DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 85     <-- 85 -->        PDF

M. Harapin, M. Glavaš:
Pregled aktivnosti šu marske sekcije
na seminarima biljne zaštite
od 2001. do 2010. godine


U proteklih 10 godina domaći i
strani znanstvenici i stručnjaci sudjelovali
su na seminarima biljne
zaštite. U tom razdoblja prezentirana
su 184 referata. Prikazan je početak
organizirane zaštite šuma u


18. stoljeću kada je započelo gospodarenje
šumama, a u 20. stoljeću
razvija se i unapređuje zaštita
kada se primjenjuju biotehničke
metode suzbijanja bolesti i štetne
entomofaune, osobito defolijatora.
Nekad je organizacijom šuma ruko-


Slika 2. Sudionici plenarne sjednice – u prvom redu dobitnici priznanja.


vodila Potkomisija za zaštitu šuma,


a sada je to Odjel za ekologiju i zaštitu
šuma pri Hrvatskim šumama d.o.o. Referiran je
rad DPS u šumarstvu u Šumarskom institutu osnovan
1978.g. O štetnim šumskim kukcima raspravljalo se na
svim seminarima, pa je iz tog područja bilo 50 referata.
Uz 24 domaća bilo je 26 izlagača iz inozemstva (SLO,
Češka, BiH, SAD, Grčka, Mađarska iAustrija). Po bro ju
prikaza potkornjaci zauzimaju prvo mjesto (50 %).
Po učešću slijede mineri lišća na hrastu i divljem kestenu
i ose listarice na hrastu i sm reci.


O karantenskim štetnicima referirali su autori iz Hrvatske
(15), Slovenije (8) iAustrije (2). Našim šumama
prijeti oko 40 vrs ta invazivnih karantenskih štetoč inja. O
zdravstvenom stanju biljaka u šumskim ra sadnicima referiralo
je 14 autora na 5 seminara. O sitnim glo davcima,
drugim sisavcima i pticama referiralo je 20 au tora na 9
seminara. O šumskim požarima na 7 seminara bi lo je 13
autora sa 9 re ferata. O zakonskoj regulativi zašti te šuma
s posebnimnaglaskom na FSC raspravljalo se na 7 seminara
s 8 izlaganja. Kroz 10 godina sudjelovala su 74 domaća
i 49 stra nih autora.


D.Jurc:Strategija u zaštiti šuma: Bolje spriječiti
nego liječiti


U Europu se iz drugih kontinenata unose novi invazivni
štetni organizmi. Oni mogu biti velika opasnost
za pojedine vrste drveća, a mogu ugroziti i šumski ekosustav.
Dosadašnji fitosanitarni propisi kao što su A1,
A2Alert i akcijska lista EPPO nisu dovoljna prepreka,
pa se predlaže novi sustav, a njegova je bit “rano obavještavanje
i brzi odgovori” (Early warning and rapid
response system). No, taj sustav neće riješiti problem,
pa predlažemo da se postave prepreke na unošenje štetnih
organizama. Najveći krivac za širenje karantenskih
invazivnih vrsta je Svjetska trgovinska organizacija
(WTO) koja bez ograničenje provodi trgovinu roba,što
se mora pod hitno mijenjati.


T.Treštić, M.Dautbašić, O.Mujezinović:
Oštećenje drvoreda uzrokovana snijegom na području
grada Sarajeva


Gradsko zelenilo u gradovima raste u nepovoljnim
ekološkim uvjetima (ograničeni prostor, zbijeno tlo,
soljeno tlo, nepravilno oblikovana krošnja, zagađenje
od prometa i dr.) krajem jeseni 2009.g. prvi je snijeg
prouzročio oštećenja velikog broja stabala u svim drvoredima
grada. Ukupno je pregledano i procijenjeno
oštećenje na 860 stabala, a na temelju rezultata preporučene
su preventivne mjere kod izbora drveća za drvorede
i parkove te način oblikovanja krošanja.


M. Dasović: Zaštita šuma, šumskog zemljišta
pri likom izvođenje građevinskih radova


Šumu ugrožava prometna, energetska i komunalna
in fastruktura. Svaka promjena okoliša u šumi ostavlja
ne izbrisiv trag. Na području UŠPGospić u proteklih 10
go dina izveden je niz građevinskih zahvata, kao auto ces
ta Zagreb-Split, plinovod Like i Dalmacije, modernizaci
ja prometnica, vodovoda i telefonske instalacije.
Po dizanj em svakog objekta uzurpiraju se dodatne šumske
površi ne za organizaciju radilišta za prilazne puteve,
par kirališta za vozila, deponije materijala i druga proširenja.
Prigodom toga,izvođači sjeku brojna stabla i neovlašteno
koriste šumsko zemljište i nanose velike štete.
Ranjavaju se mnoga stabla, koja su izložena napadu gljivičnih
bolesti i potkornjaka. Količina drvne mase koja
se bespravno sje če, i ona koja se zbog oštećenja mora
posjeći,iznosi 25% više nego što je odobreno.


G.Rubin, M.Glavaš:Gorivi materijal i mjesta
nastanka šumskih požara na području UŠPSplit


Analizirane značajke šumskog gorivog materijala i
njegova utjecaja na pojavu i širenje požara provedeno je
na 6 lokaliteta od 15. svibnja do 15.rujna 2010. g.
Ukupno je obrađeno 3.360 uzoraka za izmjeru zapaljivo