DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 86 <-- 86 --> PDF |
sti i 576 uzoraka za izmjeru vlažnosti. Uzorci su kategorizirani prema veličini u 3 kategorije: lišće-iglice, grančice promjera do 6 mm i grančice veličine od 6–25 mm. U obzir su uzete dominantne vrste, alepskog, primorskog i crnog bora, šikara i panjača medunca i makija crnike. Materijal je laboratorijski obrađen prema metodologiji INRA–Avignon. Dobiveni rezultati omogućuju utvrđivanje modela šumskog gorivog materijala, imaju lokalno značenje za izradu karata požarnog opterećenja i stupnjeva ugroženosti za unapređenje preventivnih požarnih aktivnosti s ciljem zaštite priobalnih šuma. L.Bjedov, J.Margaletić, M. Vucelja:Problem kontrole populacija sitnih glodavaca u šumskim ekosustavima Sitni glodavci prisutni su u svakom šumskom ekosustavu i utječu na njegovu ravnotežu.Većinu glodava ca karakterizira brzo razmnožavanje i štete na sjemenu i mladim biljkama. Njihova velika brojnost je značajan uvjet za prisutnost predatora,kao i za prijenos sjemena. Mnogi predatori kao npr. ptice grabljivice hrane se određenom vrstom glodavaca (voluharicama!). Cikličnost glodavaca varira unutar jedne godine, ali i između godina što ovisi o klimi, pa njihovu brojnost treba kontinuirano pratiti. Suzbijati se smiju samo iznimno u nužnim situacijama zbog velikih površina i otrovnosti rodenticida. K.Arač, M.Pernek:Veliki arišev potkornjak, nova pojavna vrsta u Hrvatskoj Veliki arišev potkornjak (Ips cembrae) sekundarni je štetnik koji napada europski ariš (Larix decidua) u Europi. Prema EPPO listi vrsta je utvrđena u 17 zemalja u Europi i u Hrvatskoj. Na području Koprivnice u šumariji Sokolovac tijekom 2008.g. bio je jaki napad u 46 godina staroj ariševoj sastojini na nadmorskoj visini od 280 m. Zbog jakog napada došlo je do sušenja pojedinačnih stabala i u grupama.Tijekom 2008.g. posječeno je 109 stabala, odnosno 81 m3 drve mase. Sljedeće godine oborena su nova stabla s kojih su uzimani uzorci s raznih visina (kolutovi) za laboratorijsku obradu. Napadnuta stabla imala su promjer od 17 do 42 cm. Proučene su morfološke i biološke značajke ariševog potkornjaka,kako bi se mogla definirati njegova štetnost i mogućnost suzbijanja. A.Vukadin, B.Hrašovec:CLBAnoplophora shinensis(Forster) – situacija u Hrvatskoj tri godi ne nakon prvog nalaza Prvi nalaz azijske strizibube poznate u literaturi kao Citrus Longhorn beetle (CLB) pronađena je u Hrvatskoj 2007.g. u nasadniku uTurnju kraj Zadra,iz pošiljke iz Kine. Nađene su ličinke u sadnicama japanskog javora (Acer palmatum). Odmah je zabranjena prodaja sadnica. Nakon toga u trogodišnjem razdoblju izvršen je pregled sadnica 6 puta godišnje od svibnja do listopada. Štetnik je nađen i na ružama. Ovaj štetnik nalazi se na EPPOA2 karantenskoj listi. Napada drveće sljedećih rodova: javor, divlji kesten, joha, breza, grab, ljeska, bukva, smokva, šljive, kruške, hrast, ruže, vrbe, brijest i dr. Navedenim vrstama prijeti velika opasnost od azijske strizibube. J. Jakša, M. Kolšek: Problematika vrsta iz roda Cephalciau Republici Sloveniji U Sloveniji je 2009.g. evidentirana prisutnost osa predivica iz rodaCephalciakoje se pojavljuju u Europi i čine defolijacije na velikim površinama, što dovodi do sječa stabala i ogoljavanja šumskih površina. Štete čine ličinke grizući iglice smreke i drugih četinjača. Tijekom 2009. g. napadnuta je smreka na sjevernom dijelu Slovenije na nadmorskoj visini 600 do 800 m (Riflov vrh kod Prevalja). Napad je bio na 106 ha smrekovih sastojina. Krošnje su bile oštećene i do 60%. Bilo je vi še vrsta osa, a najbrojnija je bila C.Arvensis. Broj nim fa i pronimfa dostizao je 1700/m2, a značajnu štetu čini već 20 jedinki/m2. Zaštita je rađena na 8700 stabala ljepljivim trakama širine 15 cm na prsnoj visini stabla na kojima je bilo ljepilo za ulov ženki. Prvo rojenje bilo je u drugoj polovici travnja, a masovni ulov ženki bio je u svibnju. Praćenjem je utvrđeno da je većina ličniki dijapauzirala, pa se 2011.g. očekuje jači napad. Ž.Kauzlarić:Praćenje jelinog moljca igličara na području UŠPDelnice od 1995. do 2010. godine Jelin moljac igličar(Argyresthia fundella) je poznat u Europi i u nas kao štetnik jele, čiji napad izaziva opadanje iglica i sušenje stabala. Rojenje traje dugo, od početka svibnja do polovice lipnja. Ženka odlaže jaja pojedinačno, a gusjenica se razvija u iglici. Gusjenice buše iglice do jeseni, zatim prelaze na nove iglice u kojima prezime. Kukulje se na zdravim iglicama u bijelom kokonu.Već 1967.g. bio je jaki napad na području šumarije Fužine (g.j. Kobiljak–Bitoraj) pa je provedeno suzbijanje leptira na površini od 1137 ha s 20%-tnim Pantakanom. Kontrola populacije provodi se brojanjem kokona, a iskazuje prosječnim brojem na 1000 iglica. B.Hrašovec, M.Franjević:Mogućnost primjene polimernih mreža i kontaktnih insekticida u zaštiti hrastove oblovine sukladno FSC kriterijima – prvi rezultati Početkom lipnja 2010. g. u g.j. “Jastrebarski lugovi” postavljen je pokus zaštite oblovine od sekundarnih potkornjaka drvaša iz rodovaXyloterus, Xyleborus i vrstePlatipus cilindrus. Korištena je sintetička mreža kao barijera za kornjaše i kontaktni insekticidWood- net. Insekticid je integriran u mrežu da ga kiša i voda ne mogu isprati i prenijeti u tlo, pa je u skladu s FSC nor- mama. Oblovina je bila promjera 55 do 70 cm dužine 4 m.Pokus je postavljen za vrijeme aktivnnosti pet vrsta potkornjaka drvaša. Za monitoring i kontrolu bio je paralelan pokus u odjelu 9b,gdje su postavljene feromonske klopke i neštićena hrastova oblovina. Rezultati su pokazali visoku učinkovitost glede velikogbroja ugi |