DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 89 <-- 89 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) PLAN UPRAVLJANJA RISOM U REPUBLICI HRVATSKOJ 2010–2015. Očuvanje velikih zvijeri, pri čemu mislimo na smeđeg medvjeda, sivog vuka, euroazijskog risa i čaglja, je dan je od najsloženijih problema zaštite prirode. Na i me, zbog njihove uloge u ekološkim sustavima, zvijeri su bile i ostale izravna konkurencija čovjeku. Dok smo sve njih na ovim prostorima,do naših dana “trpjeli”, a zbog togai sačuvali, u većini zemalja zapadne Europe još tijekom 19. st. te su životinjske vrste bile istrijeb- STANJE RISAPlanom upravljanja risom u RH, kako su to istakle u sažetku Plana Magda Sindičić iPatricija Oković, želi se osigurati dugoročni opstanak populacije risa u Hrvatskoj, riješiti ili ublažiti sukobe s čovjekom te planirane akcije uskladiti s našim susjedima – Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. Što se potonje aktivnosti tiče, treba spomenuti provedbu hrvatsko-slovenskog pro jekta ljene. Da bismo i u buduće uspješno rješavali sve probleme vezane za očuvanje velikih zvijeri, nužno je bilo izraditi planove upravljanja kao svojevrsne upute što i kako treba konkretno raditi, što poduzimati. Nakon Plana upravljanja vukom, odlukom mi nistra kulture od 7.rujna 2010, prihvaćen je i Plan upravljanja risom u Republici Hrvatskoj (RH) za razdoblje od 2010. do 2015. g. U HRVATSKOJ prekogranične suradnje u upravljanju, zaštiti i istraživanju dinarske populacije risa, poznatijeg kao DinaRis (2004–2006), koji je sufinancirala Europska komisija, a kojim su projektom provedena istraživanja populacije risa, populacije plijena te istraživanja znanja i stavova javnosti o toj najvećoj europskoj divljoj mački. Slika1. Naslovnica Plana upravljanja risom u Republici Hrvat- Slika2. DinaRis – naslovnica publikacije o provođenju hrvatsko skoj 2010–2015.godine, prema razumijevanju i rješava slovenskog projekta prekogranične suradnje u upravlja nju ključnih pitanja u upravljanju populacijom risa u RH nju, zaštiti i istraživanju dinarske populacije risa |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Osnovu za izradu Plana upravljanja, ujedno i njego va os novna poglavlja čine: 1. Stanje risa u Hrvatskoj, 2. Klj u č na pitanja koja utječu na očuvanje risa, 3. Zaštita ri sa, 4. Sta nje i status populacije risa u susjednim zemlja ma. Slijedi: Operativni plan upravljanja risom, Nad zor provedbe i revizije plana, uz dodatak: Detaljni ak cijski plan. Prije razmatranja sadržaja Plana treba se prisjetiti da je izvorna dinarska populacija risa na ovim prostorima izumrla početkom 20. st., da bi početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća (1973) uspješnim unosom, reintrodukcijom triju obitelji risova izSlovačke u šume Kočevske (Slovenija), ris ponovno vraćen u staru postojbinu. Već sljedeće godine ris je osmotren u Gorskom kotaru, a 1978. tu i odstrijeljen prvi dokazni primjerak risa u Hrvatskoj. Općenito se smatra da je reintroducirana populacija risa u prvoj dekadi svoje prisutnosti na tlu Hrvatske imala pozitivan trend, što se tiče porasta brojnosti i širenja areala rasprostranjenosti. Od sredine 80-ih do 90-ih godina populacija stagnira na svom vr huncu, da bi se u posljednjem desetljeću prošloga sto ljeća stala kontinuirano snižavati. Jedan od uzroka toj pojavi smatra se da bi moglo biti dugotrajno parenje u srodstvu, što može utjecati na učestalije pojavljivanje određenih genetskih poremećaja, bolesti te smanjivanja postotka preživljavanja. Ris je danas u Hrvatskoj prisu 2 tan na oko 9.573 km ili 17 posto kopnene površine zemlje, uz procjenu veličine populacije od40 do 60 jedinki. Posljednjih nekoliko godina trend populacije i dalje je u laganom padu. Uz telemetrijska praćenja (do sada obilježeno i praćeno 7 jedinki) i utvrđivanja morfometrijskih obilježja u tijeku su i genetska istraživanja,s ciljem da se istraže moguće razlike između populacije europskih risova iz Hrvatske i populacije risova iz drugih zema lja, posebno onog izvornog (balkanskog) koji je nekada nastanjivao ove prostore. POTENCIJAL RISAU PROMICANJU EKOLOŠKI ODRŽIVOG TURIZMA Dok je prosječna godišnja smrtnost risova u Hrvatskoj u prvih 30 godina (1978–2008) iznosila 7,63 jedinki (ukupna smrtnost 229 riso va), nakon ukidanja odstrjelnih kvo ta i pojačane zaštite podaci o smrtnosti sve su rjeđi, a kreću se od 1 do 5 jedinki (mahom stečene u kri volovu). Jedno od ključnih pitanja koja utječu na očuvanje risa je utjecaj čovjeka na prirodni plijen i stanište.U Planu se ističe da je pad brojnosti divljih parnoprstaša, poglavito srneće divljači, kao glavnog izvora hrane risa, jedan Slika3. Grafikon mortaliteta risova iz re in troducirane populacije u razdoblju od 1978. do od najvažnijih razloga koji dovode kraja 2008. g. do izumiranja risa. Posebno je istak (Iz vor:Drž. zavod za zaštitu priro de, 2010) nuto da s obzirom na malu brojnost, način prehrane risa (koji svoj plijen ne konzumira odjednom već danima dolazi na ostatke sova.KakonavodiAnaŠtrbenac,ris kao i ostale veli žr tve) te ne na odveć veliku zahtjevnost u količini hrane, ke zvijeri karizmatične su životinje, a time i veliki poris nema značajnijeg utjecaja na prirodni plijen. Što se tencijal u promicanju ekološki održivog turizma (ka m tiče konkurentskih vrsta (medvjed, vuk, lisica, gavran), panja Turizam i velike zvijeri – izazov koji je pred risu one predstavljaju veći problem u otkrivanju već za-na ma). Dosadau Hrvatskoj nije ni izdaleka iskorišten klane žrtve nego u ukupnom smanjivanju prehrambene po tencijal risa kao ni ostalih velikih zvijeri. ba ze. Ne smije se zanemariti ni ekonomska korist od ri- POŽELJNI I MOGUĆI KAPACITET – 200 RISOVA 2 U Planu je razrađeno i pitanje poželjnog i mogućeg Hrvatskoj (oko 9.000 km) moglo bi u teoretskom slukapaciteta risa. U hipotetskom modelu, piše Đuro Hu-čaju, bez utjecaja čovjeka, podržavati populaciju od ber,sgustoćom od jednog risa na 10.000 ha treba ra-oko 200 risova, što se može smatrati mogućim kapacičunati da ris ubije 0,56 srna na 1000 ha površine godiš-tetom. Ka ko danas nemamo pouzdane podatke o velinje (1,75 kg mesa dnevna potreba ili plijen veličine čini po pulacije risa u Hrvatskoj, a isto tako ni o prejedne srne tjedno) uz uvjet da mu je srna/jelen jedina hrambenoj bazi, logično je poželjnu veličinu matične hrana. Polazeći od činjenice da jedan ris živi na pro-populacije postaviti negdje između 75 i 100 jedinki, a storu od 10 do 60 tisuća ha, područje obitavanja risa u to zahtijeva 4.500 do 6.000 jedinki plijena godišnje. U |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Slika 4. Karta rasprostranjenosti populaci je risa u Hrvatskoj, stanje 2007. svakom slučaju osnovni je preduvjet za postizanje tog cilja povećanje populacije plijena. Treće veliko poglavlje Plana upravljanja, autorice Iv neVuk šić,posvećeno je zaštiti risa. Iscrpno su nave denisvi zakonski okviri zaštite (Hrvatska je potpis ni ca svih relevantnih sporazuma s područja zaštite pri ro de), strateški dokumenti (Strategija i akcijski plan zaš tite biološke i krajobrazne raznolikosti RH) te doma ći propisi (Zakon o zaštiti prirode) s brojnim pravilni cima donesenim na osnovi Zakona, uz zaključak da se unatoč zakonskoj zaštiti povremenoregistrira nezakoniti odstrjel risa. Detaljno je prezentirana nadoknada šteta koje nanese Izvor: J. Kusak i sur. 2010. strogo zaštićena životinjska vrsta, posebno odredbe Pravilnika o postupku sprječavanja i nadoknade štete od tih vrsta, na temelju kojega ovlašteni vještaci procjenju ju štetu. Slijede prikazi zaš ti će nih područja RH, ekološke mre že te tijela državne uprave za zaš titu i upravljanje risa (nadležno Mi nis tar stvo kulture – Uprava za zaštitu pri rode, u okviru kojega djeluje pose bno Povjeren s t vo za praćenje popu la ci je velikih zvijeri kao sa vjetodavno stručno tijelo Ministarstva) te financijski ok vir. Ukupna finan cijska sredstva ut rošena za aktivnos ti provedbe Plana upravljanja ri som iz nosila su u posljednjih ne ko liko godina prosječno godišnje oko 370.000 kn. OPERATIVNI PLAN UPRAVLJANJARISOM Što se stanja i statusa populacije risa u susjednim drža vama tiče, kako je naslovljeno četvrto poglavlje Pla na (Magda Sindičić), tako saznajemo da je u Sloveniji ris također strogo zaštićena životinjska vrsta za koju je, po put Hrvatske, zabilježen pad brojnosti (zbog pojačanog odstrela cervida), a intenzivna suradnja na zajednič kom upravljanju risjom populacijom (DinaRis) pri mjer je za sve europske populacije velikih zvijeri ko je se protežu preko dvije ili više država. U Bosni i Her cegovini status risa razlikuje se među federalnim je dinicama. Formalno je zaštićen samo u Federaciji BiH,ali i ta provedba zakona biva manjkava. Ocjenjujući provedbu ranijeg Plana upravljanja ri som u RH iz 2005. g. prema aktivnostima,Ana Štrbenaczaključuje da je 79 posto predviđenih aktivnosti u potpunosti i/ili djelomično provedeno, od čega u najvećoj mjeri one koje se odnose na istraživanja i praćenja. okončava operativnimPlanom upravljanja ri som u koje mu su u detalje obrađene sve aktivnosti ko je bi, ako bu du provedene, dugoročno osigurale opstanak populaci je risa,uz što harmoničniji suživot s lju dima. Detaljna za duženja za pojedine aktivnosti, ok virni rokovi i izvori fi nanciranja prikazani su u posebnom Dodatku 1,otis nutomnakrajuPlana. U ime Ministarstva kulture Državnog zavoda za zaštitu prirode Plan su uredile: Magda Sindičić,Ana Štrbenac i Patricija Oković, a tekstove objedinila Magda Sindičić. Kao autori tekstova, uz naprijed spomenute, u Planu su uzeli učešće: JosipKusak(Kretanje risova u Hrvatskoj), Tomislav Gomerčić (Genetička struktura populacije), Vedran Slijepčević (Utjecaj risa na prirodni plijen),AleksandraMajić-Skrbinšček (Stajališta o risovima) i ŽeljkoŠtahan(Stanište). Alojzije Frković Plan ukupnog obima 80 stranica velikogA4 formata |