnica
Općine Lachtal. Godišnja potreba i tro škovi go


3


riva: 3.000 nasipnih prm šumske sječke = 1.200 m


oblog energetskog drva smreke, jele a 18 EUR/nasip


nom prm = 54.000 EUR-a.Cijena topli ne za potro


šače80 EUR-a/MWh.Utjecaj na okoliš: ušteda od


200.000l loživog ulja i od 600.000 kg CO/godišnje.


2


2
3
Paralelno zasjedanje II: Političke strategije u EU
jamče razvoj bioenergije i zaštitu okoliša, poslije podne
sa 10 referata, od kojih su posebno značajni bili referati:
Dr. Heinz Kopetza, člana Uprave Svjetske udruge
za biomasu, Stockholm na temu: “100 % obnovljive
energije do 2050. godine”iUrich Krause-Heiber, referenta
Europske komisije na temu: “Kohezijski i
struk turni fondovi kao moto za obnovljive energije”
(za razdoblje od 2007–2013. godine investirat će se u
OIE oko 11milijardi EUR-a).


Na kraju jeHorst Jauschnegg, predsjednikAustrijske
udruge za biomasu prezentirao zaključke.
Skup je završen četvrtoga dana –Radionica: Drvo
iz sastojina kratke ophodnje i nove pljoprivredne siro-


Posjet biotoplani Lachtal s Tomislavom Užarevićem te Maricom
vine, sa 11referata.


Čubela i Helenom Dolenčić izAgencije za plaćanje u poljoprivredi,


ribarstvu i ruralnom razvoju RH
Mr. sc. Josip Dundović




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 83     <-- 83 -->        PDF

SREDNJEEUROPSKA KONFERENCIJA O BIOMASI 2011.


GRADEČKADEKLARACIJA
Organizatori srednjeeuropske konferencije o biomasi 2011. predlažu razmatranje
sljedeće Deklaracije o razvoju bioenergije u Srednjoj Europi.


Desetljećima se činilo da je svijet energije za ljude i
gospodarstvo zapadnih industrijskih zemalja sasvim u re du.
Energija je bila na raspolaganju bez ograničenja i jeftina,
a nikoga nije brinuo kontinuirani porast potrošnje
energije. Potrošnja energije po glavi stanovnika Europe
danas je višestruko veća nego u zemljama u razvoju ili
zemljama koje su na pragu u tranziciju. Ipak globalno
energetsko tržište stoji pred radikalnim promjenama. Dinamični
razvoj gospodarstvau zemljama koje razvijaju
industriju, kao što je Kina i Indija, spojen sa rastućim potre
bama za energijom, prijeti snažnim porastom svjetskih
po treba za energijom. Ekskluzivni pristup zapadnog svije
ta za energetskim resursima konstantno se sve više ljulja,
a stalno rastuća ovisnost Europe o uvozu fosilnih
go riva postaje ogromni problem. Istovremeno sve veće
klimatske promjene ugrožavaju egzistenciju milijuna lju di,
ponajprije u zemljama u razvoju i zemljama koje se industrijaliziraju,
ali i u Europi.


Europa mora preuzeti ulogu svjetskog predvodnika


Europska unija kao jedna od glavnih krivaca mora
hrabro prednjačiti u borbi protiv klimatskih promjena te
mora svoj energetski sustav postaviti na nove održive temelje.
Potrajna, sigurna i konkurentna opskrba energijom,
koja štiti klimu može ubuduće biti zajamče na, ako
energetska i klimatska politika Europske Uni je i njezinih
članica ubrza 100-postotni prijelaz na vi sokoučinkovite,
obnovljive energetske sustave s am bicioznim dugoročno
planiranim mjerama i jasnim putem do postizanja cilja.


Europska Unija je učinila značajan korak u tom sm jeru
svojim obvezama do 2020.godine.
Formula glasi 20/20/20: 20 posto manje potrošnje
energije, 20 posto obnovljive energije i 20 posto manje


stakleničkih plinova. Da bi se osiguralo ograničenje
rasta temperature u cijelome svijetu u ovom stoljeću na
dva stupnja Celsiusa, kako je zaključeno na Konferenciji
o klimi uCancunu, moraju se ipak jasnije pojačati
na pori.Europska Unija mora, što je moguće brže,posta
viti obvezan cilj prema redukciji stakleničkih plino va
na 30 posto do 2020. godine i donijeti propise o
ve ćoj energetskoj učinkovitosti i pojačanom etabliranju
obnovljivih izvora energije.Samo jasnim davanjem
sig nala energetskom tržištu, da najveći prioritet ima
eta bliranje obnovljivih energetskih sustava i to odmah,
mo že se spriječiti klimatski kolaps i osigurati buduća
op skrbaenergijom.


Jačati regije, stvoriti radna mjesta


Rastuća ovisnost Europe o uvozu fosilnih energenata
nafte i plina ne ugrožava samo sigurnost opskrbe,
ona vodi do enormnog otjecanja deviza i slabi kupovnu
moć u Europi.Nasuprot tomu, investicije u energetsku
učinkovitost i u obnovljive izvore energije –kao što je
biomasa, vjetar, energija vode, solarna energija ili fotovoltaik–
povećavaju konkurentnost europskoggospodarstva,
značajno doprinose regionalnom razvoju i
stva raju radna mjesta za domaće stanovništvo.


Poziv vladama


Organizatori srednjeeuropske konferencije o bi o masi
2011. upućuju stoga vladama zemalja sudionica
sljedeći poziv:


1. Zacrtane ciljeve Europske Unije o redukciji potrošnje
energije, učinkovitijoj potrošnji energije, kontinuiranoj
i sustavnoj izgradnji obnovljive energije,
kao i smanjenju emisije stakleničkih plinova do
2020. moraju vlade brzo ugraditi u svoje nacionalne
energetske politike, te njihovu primjenu mora stalno
kontrolirati EU-komisija. Zemlje članice pozvane
su da ostvare ove ciljeve,što je moguće brže, odnosno
ako je moguće da ih do2020. i nadmaše.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 84     <-- 84 -->        PDF

2. Na temelju zaključaka Konferencije o klimi u Cancu nu,
traži se od Europske Unije da brzo povisi posto jeći
cilj o redukciji stakleničkih plinova sa sa dašnjih 20 na
30 posto do 2020. godine. Osim toga mora se utvrditi
jasan put do cilja zajedno s obvezujućim međuciljevima,
kojipredviđa redukciju emisije stakleničkih plinova
za 80 posto do 2050.,tako da se može postićicilj


– 2-stupnja, kojemu teži internacionalna zajednica.
Europska Unija mora pritom uočiti svoju vodeću
ulogu u svijetu.


3. Kako u Europi oko 80 posto emisije stakleničkih plinova
potječe od fosilnih energetskih sustava, mora
se energetska i klimatska politika Europske Unije
jasno fokusirati na potpuni prelazak na obnovljive
energetske sustave.Europska Unija mora brzo postaviti
jasan cilj zajedno s obvezujućim međuciljevima


o srednjoročnom prijelazu europske opskrbe energijom
na 100 postotno obnovljivu energiju.


4. Kod osiguranja biomase i pri njenom pretvaranju u
toplinu, struju ili pogonsko gorivo posebno je potrebno
posvetiti pozornost na kriterije potrajnosti i održivog
razvoja, održavanja socijalno minimalnog
stan darda i što je moguće većoj iskoristivosti.Posebno
težište tre ba staviti na dodatno korištenje biomase
iz poljopriv re de i šumarstva i to pomoćuinfor mativnih
i edukativnih aktivnosti, mjerama potpo re i
forsiranom sadnjom novih višegodišnjihene rgetskih
kultura.U primjeni biomase treba se poseban prioritet
dati opskrbi toplinskom energijom,kao i kombiniranojproizvodnji
stru je i topline.


5. Od Europske Komisije i njenih zemalja članica traži
se brzi razvoj ambicioznih sustava poticaja za razvoj
i mobilizaciju europskih resursa biomase,kao i
razvoj tržišta za toplinsku energiju, električnu energiju
i pogonsko gorivo od biomase te dostatna
sredstva za istraživanje i razvoj tehnologija,zajedno
s povećanim internacionalnim kooperacijama.
Samo takoEuropa može na globalnom planu potvrditi
svoju vodeću ulogu na području bioenergije.


Organizatori srednjeeuropske konferencije o bioma si
2011.uvjereni su da uz povećanje energetske uči n ko vitosti
jedna jasna i dosljedna politika o uvođenju obnovljivih
izvora energije u Srednjoj Europi, donosi niz
prednosti na području zapošljavanja, si gurnosti opskrbe
energijom i zaštite klime za stanovništvo, gospodarstvo
i za sve države zajedno.


Graz/Gradec, siječanj 2011. godine


55. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Opatija 8 – 11. veljače 2011.


Uvod


55. seminar biljne zaštite organizirali su Hrvatsko društvo
biljne zaštite iAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja. Seminar je otvorila predsjednica
HDBZ prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Nakon
otvaranja sudionike Seminarapozdravili su organizatori i
uzvanici grada domaćina, Primorsko goranske županije,
Agronomskog fakulteta, a u ime Ministarstva, poljoprivrede
iVlade RH ministar ing. PetarČobanković.


Zatim su podijeljene nagrade i priznanja, tj. povelje
i plakete zaslužnim članovima za unapređenje struke i
društva. Promovirani su novi magistri i doktori znanosti
koji su taj stupanj postigli tijekom 2010.g.


Zlatnom plaketom uz Povelju od likovan je prof. dr.
sc. BorisHrašovec izZavoda za zaštitu šuma i lovstvo
Šumarskog fakulteta u Zagrebu.


Na Okruglom stolu kao uvodna izlaganja pod naslovom
Zakonodav stvo i zaštita bilja izlagana je i diskutirana
sljedeća problematika:


V.Ljubetić isur:


konodavstvu


V. Novaković i


stava za zaštitu bilja


Novosti u fitosanitarnom zasur:
Održiva uporaba sred-


R.Brlek isur:Fitosanitarni upisnik i biljna putovnica


Šumarska sekcija


U šumarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici šumarskog
fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta i stručnjaci
iz šumarske operative. Obrađivana je problematika
iz područja šumarske fitopatologije i entomologije, šums kih
požara, integrirane zaštite šuma i ekologije. U radu su


sudjelovali stručnjaci i referenti iz Slovenije, BiH iAu-


Slika 1. Radno predsjedništvo, slijeva: M. Dasović, M. Pernek i


strije. Podneseno je ukupno 18 referata.


M. Vucelja.