DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 87 <-- 87 --> PDF |
nulih kornjaša iz porodiceGeotrupide,neposredno uz mrežu i odsutnost ubušivanja potkoranjaka u oblovinu, uz iznimku 6 jedinki vrste Xyleborus monographus. Ovaj pokus pokazao je da 5 vrtsa potkornjaka nije napalo oblovinu i poslužio je kao smjernica za istraživanje 2011.g te daljnju primjenu mreže za zaštitu ob lovine od potkornjaka drvaša. B.Bradić:Pokusno suzbijanje mrežaste platanine stjenice u Čazmi U čazmanskim parkovima ima oko 50 platana, starosti oko 60 godina. One trpe jaki napad od mrežaste stjenice. To je monofagni kukac, jer napada samo plata nu i smanjuje asimilaciju, a ujedno je to tipični molest ant u naseljenim mjestima. U suradnji sAg ronomskim fakultetom provedeno je suzbijanje metodom injektiranja sistemičnog insekticida pod koru,pod tlakom od 2 bara. Na svakih 10 cm opsega,bušilicom se naprave rupe du- bine 2,5 cm i u njih se ubrizga 24 ml insekticida, a rana se dezinficira s fungicidom Zinep. Aplicira ni su pripravciVetrimec 018EC, Rogor 40 i Confidor.Ak cija je uspjela napad je izostao. N. Lacković, C. Stauffer: Analize genetske populacije gubara u Europi i Hrvatskoj Gubar je tipični primarni štetnik koji može potpuno obrstiti šume na velikim površinama. Osim u razlikama u gradacijama među prostorno odvojenim populacija ma postoje i druge razlike u zastupljenosti vrsta drveća u ukupnom brstu. U Mađarskoj postoji populacija koja se primarno hrani na vrbama. Kako se areal gubara proteže kroz kontinentalne i mediteranske šume,pretpostavlja se da takvih specifičnih razlika među populacija ima više. Želi se dokazati unutarvrsna genetska varijabilnost. Postignuti su prvi rezultati genetskih istraživanja na populacijama gubara u Europi i Hrvatskoj. M.Pernek, N.Lacković:Ulov cvilidreta ( Monochamus galloprovincialis) u feronomskim klo p kama – mogućnost kontrole i monitoring Cvilidrete kaoM. Galloprovincialisubrajaju se u sekundarne i tercijarne štetnike borova i u sušenju šuma nemaju značajnu ulogu. Njihova uloga je promijenjena 1999.g. kada je u Portugalu otkrivena karantentska nematoda Bursaphelenchus xylophilus, kao primarni uzročnik sušenja borova (prime wilt disease). Upravo je navedena cvilidreta najznačajniji vektor tog patogena u Europi.Već 10 godina se u Portugalu bezu s pješno pokušava eradicirati nematodu, pa je suzbijanje vektora (cvilidrete) obećavajuća alternativa. Na vedena nematoda je za Hrvatsku karantenski organiziran, pa se poseban nadzornjene pojave kontrolira dva puta godišnje. Za ulov ove cvilidrete postavljeno je 10 klopki IPM u Zadru i Benkovcu sa semiokemikalijama, odnosno kairomonima za privlačenje cvilidreta. Na uhvaćenim jedinkama nisu pronađene opasne nematode. T. Hauptman, N. Ogris, F. Celar, D. Jurc: Utjecaj temperature i fungicida na gljivu Chalara fraxinea C.fraxineaje fitopatogena gljiva, u Sloveniji je prvi puta registrirana 2006.g. Gljiva uzrokuje odumiranje i sušenje običnog i poljskog jasena. Istraživan je utjecaj temperatura na rast gljive in vitro. Optimalna temperatura za rast gljive je 20 do 25 °C. Na višim temperaturama vrlo slabo raste i propada. Cilj istraživanja je raz viti toplotno tretiranje jasenovih sadnica koje bi uništi lo gljivu. Testirana je: učinkovitost osam vrsta fungicida. Utvrđena je velika varijabilnost učinkovitost ispitanih fungicida. L. Barić, D. Diminić: Nove spoznaje o gljivi Chalara fraxinea Chalara fraxinea uzrokuje posljednjih 10 godina ma sovno odumiranje običnog jasena. U Poljskoj se pojavila 1990.g., širila se od istoka prema zapadu, rasprostranjena je u zemljama Europe. Njezina biologija, patogenost, distribucija, ekonomski značaj nisu u potpu nosti poznati. Simptomi oboljenja su sušenje lišća, nekroza kore, diskoloracija drva i konačo odumiranje i sušenje jasena. Osim na domaćim jasenima gljiva je izolirana i iz američkih i azijskih vrsta jasena. Gljiva se širi askosporama iz apotecija na lisnim peteljkama. Pozornost treba usmjeriti na genetički otporne vrste i sprječavanje širenja bolesti. Gljiva je stavljena na EPPO Alertvrstu. S.NovakAgbaba, N.Ćelepirović:Gljive iz roda Phellinusi njihova rasprostranjenost Gljive rodaPhellinusdolaze na različitim vrstama dr veća. U Hrvatskoj dolazi na borovima, vrbama, lovo ru, zeleniki, jasenu, javoru, divljoj trešnji i dr. Nađena je u nacionalnim parkovima i u urbanim sredinama, kao i u šumama. Najveća zaraza je na Brijunima i u NP Krka. Gljiva izaziva bijelu trulež debla. M. Glavaš, S. Budinšćak, M. Budinšćak: Mikoflora obične bukve u Hrvatskoj s naglaskom na uzročnike truleži Bukva u našim šumama ima najveći areal (35%). Po drvnom fondu i etatu na prvome je mjestu. Ona daje 34% prirasta šuma u Hrvatskoj. Bukva je zbog anatomskih, fizičkih i kemijskih svojstava pogodna za razvoj i napad mnogo vrsta gljiva. U nas je utvrđen znatan broj gljiva na stablima (Neonectria spp.) na kori živih stabala i mrtvih grana (oko 15 vrsta), bolesti bukvice ponika i mladih biljaka (Phytophthora spp.), destruktori drvnih ostataka i listinca oko 20 vrsta i uzročnici truleži drva živih stabala. Iz redaAgaricales i srodnih redova na bukvi je utvrđeno preko 20 vrsta. Poroidne gljive spadaju u 8 redova, 14 porodica, nekoliko desetaka rodova i mnogo vrsta. Miroslav Harapin |