DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Slika 4. Karta rasprostranjenosti populaci je risa u Hrvatskoj, stanje 2007. svakom slučaju osnovni je preduvjet za postizanje tog cilja povećanje populacije plijena. Treće veliko poglavlje Plana upravljanja, autorice Iv neVuk šić,posvećeno je zaštiti risa. Iscrpno su nave denisvi zakonski okviri zaštite (Hrvatska je potpis ni ca svih relevantnih sporazuma s područja zaštite pri ro de), strateški dokumenti (Strategija i akcijski plan zaš tite biološke i krajobrazne raznolikosti RH) te doma ći propisi (Zakon o zaštiti prirode) s brojnim pravilni cima donesenim na osnovi Zakona, uz zaključak da se unatoč zakonskoj zaštiti povremenoregistrira nezakoniti odstrjel risa. Detaljno je prezentirana nadoknada šteta koje nanese Izvor: J. Kusak i sur. 2010. strogo zaštićena životinjska vrsta, posebno odredbe Pravilnika o postupku sprječavanja i nadoknade štete od tih vrsta, na temelju kojega ovlašteni vještaci procjenju ju štetu. Slijede prikazi zaš ti će nih područja RH, ekološke mre že te tijela državne uprave za zaš titu i upravljanje risa (nadležno Mi nis tar stvo kulture – Uprava za zaštitu pri rode, u okviru kojega djeluje pose bno Povjeren s t vo za praćenje popu la ci je velikih zvijeri kao sa vjetodavno stručno tijelo Ministarstva) te financijski ok vir. Ukupna finan cijska sredstva ut rošena za aktivnos ti provedbe Plana upravljanja ri som iz nosila su u posljednjih ne ko liko godina prosječno godišnje oko 370.000 kn. OPERATIVNI PLAN UPRAVLJANJARISOM Što se stanja i statusa populacije risa u susjednim drža vama tiče, kako je naslovljeno četvrto poglavlje Pla na (Magda Sindičić), tako saznajemo da je u Sloveniji ris također strogo zaštićena životinjska vrsta za koju je, po put Hrvatske, zabilježen pad brojnosti (zbog pojačanog odstrela cervida), a intenzivna suradnja na zajednič kom upravljanju risjom populacijom (DinaRis) pri mjer je za sve europske populacije velikih zvijeri ko je se protežu preko dvije ili više država. U Bosni i Her cegovini status risa razlikuje se među federalnim je dinicama. Formalno je zaštićen samo u Federaciji BiH,ali i ta provedba zakona biva manjkava. Ocjenjujući provedbu ranijeg Plana upravljanja ri som u RH iz 2005. g. prema aktivnostima,Ana Štrbenaczaključuje da je 79 posto predviđenih aktivnosti u potpunosti i/ili djelomično provedeno, od čega u najvećoj mjeri one koje se odnose na istraživanja i praćenja. okončava operativnimPlanom upravljanja ri som u koje mu su u detalje obrađene sve aktivnosti ko je bi, ako bu du provedene, dugoročno osigurale opstanak populaci je risa,uz što harmoničniji suživot s lju dima. Detaljna za duženja za pojedine aktivnosti, ok virni rokovi i izvori fi nanciranja prikazani su u posebnom Dodatku 1,otis nutomnakrajuPlana. U ime Ministarstva kulture Državnog zavoda za zaštitu prirode Plan su uredile: Magda Sindičić,Ana Štrbenac i Patricija Oković, a tekstove objedinila Magda Sindičić. Kao autori tekstova, uz naprijed spomenute, u Planu su uzeli učešće: JosipKusak(Kretanje risova u Hrvatskoj), Tomislav Gomerčić (Genetička struktura populacije), Vedran Slijepčević (Utjecaj risa na prirodni plijen),AleksandraMajić-Skrbinšček (Stajališta o risovima) i ŽeljkoŠtahan(Stanište). Alojzije Frković Plan ukupnog obima 80 stranica velikogA4 formata |