DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 9     <-- 9 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 99-111


UDK 630* 114.2 + 231 (Abies alba Mill.) (001)


NEKE MIKROBIOLOŠKE ZNAČAJKE TALAI PRIRODNO POMLAĐIVANJE
ŠUMSKIH OTVORA OŠTEĆENIH ŠUMSKIH EKOSUSTAVA
OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) U GORSKOM KOTARU


MICROBIOLOGICAL CHARACTERISTICS OF THE SOILSAND NATURAL
REGENERATION OF FOREST GAPS WITHIN DAMAGED FOREST
ECOSYSTEMS OF THE SILVER FIR (Abies Alba Mill.) IN GORSKI KOTAR


11 2


Damir UGARKOVIĆ, Ivica TIKVIĆ, Zvonko SELETKOVIĆ,
Milan ORŠANIĆ1, Ivan SELETKOVIĆ2, Mihaela BLAŽINKOV3,
Mirna MRKONJIĆ FUKA3, Sulejman REDŽEPOVIĆ3


SAŽETAK: Obična jela (Abies albaMill.) je najoštećenija vrsta šumskog
drveća u Republici Hrvatskoj. Kao posljedica promjene prirodnih stanišnih
čimbenika javlja se propadanje i iznenadno odumiranje njezinih stabala. Zbog
intenzivnog odumiranja stabala dolazi do prekida sklopa i stvaranja manjih ili
većih šumskih otvora. Takve pojave izazivaju promjenu mikroklimatskih i mikrobioloških
uvjeta te probleme kod pomlađivanja. Istraživanja su provedena u
Gorskom kotaru, u području bukovo-jelovih i jelovih šuma. Osnovni cilj istraživanja
bio je utvrditi promjene kemijskog i mikrobiološkog sastava tla šumskih
otvora, te prirodno pomlađivanje na njima. Obavljene su kemijske i
mikrobiološke analize šumskog tla. Mikrobiološke analize tla obuhvaćale se
određivanje broja bakterija i gljiva, kao i zastupljenost funkcionalnih skupina
mikroorganizama. Prema kemijskim pokazateljima utvrđene su veće vrijednosti
u kontrolnim plohama (šumska sastojina) u odnosu na velike šumske otvore.
Iznimka je bio mali šumski otvor, gdje su vrijednosti kemijskih varijabli tla bile
veće u otvoru nego na pripadajućoj kontrolnoj plohi. U pogledu zastupljenosti
pojedinih funkcionalnih skupina mikroorganizama mali šumski otvor ima srednju
biogenost tla, dok veliki otvori imaju slabu biogenost tla. U velikom otvoru
u šumi bukve i jele utvrđen je manji broj aerobnih asimbiotskih fiksatora
dušika i celulolitičkih gljiva u odnosu na kontrolnu plohu. Mali otvor u šumi
bukve i jele imao je veću zastupljenost pojedinih funkcionalnih skupina mikroorganizama
tla u odnosu na pripadajuću kontrolnu plohu, osim celulolitičkih
gljiva. Najveća biogenost tla utvrđena je u malom otvoru. U velikom
otvoru u šumi jele s rebračom u odnosu na kontrolnu plohu utvrđen je značajno
manji ukupan broj gljiva i celulolitičkih gljiva. S obzirom na brojnost starijih
biljaka utvrđena je dobra pomlađenost listopadnim vrstama drveća unutar
samih otvora i to gorskim javorom i običnom bukvom.


Ključne riječi: obična jela, šumski otvori, mikrobiološke značajke
tala, funkcionalne skupine mikroorganizama u tlu, odumiranje stabala, prirodno
pomlađivanje.


1


Dr. sc. Damir Ugarković, izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić, prof. dr. sc. Milan Oršanić, Zavod za
ekologiju i uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25,
10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: damir.ugarkovic@gs.htnet.hr


2


Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, dr. sc. Ivan Seletković, Zavod za ekologiju šuma
Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, Hrvatska


3


Doc. dr. sc. Mihaela Blažinkov, doc. dr. sc. Mirna Mrkonjić Fuka,
dr. sc. Sulejman Redžepović, prof. em., Zavod za mikrobiologiju, Agronomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska