DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 85 <-- 85 --> PDF |
M. Harapin, M. Glavaš: Pregled aktivnosti šu marske sekcije na seminarima biljne zaštite od 2001. do 2010. godine U proteklih 10 godina domaći i strani znanstvenici i stručnjaci sudjelovali su na seminarima biljne zaštite. U tom razdoblja prezentirana su 184 referata. Prikazan je početak organizirane zaštite šuma u 18. stoljeću kada je započelo gospodarenje šumama, a u 20. stoljeću razvija se i unapređuje zaštita kada se primjenjuju biotehničke metode suzbijanja bolesti i štetne entomofaune, osobito defolijatora. Nekad je organizacijom šuma ruko- Slika 2. Sudionici plenarne sjednice – u prvom redu dobitnici priznanja. vodila Potkomisija za zaštitu šuma, a sada je to Odjel za ekologiju i zaštitu šuma pri Hrvatskim šumama d.o.o. Referiran je rad DPS u šumarstvu u Šumarskom institutu osnovan 1978.g. O štetnim šumskim kukcima raspravljalo se na svim seminarima, pa je iz tog područja bilo 50 referata. Uz 24 domaća bilo je 26 izlagača iz inozemstva (SLO, Češka, BiH, SAD, Grčka, Mađarska iAustrija). Po bro ju prikaza potkornjaci zauzimaju prvo mjesto (50 %). Po učešću slijede mineri lišća na hrastu i divljem kestenu i ose listarice na hrastu i sm reci. O karantenskim štetnicima referirali su autori iz Hrvatske (15), Slovenije (8) iAustrije (2). Našim šumama prijeti oko 40 vrs ta invazivnih karantenskih štetoč inja. O zdravstvenom stanju biljaka u šumskim ra sadnicima referiralo je 14 autora na 5 seminara. O sitnim glo davcima, drugim sisavcima i pticama referiralo je 20 au tora na 9 seminara. O šumskim požarima na 7 seminara bi lo je 13 autora sa 9 re ferata. O zakonskoj regulativi zašti te šuma s posebnimnaglaskom na FSC raspravljalo se na 7 seminara s 8 izlaganja. Kroz 10 godina sudjelovala su 74 domaća i 49 stra nih autora. D.Jurc:Strategija u zaštiti šuma: Bolje spriječiti nego liječiti U Europu se iz drugih kontinenata unose novi invazivni štetni organizmi. Oni mogu biti velika opasnost za pojedine vrste drveća, a mogu ugroziti i šumski ekosustav. Dosadašnji fitosanitarni propisi kao što su A1, A2Alert i akcijska lista EPPO nisu dovoljna prepreka, pa se predlaže novi sustav, a njegova je bit “rano obavještavanje i brzi odgovori” (Early warning and rapid response system). No, taj sustav neće riješiti problem, pa predlažemo da se postave prepreke na unošenje štetnih organizama. Najveći krivac za širenje karantenskih invazivnih vrsta je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) koja bez ograničenje provodi trgovinu roba,što se mora pod hitno mijenjati. T.Treštić, M.Dautbašić, O.Mujezinović: Oštećenje drvoreda uzrokovana snijegom na području grada Sarajeva Gradsko zelenilo u gradovima raste u nepovoljnim ekološkim uvjetima (ograničeni prostor, zbijeno tlo, soljeno tlo, nepravilno oblikovana krošnja, zagađenje od prometa i dr.) krajem jeseni 2009.g. prvi je snijeg prouzročio oštećenja velikog broja stabala u svim drvoredima grada. Ukupno je pregledano i procijenjeno oštećenje na 860 stabala, a na temelju rezultata preporučene su preventivne mjere kod izbora drveća za drvorede i parkove te način oblikovanja krošanja. M. Dasović: Zaštita šuma, šumskog zemljišta pri likom izvođenje građevinskih radova Šumu ugrožava prometna, energetska i komunalna in fastruktura. Svaka promjena okoliša u šumi ostavlja ne izbrisiv trag. Na području UŠPGospić u proteklih 10 go dina izveden je niz građevinskih zahvata, kao auto ces ta Zagreb-Split, plinovod Like i Dalmacije, modernizaci ja prometnica, vodovoda i telefonske instalacije. Po dizanj em svakog objekta uzurpiraju se dodatne šumske površi ne za organizaciju radilišta za prilazne puteve, par kirališta za vozila, deponije materijala i druga proširenja. Prigodom toga,izvođači sjeku brojna stabla i neovlašteno koriste šumsko zemljište i nanose velike štete. Ranjavaju se mnoga stabla, koja su izložena napadu gljivičnih bolesti i potkornjaka. Količina drvne mase koja se bespravno sje če, i ona koja se zbog oštećenja mora posjeći,iznosi 25% više nego što je odobreno. G.Rubin, M.Glavaš:Gorivi materijal i mjesta nastanka šumskih požara na području UŠPSplit Analizirane značajke šumskog gorivog materijala i njegova utjecaja na pojavu i širenje požara provedeno je na 6 lokaliteta od 15. svibnja do 15.rujna 2010. g. Ukupno je obrađeno 3.360 uzoraka za izmjeru zapaljivo |