DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 89     <-- 89 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES
(Scientific and professional)


PLAN UPRAVLJANJA RISOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
2010–2015.


Očuvanje velikih zvijeri, pri čemu mislimo na smeđeg
medvjeda, sivog vuka, euroazijskog risa i čaglja,
je dan je od najsloženijih problema zaštite prirode. Na i me,
zbog njihove uloge u ekološkim sustavima, zvijeri
su bile i ostale izravna konkurencija čovjeku. Dok smo
sve njih na ovim prostorima,do naših dana “trpjeli”, a
zbog togai sačuvali, u većini zemalja zapadne Europe
još tijekom 19. st. te su životinjske vrste bile istrijeb-


STANJE RISAPlanom upravljanja risom u RH, kako su to istakle u
sažetku Plana Magda Sindičić iPatricija Oković,
želi se osigurati dugoročni opstanak populacije risa u
Hrvatskoj, riješiti ili ublažiti sukobe s čovjekom te planirane
akcije uskladiti s našim susjedima – Slovenijom i
Bosnom i Hercegovinom. Što se potonje aktivnosti tiče,
treba spomenuti provedbu hrvatsko-slovenskog pro jekta


ljene. Da bismo i u buduće uspješno rješavali sve probleme
vezane za očuvanje velikih zvijeri, nužno je bilo
izraditi planove upravljanja kao svojevrsne upute što i
kako treba konkretno raditi, što poduzimati. Nakon
Plana upravljanja vukom, odlukom mi nistra kulture od


7.rujna 2010, prihvaćen je i Plan upravljanja risom u
Republici Hrvatskoj (RH) za razdoblje od 2010. do
2015. g.


U HRVATSKOJ
prekogranične suradnje u upravljanju, zaštiti i istraživanju
dinarske populacije risa, poznatijeg kao DinaRis
(2004–2006), koji je sufinancirala Europska komisija, a
kojim su projektom provedena istraživanja populacije
risa, populacije plijena te istraživanja znanja i stavova
javnosti o toj najvećoj europskoj divljoj mački.


Slika1. Naslovnica Plana upravljanja risom u Republici Hrvat-


Slika2. DinaRis – naslovnica publikacije o provođenju hrvatsko


skoj 2010–2015.godine, prema razumijevanju i rješava


slovenskog projekta prekogranične suradnje u upravlja


nju ključnih pitanja u upravljanju populacijom risa u RH


nju, zaštiti i istraživanju dinarske populacije risa




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Osnovu za izradu Plana upravljanja, ujedno i njego va
os novna poglavlja čine: 1. Stanje risa u Hrvatskoj, 2. Klj u
č na pitanja koja utječu na očuvanje risa, 3. Zaštita ri sa, 4.
Sta nje i status populacije risa u susjednim zemlja ma. Slijedi:
Operativni plan upravljanja risom, Nad zor provedbe
i revizije plana, uz dodatak: Detaljni ak cijski plan.


Prije razmatranja sadržaja Plana treba se prisjetiti da
je izvorna dinarska populacija risa na ovim prostorima
izumrla početkom 20. st., da bi početkom sedamdesetih
godina prošloga stoljeća (1973) uspješnim unosom,
reintrodukcijom triju obitelji risova izSlovačke u šume
Kočevske (Slovenija), ris ponovno vraćen u staru postojbinu.
Već sljedeće godine ris je osmotren u Gorskom
kotaru, a 1978. tu i odstrijeljen prvi dokazni primjerak
risa u Hrvatskoj. Općenito se smatra da je reintroducirana
populacija risa u prvoj dekadi svoje prisutnosti na
tlu Hrvatske imala pozitivan trend, što se tiče porasta
brojnosti i širenja areala rasprostranjenosti. Od sredine


80-ih do 90-ih godina populacija stagnira na svom vr


huncu, da bi se u posljednjem desetljeću prošloga sto


ljeća stala kontinuirano snižavati. Jedan od uzroka toj
pojavi smatra se da bi moglo biti dugotrajno parenje u
srodstvu, što može utjecati na učestalije pojavljivanje
određenih genetskih poremećaja, bolesti te smanjivanja
postotka preživljavanja. Ris je danas u Hrvatskoj prisu


2


tan na oko 9.573 km ili 17 posto kopnene površine zemlje,
uz procjenu veličine populacije od40 do 60 jedinki.
Posljednjih nekoliko godina trend populacije i dalje je u
laganom padu. Uz telemetrijska praćenja (do sada obilježeno
i praćeno 7 jedinki) i utvrđivanja morfometrijskih
obilježja u tijeku su i genetska istraživanja,s ciljem
da se istraže moguće razlike između populacije europskih
risova iz Hrvatske i populacije risova iz drugih zema
lja, posebno onog izvornog (balkanskog) koji je
nekada nastanjivao ove prostore.


POTENCIJAL RISAU PROMICANJU EKOLOŠKI ODRŽIVOG TURIZMA


Dok je prosječna godišnja smrtnost
risova u Hrvatskoj u prvih 30
godina (1978–2008) iznosila 7,63 jedinki
(ukupna smrtnost 229 riso va),
nakon ukidanja odstrjelnih kvo ta i
pojačane zaštite podaci o smrtnosti
sve su rjeđi, a kreću se od 1 do 5 jedinki
(mahom stečene u kri volovu).
Jedno od ključnih pitanja koja utječu
na očuvanje risa je utjecaj čovjeka na
prirodni plijen i stanište.U Planu se
ističe da je pad brojnosti divljih parnoprstaša,
poglavito srneće divljači,
kao glavnog izvora hrane risa, jedan


Slika3. Grafikon mortaliteta risova iz re in troducirane populacije u razdoblju od 1978. do


od najvažnijih razloga koji dovode


kraja 2008. g.


do izumiranja risa. Posebno je istak


(Iz vor:Drž. zavod za zaštitu priro de, 2010)


nuto da s obzirom na malu brojnost,


način prehrane risa (koji svoj plijen
ne konzumira odjednom već danima dolazi na ostatke sova.KakonavodiAnaŠtrbenac,ris kao i ostale veli žr
tve) te ne na odveć veliku zahtjevnost u količini hrane, ke zvijeri karizmatične su životinje, a time i veliki poris
nema značajnijeg utjecaja na prirodni plijen. Što se tencijal u promicanju ekološki održivog turizma (ka m tiče
konkurentskih vrsta (medvjed, vuk, lisica, gavran), panja Turizam i velike zvijeri – izazov koji je pred
risu one predstavljaju veći problem u otkrivanju već za-na ma). Dosadau Hrvatskoj nije ni izdaleka iskorišten
klane žrtve nego u ukupnom smanjivanju prehrambene po tencijal risa kao ni ostalih velikih zvijeri.
ba ze. Ne smije se zanemariti ni ekonomska korist od ri-


POŽELJNI I MOGUĆI KAPACITET – 200 RISOVA


2


U Planu je razrađeno i pitanje poželjnog i mogućeg Hrvatskoj (oko 9.000 km) moglo bi u teoretskom slukapaciteta
risa. U hipotetskom modelu, piše Đuro Hu-čaju, bez utjecaja čovjeka, podržavati populaciju od
ber,sgustoćom od jednog risa na 10.000 ha treba ra-oko 200 risova, što se može smatrati mogućim kapacičunati
da ris ubije 0,56 srna na 1000 ha površine godiš-tetom. Ka ko danas nemamo pouzdane podatke o velinje
(1,75 kg mesa dnevna potreba ili plijen veličine čini po pulacije risa u Hrvatskoj, a isto tako ni o prejedne
srne tjedno) uz uvjet da mu je srna/jelen jedina hrambenoj bazi, logično je poželjnu veličinu matične
hrana. Polazeći od činjenice da jedan ris živi na pro-populacije postaviti negdje između 75 i 100 jedinki, a
storu od 10 do 60 tisuća ha, područje obitavanja risa u to zahtijeva 4.500 do 6.000 jedinki plijena godišnje. U




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Slika 4. Karta rasprostranjenosti populaci je risa u Hrvatskoj, stanje 2007.


svakom slučaju osnovni je preduvjet za postizanje tog
cilja povećanje populacije plijena.


Treće veliko poglavlje Plana upravljanja, autorice
Iv neVuk šić,posvećeno je zaštiti risa. Iscrpno su nave denisvi
zakonski okviri zaštite (Hrvatska je potpis ni ca
svih relevantnih sporazuma s područja zaštite pri ro de),
strateški dokumenti (Strategija i akcijski plan zaš tite biološke
i krajobrazne raznolikosti RH) te doma ći propisi
(Zakon o zaštiti prirode) s brojnim pravilni cima donesenim
na osnovi Zakona, uz zaključak da se unatoč zakonskoj
zaštiti povremenoregistrira nezakoniti odstrjel risa.
Detaljno je prezentirana nadoknada šteta koje nanese


Izvor: J. Kusak i sur. 2010.


strogo zaštićena životinjska vrsta, posebno odredbe Pravilnika
o postupku sprječavanja i nadoknade štete od tih
vrsta, na temelju kojega ovlašteni vještaci procjenju ju
štetu. Slijede prikazi zaš ti će nih područja RH, ekološke
mre že te tijela državne uprave za zaš titu i upravljanje
risa (nadležno Mi nis tar stvo kulture – Uprava za zaštitu
pri rode, u okviru kojega djeluje pose bno Povjeren s t vo za
praćenje popu la ci je velikih zvijeri kao sa vjetodavno
stručno tijelo Ministarstva) te financijski ok vir. Ukupna
finan cijska sredstva ut rošena za aktivnos ti provedbe
Plana upravljanja ri som iz nosila su u posljednjih ne ko liko
godina prosječno godišnje oko 370.000 kn.


OPERATIVNI PLAN UPRAVLJANJARISOM


Što se stanja i statusa populacije risa u susjednim drža
vama tiče, kako je naslovljeno četvrto poglavlje Pla na
(Magda Sindičić), tako saznajemo da je u Sloveniji
ris također strogo zaštićena životinjska vrsta za koju je,
po put Hrvatske, zabilježen pad brojnosti (zbog pojačanog
odstrela cervida), a intenzivna suradnja na zajednič
kom upravljanju risjom populacijom (DinaRis) pri mjer
je za sve europske populacije velikih zvijeri ko je se protežu
preko dvije ili više država. U Bosni i Her cegovini
status risa razlikuje se među federalnim je dinicama. Formalno
je zaštićen samo u Federaciji BiH,ali i ta provedba
zakona biva manjkava.


Ocjenjujući provedbu ranijeg Plana upravljanja ri som
u RH iz 2005. g. prema aktivnostima,Ana Štrbenaczaključuje
da je 79 posto predviđenih aktivnosti u
potpunosti i/ili djelomično provedeno, od čega u najvećoj
mjeri one koje se odnose na istraživanja i praćenja.


okončava operativnimPlanom upravljanja ri som u koje mu
su u detalje obrađene sve aktivnosti ko je bi, ako bu du
provedene, dugoročno osigurale opstanak populaci je
risa,uz što harmoničniji suživot s lju dima. Detaljna za duženja
za pojedine aktivnosti, ok virni rokovi i izvori
fi nanciranja prikazani su u posebnom Dodatku 1,otis nutomnakrajuPlana.


U ime Ministarstva kulture Državnog zavoda za zaštitu
prirode Plan su uredile: Magda Sindičić,Ana Štrbenac
i Patricija Oković, a tekstove objedinila Magda
Sindičić. Kao autori tekstova, uz naprijed spomenute, u
Planu su uzeli učešće: JosipKusak(Kretanje risova u
Hrvatskoj), Tomislav Gomerčić (Genetička struktura
populacije), Vedran Slijepčević (Utjecaj risa
na prirodni plijen),AleksandraMajić-Skrbinšček
(Stajališta o risovima) i ŽeljkoŠtahan(Stanište).


Alojzije Frković


Plan ukupnog obima 80 stranica velikogA4 formata