DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 82 <-- 82 --> PDF |
stvu s površinom 95 ha, a drugi na ratarstvu površina 95 ha i mljekarstvu sa 75 uvjetnih grla krava, ali i 12 kooperanata poljoprivrednika. Investicija u bioplinsko postrojenje iznosi 1,2 mil. EUR-a, a u prešu za pro izvodnju pogonskog biogoriva250.000 EUR-a, tj. ukupno 1,450 mil. EUR-a.Cilj: Energetski autarkični pogon; sirovina sa 100 ha oranice oko 5,5 mil. tona si 3 laže kukuruza i 1500 m stajskog gnojiva.Prihod od ener gije: toplinska energija 5,5 mil. kWh i električne energije a 4,2 mil. kWh. Godina izgradnje: 2004. godina. Tarife za proizvodnju električne energije 17,5 Cent/kWh, a toplinski bonus 18,5 Cent/kWh. 2. Kogeneracijsko postrojenje TILLY Bioenergie GmbH, Althofen izgrađeno i pušteno u pogon 2005/2006.; Mix goriva: 50 % piljevina i blanjevina od proizvodnje drvenih ploča (oko 33.000 nasipnih prm) i 50 % šumska sječka iz energetskog oblog dr va (oko 45.000 nasipnih prm). Investicija: oko 7 mil. EUR-a.Prihod od energije: oko 13 GWh/a ele k trične energije i toplinske energije oko 30 GWh/a za proizvodnju drvenih ploča sa 16 sušara, 9 vru ćih preša i grijanje zgrada, te za centralno Drugoga dana nazočili smosljedećim izlaganjima: Plenarno zasjedanje I: Promjena klime i sigurna opskrba energije (prije podne). Nakon pozdravnih govora organizatora i otvorenja, podnešeno je 5 izlaganja, od kojih je posebno bio važan 20 minutni referatg. Nikolausa Berlakovicha, saveznog ministra „Obnovljivi izvori energije pred prolomom“. Na konferenciji za novinare predstavljena je i GRADEČKADEKLARACIJA(u privitku). Paralelno zasjedanje I: Opskrba sirovine – potencijali i tržišta (poslije podne sa 7 referata). Paralelno zasjedanje II: Poticanje i financiranje bioenergetskih projekata (poslije podne sa 6 referata). Trećega dana –Paralelno zasjedanje IV: Toplina iz biomase, (prije podne sa 8 referata). U pauzi je dogovoren nastavak suradnje na području OIE izmeđuAustrijske i Hrvatske udruge za biomasu s HorstomJauschnegg,novim predsjednikom i Dr. Heinzom Kopetz,počasnim predsjednikomAust ri jske udruge za biomasu (sl. 3.). daljinsko grijanje oko 5 MW. 3. Biotoplana Biowärme Lachtal, GmbHna 1600 m nadmorske visine puštena u pogon 2006. godine, šest vla snika (5 poljoprivrednika i 1 instalater). Snaga 1,2 MWsa 1,2 km toplovoda i 1200 sati pogona.Inves ticija: 1,2 mil. EUR-a od čega 34 % državni poti caji. Slično kao CTS Gospić! Grije 9 zgrada: pan sione, upravna zgrada lifta, zgrada škole skijanja i vijećnica Općine Lachtal. Godišnja potreba i tro škovi go 3 riva: 3.000 nasipnih prm šumske sječke = 1.200 m oblog energetskog drva smreke, jele a 18 EUR/nasip nom prm = 54.000 EUR-a.Cijena topli ne za potro šače80 EUR-a/MWh.Utjecaj na okoliš: ušteda od 200.000l loživog ulja i od 600.000 kg CO/godišnje. 2 2 3 Paralelno zasjedanje II: Političke strategije u EU jamče razvoj bioenergije i zaštitu okoliša, poslije podne sa 10 referata, od kojih su posebno značajni bili referati: Dr. Heinz Kopetza, člana Uprave Svjetske udruge za biomasu, Stockholm na temu: “100 % obnovljive energije do 2050. godine”iUrich Krause-Heiber, referenta Europske komisije na temu: “Kohezijski i struk turni fondovi kao moto za obnovljive energije” (za razdoblje od 2007–2013. godine investirat će se u OIE oko 11milijardi EUR-a). Na kraju jeHorst Jauschnegg, predsjednikAustrijske udruge za biomasu prezentirao zaključke. Skup je završen četvrtoga dana –Radionica: Drvo iz sastojina kratke ophodnje i nove pljoprivredne siro- Posjet biotoplani Lachtal s Tomislavom Užarevićem te Maricom vine, sa 11referata. Čubela i Helenom Dolenčić izAgencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju RH Mr. sc. Josip Dundović |