DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 84 <-- 84 --> PDF |
2. Na temelju zaključaka Konferencije o klimi u Cancu nu, traži se od Europske Unije da brzo povisi posto jeći cilj o redukciji stakleničkih plinova sa sa dašnjih 20 na 30 posto do 2020. godine. Osim toga mora se utvrditi jasan put do cilja zajedno s obvezujućim međuciljevima, kojipredviđa redukciju emisije stakleničkih plinova za 80 posto do 2050.,tako da se može postićicilj – 2-stupnja, kojemu teži internacionalna zajednica. Europska Unija mora pritom uočiti svoju vodeću ulogu u svijetu. 3. Kako u Europi oko 80 posto emisije stakleničkih plinova potječe od fosilnih energetskih sustava, mora se energetska i klimatska politika Europske Unije jasno fokusirati na potpuni prelazak na obnovljive energetske sustave.Europska Unija mora brzo postaviti jasan cilj zajedno s obvezujućim međuciljevima o srednjoročnom prijelazu europske opskrbe energijom na 100 postotno obnovljivu energiju. 4. Kod osiguranja biomase i pri njenom pretvaranju u toplinu, struju ili pogonsko gorivo posebno je potrebno posvetiti pozornost na kriterije potrajnosti i održivog razvoja, održavanja socijalno minimalnog stan darda i što je moguće većoj iskoristivosti.Posebno težište tre ba staviti na dodatno korištenje biomase iz poljopriv re de i šumarstva i to pomoćuinfor mativnih i edukativnih aktivnosti, mjerama potpo re i forsiranom sadnjom novih višegodišnjihene rgetskih kultura.U primjeni biomase treba se poseban prioritet dati opskrbi toplinskom energijom,kao i kombiniranojproizvodnji stru je i topline. 5. Od Europske Komisije i njenih zemalja članica traži se brzi razvoj ambicioznih sustava poticaja za razvoj i mobilizaciju europskih resursa biomase,kao i razvoj tržišta za toplinsku energiju, električnu energiju i pogonsko gorivo od biomase te dostatna sredstva za istraživanje i razvoj tehnologija,zajedno s povećanim internacionalnim kooperacijama. Samo takoEuropa može na globalnom planu potvrditi svoju vodeću ulogu na području bioenergije. Organizatori srednjeeuropske konferencije o bioma si 2011.uvjereni su da uz povećanje energetske uči n ko vitosti jedna jasna i dosljedna politika o uvođenju obnovljivih izvora energije u Srednjoj Europi, donosi niz prednosti na području zapošljavanja, si gurnosti opskrbe energijom i zaštite klime za stanovništvo, gospodarstvo i za sve države zajedno. Graz/Gradec, siječanj 2011. godine 55. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE Opatija 8 – 11. veljače 2011. Uvod 55. seminar biljne zaštite organizirali su Hrvatsko društvo biljne zaštite iAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Seminar je otvorila predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Nakon otvaranja sudionike Seminarapozdravili su organizatori i uzvanici grada domaćina, Primorsko goranske županije, Agronomskog fakulteta, a u ime Ministarstva, poljoprivrede iVlade RH ministar ing. PetarČobanković. Zatim su podijeljene nagrade i priznanja, tj. povelje i plakete zaslužnim članovima za unapređenje struke i društva. Promovirani su novi magistri i doktori znanosti koji su taj stupanj postigli tijekom 2010.g. Zlatnom plaketom uz Povelju od likovan je prof. dr. sc. BorisHrašovec izZavoda za zaštitu šuma i lovstvo Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Na Okruglom stolu kao uvodna izlaganja pod naslovom Zakonodav stvo i zaštita bilja izlagana je i diskutirana sljedeća problematika: V.Ljubetić isur: konodavstvu V. Novaković i stava za zaštitu bilja Novosti u fitosanitarnom zasur: Održiva uporaba sred- R.Brlek isur:Fitosanitarni upisnik i biljna putovnica Šumarska sekcija U šumarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta i stručnjaci iz šumarske operative. Obrađivana je problematika iz područja šumarske fitopatologije i entomologije, šums kih požara, integrirane zaštite šuma i ekologije. U radu su sudjelovali stručnjaci i referenti iz Slovenije, BiH iAu- Slika 1. Radno predsjedništvo, slijeva: M. Dasović, M. Pernek i strije. Podneseno je ukupno 18 referata. M. Vucelja. |